DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 246     <-- 246 -->        PDF

POGOVOR


Utjecaj Francuske revolucije na društvena zbivanja u Evropi i silazak
sa svjetske pozornice Otomanske velesile kao ogresora, revolucionarno su
odjeknule i djelovale i u našem narodu. U prvoj polovini XIX. stoljeća hrvatski
jezik u javnom životu zamjenjuje latinski i njemački, počinje rad na
unapređivanju narodnog gospodarstva, posebno poljoprivrede, razrješavanjem
kmetskih odnosa s feudalnim vlasnicima zemljišta seljak postaje vlasnikom
zemljišta i proizvodnih sredstava u Civilnoj Hrvatskoj a analognapreobrazba odnosa između Krajišnika i carskog dvora je i na područjuVojne Krajine. Konačno sedamdeset godina (XIX. stoljeća) ^ukida se i Vojnakrajina kao nepotrebna institucija a vlast civilne, banske, Hrvatske proteže
se i na njeno područje. Sva ova vrenja odrazila su i u šumarstvu, točnije
na velikom dijelu šumskog fonda. Razrješenjem kmetskih odnosa narod
dobiva u posjed dio šuma u ime otkupa služnosti drvarenja i pašarenja u
vlastelinskim šumama, a iz istog razloga i narod u Vojnoj krajini postajevlasnikom polovice šuma po vrijednosti. U oba slučaja šume ostaju zajedničkovlasništvo, društveno dobro, u Civilnoj Hrvatskoj tretirane kao seoske ili
općinske šume a na području b. Vojne krajine osnovane su »imovine općine«.
Narodu nedodjeljen šumski fond u Vojnoj krajini postao je ugarsko državno
dobro, a Hrvatska je imala pravo na 40% čistog prihoda iz tih šuma!


U Hrvatskoj je 1. siječnja 1858. godine stupio na snagu austrijski Zakon


o šumama iz 1852. godine (na čijoj izradi sudjelovali su delegati i iz Hrvatske),
ali on nije bio dovoljan za racionalno gospodarenje »općinskim« šumama
te zemaljska vlada 1871. godine izdaje »Privremenu naredbu o upravi,
gospodarenju i uživanju općinskih šuma u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji«.
Konačno uređenje gospodarenja tim šumama rješeno je 1894. godine osnivanjem
zemljišnih zajednica, samoupravnih organizacija bivših kmetova jednog
ili više sela kojima su dodjeljene šumske i pašnjačke površine.
U drugoj polovici XIX. stoljeća u cjelosti organizira se i šumska služba
u upravnim oblastima. U Zemaljskoj vladi 1811. godine nastupa prvi šumarski
stručnjak za »šumarskog izvjestitelja«, a paralelno se postupa i u
Županijama i u kotarevima. Dakako, da povijest šumarstva Hrvatske ne
počinje ovim dobom, ali ono je značajno po tome, što se »počinjemo opraštati
sa starim institucijama...« i što »za šumarstvo nastaju nova era preobrazbe,
koja se sukcesivno razvija na temelju zdravih, po znanosti akceptiranih
načela«, kako 1892. godine u Šumarskom listu konstatira Ivan Kolar
u prikazu »Šume i šumarstvo u bivšoj Vojnoj krajini prije i danas«. Preobrazba
je to značajnija što je provode većinom šumari školovani u križevačkorn
Gospodarsko-šumarskom učilištu.


Stota godišnjica osnivanja imovnih općina bio je poticaj pojedinim šumskim
gospodarstvima da manifestativnc obilježe ne samo tu nego i stotu go


552




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 247     <-- 247 -->        PDF

dnišnjicu organizacije cjelokupnog šumarstva u Hrvatskoj stručnim i znanstvenim
skupovima i izdavanjem prigodnih publikacija. Do sada su izašle:
Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu
jugoistočne Slavonije (Vinkovci, 1974),
Sto godina šumarstva Bilogorskopodravske regije (Bjelovar, 1974) i


S. Matić et al.: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar (Nova
Gradiška, 1979).
Ova, ogulinska dakle je četvrta publikacija kojoj je svrha da trajno obilježi
najmlađe stoljeće našeg šumarstva. Po sadržaju razlikuje se od prethodnih,
jer, osim o šumarstvu i njegovih mogućnosti u današnjici i sutrašnjici,
omogućuje pogled u prirodne, kulturne i povijesne osobitosti Ogulinskog
kraja.


OSKAR PIŠKORIĆ, dipl. ini šum.