DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 236     <-- 236 -->        PDF

ćoj razini. Osobito se ističe fond u prirastu populacije medvjeda, uz redovni
planski odstrel i racionalno korištenje. Nešto manje zadovoljavaju prilike za
ostale vrste (zec, divlja svinja i tetrijeb), ali još uvijek u podnošljivim okvirima
(osim divljeg zeca).


Općenito, zapažanja su da predviđeni prirast uzgojnih vrsta divljači na
bazi općih normativa za ova lovišta ne prati stanja u lovištima, pa tako izaziva
vanredne revizije stanja u lovno-gospodarskim osnovama. Prirodni uvjeti osobito
kapelskog lovišta izrazito su surovi (dugi zimski period — visok i dugotrajan
sniježni pokrivač, velike nadmorske visine — nagle promjene vremena,
otvorenost šuma, primjena mehanizacije u šumi i na poljima te niz drugih
negativnih faktora) i razlog su ovakvog stanja u lovištima. Temeljom ovakvog
stanja u ovim lovištima nameće se neophodna potreba pristupa izučavanja i
primjeni normativa u određivanju bonitiranja i kapaciteta u prilikama ovih
lovišta, kako bi se približili stvarnoj realnosti što nam ova lovišta pružaju. Prilog
ovoga sadržaja prikazati će stanje u tablici 8.


Kretanje fonda prirasta divljači
1979. — 1984.
Tablica 8.


Vrsta d i vij ači/kom


o


Lovište Prirast v


* e
cd


8 (D 11 55


CD


5
5
CD s N I H


po osnovi 333 ,15 6 14 3 —
»Kapela« stvarni 2 15 5 1 — 2 — —
% 0,06 100 83 7 — 60 — —


po osnovi 19 — — — 100 — — 125
»Veljun« stvarni 11 — — 50 85
% 60 — — 100 68


Iz tabelarnog prikaza prirasta divljači lako se razabire komentar naprijed
navedenih tvrdnji o stagnaciji prirasta pojedinih vrsta divljači (srna, zec), što
očito zabrinjava i upućuje na izučavanje ovog problema.


Radi usporedbe navodi se donja granica koeficijenta normativa za pojedinu
vrstu divljači kako je to primjenjeno za ovo područje (lovište Kapela i Veljun):


— srna, 60% ukupnog broja svih ženki u proljetnom fondu,
— jelen, 60% broja spolno zrelih ženki proljetnog fonda,
— medvjed, 10% brojnoga stanja svih jedinki proljetnog fonda,
— divlja svinja, 50% ukupnog broja proljetnog fonda,
— divlji zec, 60% ukupnog matičnog fonda,
— fazan, 100% ukupnog matičnog fonda, odnosno fonda koka.