DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Krajiška investiciona zaklada gradila je u Slavoniji velike objekte, među ostalim željezničke pruge i puteve, no podataka o drugim ulaganjima na ogulinskom području nemamo. Zgrada šumske uprave Jasenak, 1939. g. Broj ovlaštenika od 1878. do 1930. godine više se nego udvostručio — od 7.781 ovlašteničke zadruge 1885. godine na 17.500 zadruga 1930. godine. I taj podatak ukazuje na brzo pogoršanje položaja Ogulinske imovne općine, koja je morala odvajati sve više drveta za vlaštenike, a sa sve manje prihoda od ostatka etata podmirivati obaveze prema zaposlenima, umirovljenicima i državi. Nije stoga čugo što ing. Perušić u svom predavanju naslova »Krajiške Imovne općine u Hrvatskoj« (Š. 1. 1929.) kaže da se između stručne uprave s jedne strane te predstavnika vlasnika (zastupstvo i gospodarski odbor) i samih uživalaca sa druge strane vodila »neprestana borba, u kojoj su stručnjaci osamljeni i podliježu u borbi«, tako da danas kod većine imovnih općina nema normalne drvne zalihe, već se radi o prehvatima, da nema ni novčanog kapitala ili drugih sredstava i načina, kako bi se kraj današnje potrebe i upotrebe šumskih produkata i sve većih potreba članova mogao osigurati kontinuitet u prihodima, a da se raspoložive glavnice ne smanjuju«. Među ostalim rješenjima ing. Perušić već tada predlaže unifikaciju imovinskih šuma i površina zemljišnih zajednica sa državnim šumama kao racionalnije i jeftinije rješenje, kojim će se lakše udovoljiti potrebama naroda. O teškom novčanom položaju Ogulinske imovne općine govori i činjenica, da je 1941. godine dugovala aktivnom osoblju 1,634.800 dinara a umirovljenom čak 1,855.000 dinara, dok su godišnja beriva aktivnog osoblja iznosila 955.200 dinara (Š. list 1941, str. 48.) Za vrijeme okupacije zemlje, 1941. godine, zastupstva imovnih općina donijela su zaključak da svu imovinu predaju u vlasništvo države. |