DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Pregled po šumarijama (površina i zaposlenih 1936. g.)


Tablica 4.
Šumarija Površina „ „-?„,?„
zaposleno
Sum. inž. Lugari Ostali
1. Brinje 10.690 ha 13 11
2. Drežruik 10.030 „ 13 11
3. Krivi Put 7.808 „ 8 6
4. Modruš 5.932 „ 9 7
5. Ogulin 11.658 „ 22 19
6. Pl-aški 12.820 „ 15 13
Ukupno 5i8.938 ,. 80 6 67 7
Direkcija šuma — 11 3 1 7
Sveukupno 58.938 ha 91 9 68 14


Godine 1930. iznosila je drvna zaliha 8,142.000 m3 (138 m3/ha) od čega
5,026.000 m3 (61°/o) listača, dok je godišnji etat iznosio 197.000 m3 uz intenzitet
sječa od 24°/o, što je visok postotak korišćenja.


Po M. Markiću (O krajiškim imovnim općinama, Zagreb 1937.) drvna
zaliha Imovne općine Ogulin procijenjena je na dan diobe 1878. godine sa
14,598.000 m3 (246 m3/ha), te je po podacima 1930. godine gotovo prepolovljena.
Ne možemo utvrditi koliko je ovo smanjenje zalihe stvarno, a koliko
rezultat različitih metoda mjerenja ili ocjene drvne zalihe.


Nepokretnu imovinu Imovne općine činile su osim šuma dvije zidane
zgrade katnice u Ogulinu (Direkcije i Šumarije) s prizemnom lugarnicom,
upravne zgrade Šumarije u Brinju, Drežniku, Modrušu i Plaškom, te lugarnice
u Jezeranima, Kuselju i Selištu (Drežnici.).


Budući da je u posljednjem ratu stradala cjelokupna arhiva Imovne
općine Ogulin, sačuvano je veoma malo dokumenata i podataka o djelatnosti
Imovne općine na stručnom, javnom i kulturnom polju. Po Markiću Imovna
općina Ogulin je u razdoblju 1878—1935. godine kao pripomoć za javne i
kulturne svrhe izdvojila svotu od 1,224.808 dinara (revalorizirano). Ta svota
nije znatna, no Imovna općina Ogulin je, posebno za stare Jugoslavije, financijski
vrlo loše stajala. Tako M. Turković navodi da je Ogulinska imovina
općina za 1934. godinu iskazala manjak (gubitak) u poslovanju od 3,000.000
starih dinara uz dug kod I. Hrvatske štedionice od 2 i pol milijona dinara.
No naišli smo na podatak da je u prošlom stoljeću na teret Krajiške investicione
zaklade, dakle imovinskih šuma posrednim putem sagrađeno 50 km
ceste Ogulin — Novi od ukupno 71 km. Samo 1888. godine ista Zaklada uložila
je na ogulinskom području:


— za dovršenje kamenitog mosta na Mrežnici kod Tržića 16.413 forinti,
— za gradnju triju mostova na cesti između Josipdola i Plaškog 14.411
forinti.
Među ostalim objektima sagrađena su kapnice (cisterne) i napajališta za
stoku u Škaliću (Brinje), Toboliću i Selištu.


337