DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Kada je Sabor NR Hrvatske Zakonom od 17. 05. 1947. godine proglasio šume imovnih općina sa površinama zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom (ONI) definitivno je rješeno i pitanje Ogulinske imovne općine. Šumsko gospodarstvo Ogulin upravljalo je sa 40.160 ha šuma bivše Imovne općine Ogulin, što čini 45,8% ukupne površine radne organizacije. Spomenuli smo da su to lošije i manje vrijedne šume — pretežno bukove — u odnosu na šume koje je zadržala austrougarska država. One su bile i ekstenzivnije gospodarene radi slaboga ekonomskoga stanja Ogulinske imovne općine, ostale su daleko neotvorenije od državnih šuma, a po suvremenim normama bilo je uređeno samo nekoliko gospodarskih jedinica. Imovinskim se šumama gospodarilo prebornim gospodarenjem uz opasku S. Baranca 1930. godine da bi u bukovim sastojinama trebalo prijeći na oplodne sječe, što međutim nije bilo učinjeno sve do naših dana. No uza sve poteškoće i nedostatke kojih je u dugom — 70-godišnjem trajnju Ogulinske imovne općine bilo, ona je uspjela sačuvati svoje šume od jačeg zadiranja svječom, uzurpacijama i devastacijom. Samo u blizini najgušće naseljenih i siromašnih naselja bilo je takovih pojava. 3.2.3 Državne šume Za šume Ogulinske pukovnije koje su diobom 1878. godine ostale državi u površini od 37.513 ha osnovane su Šumarije Ogulin, Jasenak, Begovo Razdolje i Krivi Put. Šumarija Krivi Put, koja je upravljala dijelom gospodarske jedinice »Mala Javornica« današnje Šumarije Partizanska Drežnica i Brinje (sjekored III), preseljena je 1892. godine u Novi Vinodolski a potom i Šumarija Begovo Razdolje u Mrkopalj. Na Ogulinskom području bila je osnovana Šumarija Ogulin sa površinom 9.152 ha i Šumarija Jasenak površine 12.436 ha, svega 21.598 ha površine državnih šuma. U svakoj šumariji bio je zaposlen po jedan šumarski inženjer, 9 lugara i jedan službenik. Šumarija Jasenak upravljala je ukupnom površinom do 1938. godine no potom je površina od 4.263 ha odvojena u posebnu gospodarsku jedinicu i predana na upravu Šumariji Novi Vinodolski. Istovremeno je Šumarija Novi Vinodolski upravljala površinom od 3.127 ha državnih šuma danas pod upravom Šumarija Partizanska Drežnica i Šumarije Brinje, a Šumarija Vrhovine upravljala je sa 2.775 ha površine današnje Šumarije Plaški a tada na području Otočke pukovnije. Državne šume potpadale su od 1873. godine pod direktnu upravu ministarstva poljoprivrede u Budimpešti, te su mađarske vlasti postavljale sve službenike, a samo 40% prihoda ovih državnih šuma ostajalo je u Hrvatskoj, budžetu Zemaljske vlade u Zagrebu. Svi dokumenti osnove gospodarenja i karte pisane su na madžarskom i hrvatskom jeziku. Državne šume bile su jedno od sredstava madžarizacije Hrvatske. Šumarski uredi (direkcije) državnih šuma bile su u Zagrebu, Vinkovcima i Otočcu. Direkcija u Otočcu (i za ovo područje) premještena je 1907. godine na Sušak, gdje je ostala i za vrijeme stare Jugoslavije. Državne šume ostale su u nadležnosti centralne vlasti i za Kraljevine Jugoslavije do 1939. godine, kada su predate na upravu tadašnjoj Banovini Hrvatskoj. Kao mješovite bukovo — jelove šume, udaljenije od naselja i sačuvane, u cjelovitim šumskim kompleksima, državne šume bile su vrednije i manje 339 |