DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 235 <-- 235 --> PDF |
otpada i kukuruza u klipu. U bazama intenzivnog uzgoja fazana i divlje patke redvono se izlaže hrana u toku čitave zime. Tako se prosječno godišnje izlaže 10 000 kg zrnate hrane u hranilišta. Podizanje visokih čeka, osobito zatvorenog tipa, pokazalo se vrlo efikasno u izlovljavanju medvjeda. Nasuprot potrebe podizanja objekata za ishranu i napajanje divljači, ulaganje u lovačke kuće koje stoje nekorištene godinama, smatra se promašenim investicijama. S obzirom na pružanje ugostiteljskih usluga u otvorenim lokalima-hoteli, uz veliku otvorenost šuma i upottrebu automobila odustalo se od ulaganja u tako nerentabilne objekte (lovačke kuće). Boniteti i kapacitet iovišta Tablica 7. Lovište Vrsta divljači Bonitet staništa Lov. prol. površina Lov. gosp. kapacitet srna III (zadovolj.) 24.376 1.459 jelen IV (slab) 20.408 203 Kapela medvjed II (vrlo dobar) 19.891 58 divlja svinja V (slab) 19.981 95 tetrijeb III (sred. dobar) 4.073 bez limita srna II (dobar) 474 42 zec III (dobar) 4.83 145 Veljun fazan IV (zadovolj.) 344 172 divlja patka II (vrlo dobar) 120 250 trčka IV (zadovolj.) 225 56 U vrijeme izrade redovne revizije lovnogospodarske osnove za lovišta »Veljun « i »Kapela« nastupile su izvjesne promjene u bonitetima lovišta, pa se time mijenjao i kapacitet lovišta, ovisno o pojedinoj vrsti divljači. Radom na utvrđivanju boniteta i kapaciteta lovišta dobivene su vrijednosti staništa za pojedinu vrstu divljači prikazane u tabl. 7. Kapaciteti lovišta za određenu vrstu divljači baziraju se na temeljima utvrđenih boniteta, koji apsolutno moraju odgovarati prilikama ovih lovišta. Usporedbom stvarnog stanja divljači u lovištu i na drugoj strani mogućnostima utvrđenoga kapaciteta kojega ova lovišta pružaju, pada u oči osjetna razlika u podbačaju broja uzgojne divljači. Osobita izraženost ovakvoga stanja uočava se kod srneće divljači u lovištu »Kapela«, gdje je zastupljenost svega 26,90/o mogućnosti kapaciteta kojeg lovište pruža (kapacitet 1459 grla, a stvarno stanje 392 grla). Ovako narušeni fond srneće divljači zabrinjava i upućuje na izučavanje razloga stanja stagnacije, a u posljednje godine i opadanje fonda u populaciji ove vrste divljači. Unatoč težnji primjene mjera u štednji odstrelnih planova, redovnom pristupu izlaganja dodatne ishrane i soli u lovištu, fond srneće divljači se ne popravlja. Praćenjem stanja i kretanje fonda ostalih vrsta divljači lovnogospodarskog značaja, uočava se da je stanje, uz manje ustupke, na zadovoljavaju |