DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 34 <-- 34 --> PDF |
izložene šumskim štetama od imovinskih šuma. Krajem prošloga stoljeća u njima je sagrađeno dosta šumskih cesta, te su bile daleko otvorenije od imovinskih šuma. Između dva rata uređivali su ih naši vrsni stručnjaci — taksatori — dr Ž. Miletić, ing. Z. Pere, ing. Šverko, a pojedine gospodarske osnove slovile su kao uzorne (»Mala Javornica«, 1927. god.). I državnim se šumama kao i imovinskim gospodarilo prebornim gospodarenjem osim u kratkom razdoblju od 1908. do 1919. gdine, kada su bile zavedene oplodne sječe. Iz sačuvanih podataka za neke gospodarske jedinice državnih šuma uređivane između dva rata proizlazi, da su bile posebno one udaljenije od prometnica i potrošačkih centara, vrlo visoke zalihe i djelom prašumskog stanja. Tako je g.j. »Mala Javornica« imala 1928., godine drvnu zalihu od 410 m3/ha a g.j. »Dumanić — Ježevitar« (dio predratne g.j. Jasenak) imala je 334 m3 po ha, od čega 66% četinjača. Gospodarska jedinica »Ogulin A« (danas pretežno g.j. »Josipovac« Šumarije Ogulin) imala je 1937. godine najnižu drvnu zalihu od 291 m3/ha (53% četinjača), jer je bila redovno korišćena radi povoljne otvorenosti, blizine željezničke pruge i pilane u Ogulinu. Sa površinom od 23.142 ha bivše državne šume sudjeluju u ukupnoj površini Šumskog gospodarstva Ogulin s 26,4%. 3.2.4 Zemljišne zajednice i druge površine Površina posjeda bivših zemljišnih zajednica, koja je do sada uključena u površine Šumskog gospodarstva Ogulin, iznosi 22.798 ha (26%) podjednako površini bivših državnih šuma. No zemljište zajednice oduvijek su smatrane prvenstveno pašnjačkim površinama, ili su to bili pašnjaci djelomično i šumom obrasli te u njima i danas pretežu panjače, bujadnice i drugo neobraslo tlo, a malo je očuvanih šuma. Površine zemljišnih zajednica dobrim su dijelom bile potajno podjeljeno među ovlaštenike, te su se pojedinci drvarili iz »svojih« šuma i kosili »svoje« steljnice. Po evidenciji iz 1936. godine 35 zemljišnih zajednica općine Ogulin (sa Gomirjem) posjedovalo je 22.052 ha zemljišta od čega je kao šume vođeno 3.795 ha , kao pašnjaci 6.630 kao poljoprivredno tlo 10.074 ha a kao neplodno 923 ha. Najveća je bila zemljišna zajednica Drežnica s površinom od 2.870 ha, slijedila je z. z. Ogulin i Modrušsapo 1.355 ha odnosno 1.216 ha površine. Minijaturne su bile zemljišne zajednice Jasenak sa svega 2,54 ha te Cerovnik sa 96,5 ha i Munjava sa 98,6 ha površine. Šumarija Brinje upravlja sa 6.026 ha površina bivših zemljišnih zajednice (Jezerane, Stajnica, Lipice, Brinje, Vodoteč, Vojvoduša i druge), što čini 33,4% njene ukupne površne prema 4,7% površina bivših državnih šuma i 59,6% površina imovinskih šuma. Stoga Šumarija Brinje upravlja velikim neobraslim i panjačkim površinama. Ostatak od 2,3% su bivše privatne površine. Krajiške zemljišne zajednice nastale su, kako je već spomenuto, iz pašnjačkih površina često obraslih šumskim drvećem, koje su Krajišnici koristili za drvarenje naselja koja su bila udaljenija od imovinskih šuma (Ogulin, Ogulinski Hreljin). 340 |