DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 28 <-- 28 --> PDF |
rave u Krajini kao i o uzrocima njenih ter o učinih kojima bise ti odnošaji mogli popraviti« (Šumarska Enciklopedija). Burne 1848. godine ukinut je feudalni sistem i u Krajini, te je novim temeljnim krajiškim Zakonom od 1850. godine izmenjen Zakon iz 1807. godine. Krajišnici postaju vlasnici zemlje što su je do tada uživali, ukinute su besplatne tlake i rabote, no ostala je besplatna vojna obaveza Krajišnika. Šume ostaju carsko dobro uz pravo besplatnog korištenja Krajišnika za vlastite potrebe, koja su prava u Zakonu podrobno nabrojena. Seoski pašnjaci i šumarci ovim Zakonom postaju vlasništvo mjesnih zajednica kao najnižih upravnih jedinica pod nazivom »zemljišne zajednice«. Dne 3. 02. 1860. godine u Krajini uveden je austrijski Opći šumski zakon (u civilnoj Hrvatskoj uveden je 1858. godine), koji je sadržavao već sve odredbe i propise jednoga modernoga šumskoga zakona: o gospodarenju i zaštiti šuma, korištenju šumskih proizvoda, o zaštiti od požareva i štetnika, o naknadama za šumske štete, te postupku i kaznama za njih, o organizaciji šumarske službe. Šumska uprava je sve do ukidanja Vojne Krajine, kako svjedoči I. Kolar, kralj, nadšumar (Š. 1. 1892.) bila potčinjena vojnim vlastima, koje nisu htjele ni znale dati dovoljno slobode šumarskim stručnjacima da djeluju koliko su mogli na unapređenju šuma. Po Kolaru »cjelo gospodarenje bijaše bez ikakvih osnova i bez cilja, drvlje se doznačivalo i uzimalo ondje gdje se je našlo i odakle se je izvažati moglo . .., a od šumskih cesta nije bilo ovdje ni govora « . Iste 1860. godine osnovani su šumski uredi kod Pukovnija u Gospiću, Otočcu i Ogulinu i direkcijom šuma u Zagrebu sa očitim ciljem da pripreme razgraničenje šuma kod razvojačenja Vojne Krajine. Pod Ogulinskim uredom bile su do 1878. godine i primorske goleti koje su bile u sastavu Ogulinske pukovnije. Ured u Ogulinu vršio je pošumljavanje tih goleti počevši od 1865. godine. 3.2 Od razvojačenja Vojne krajine đo 1941. godine 3.2.1 Otkup služnosti Krajišnika i osnivanje imovne općine Razvojačenjem Vojne Krajine i pripajanjem matici Hrvatskoj, Austrija je morala rješiti pravo služnosti Krajišnika u krajiškim državnim šumama. Po Zakonu iz 1850. godine državne šume bile su dužne posebno: — podmiriti sve potrebe u gradnji za državne te građevine svake vrsti mjesnih, crkvenih i školskih općina unutar pukovnijskog područja, ako imade za to prikladnog drva, — podmiriti potrebe u ogrijevu naprijed spomenutih ustanova, — podmiriti pravo krajišnika na besplatno drvo za građu i ogrijev za vlastite potrebe, pravo na pašu i žirovinu, na šumsku leževinu i šumske plodine (žir, bukvica, kesten), na stelju i brst, — sve u granicama važećih šumskih zakona i propisa. Zakonom od 8. 06. 1871. godine »O ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imadu u državnim šumama nalazećih se u Vojnoj Krajini«, Krajišnicima — pravoužitnicima os |