DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 236 <-- 236 --> PDF |
ćoj razini. Osobito se ističe fond u prirastu populacije medvjeda, uz redovni planski odstrel i racionalno korištenje. Nešto manje zadovoljavaju prilike za ostale vrste (zec, divlja svinja i tetrijeb), ali još uvijek u podnošljivim okvirima (osim divljeg zeca). Općenito, zapažanja su da predviđeni prirast uzgojnih vrsta divljači na bazi općih normativa za ova lovišta ne prati stanja u lovištima, pa tako izaziva vanredne revizije stanja u lovno-gospodarskim osnovama. Prirodni uvjeti osobito kapelskog lovišta izrazito su surovi (dugi zimski period — visok i dugotrajan sniježni pokrivač, velike nadmorske visine — nagle promjene vremena, otvorenost šuma, primjena mehanizacije u šumi i na poljima te niz drugih negativnih faktora) i razlog su ovakvog stanja u lovištima. Temeljom ovakvog stanja u ovim lovištima nameće se neophodna potreba pristupa izučavanja i primjeni normativa u određivanju bonitiranja i kapaciteta u prilikama ovih lovišta, kako bi se približili stvarnoj realnosti što nam ova lovišta pružaju. Prilog ovoga sadržaja prikazati će stanje u tablici 8. Kretanje fonda prirasta divljači 1979. — 1984. Tablica 8. Vrsta d i vij ači/kom o Lovište Prirast v * e cd 8 (D 11 55 CD 5 5 CD s N I H po osnovi 333 ,15 6 14 3 — »Kapela« stvarni 2 15 5 1 — 2 — — % 0,06 100 83 7 — 60 — — po osnovi 19 — — — 100 — — 125 »Veljun« stvarni 11 — — 50 85 % 60 — — 100 68 Iz tabelarnog prikaza prirasta divljači lako se razabire komentar naprijed navedenih tvrdnji o stagnaciji prirasta pojedinih vrsta divljači (srna, zec), što očito zabrinjava i upućuje na izučavanje ovog problema. Radi usporedbe navodi se donja granica koeficijenta normativa za pojedinu vrstu divljači kako je to primjenjeno za ovo područje (lovište Kapela i Veljun): — srna, 60% ukupnog broja svih ženki u proljetnom fondu, — jelen, 60% broja spolno zrelih ženki proljetnog fonda, — medvjed, 10% brojnoga stanja svih jedinki proljetnog fonda, — divlja svinja, 50% ukupnog broja proljetnog fonda, — divlji zec, 60% ukupnog matičnog fonda, — fazan, 100% ukupnog matičnog fonda, odnosno fonda koka. |