DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 45 <-- 45 --> PDF |
LITOLOSKE OSOBITOSTI NASLAGA — SASTAV, STAROST I RASPROSTRANJENOST Sve su stijene koje danas nalazimo u Ogulinskom kraju taložne ili sedimentne. Nastale su polaganim i dugotrajnim odlaganjem karbonatnog mulja, različitih čestica i fosila u razmjerno plitkomu moru. Dubina tog mora nije bila veća od oko 40 metara. To znamo po prisutnosti vapnenačkih alga kojima je za asimilaciju potrebna svjetlost. S druge strane, u pojedinim naslagama nalazimo materijalne dokaze za plimu i oseku. Nalazimo i fosilne organizme, nekadašnje stanovnike toplih mora kao što su npr. koralji, žarnjaci, školjkaši, alge i foraminifere (praživi). Dakle, kapelsko-ogulinski kraj bio je za nastajanja najvećeg dijela stijena i naslaga koje ga izgrađuju jedan od plićaka prostranog i toplog Tethys oceana. Trijas. U Ogulinskom zagorju poznati su tamnije ljubičasti do crvenkasti tinjčasti klastiti (siltiti i pješčenjaci), dijelom i dolomiti. To su najstarije otkrivene naslage na opisanom ogulinskom području. Taložene su u donjem trijasu, na samom početku mezozojske ere ili eratema, prije oko 230 milijuna godina (vidi si. 1.). Od brane na jezeru Sabljaki brdom Veljun na J-JI do staroga grada Modruša protežu se svijetli uslojeni gornjotrijaski dolomiti, nastali prije 210 do 195 milijuna godina. Nerijetko se troše u dolomitni pijesak i sipinu, pa se koriste u građevinarstvu. Jura. Unutar jurskih naslaga razlikuju se dva kompleksa prema zastupljenosti vapnenaca i dolomita. Tako jurski vapnenci sa sporadičnim pojavama dolomita izdanjuju u zapadnom dijelu terena od Kamačnika, Mirkovice, Vrela i Jasenka preko Musulin potoka. Bjelskog i Brezna do Desmerica i Sabljaka, te od Bjelolasice do Žute Lokve, a istočnije do Drežnice, Križpolja i Brinja. U ovom potonjem, jugozapadnom pojasu vrijedno je istaknuti površinsko protezanje zone gornjojurskih vapnenaca s rožnjacima od Jasenka preko Drežnice, Selišta, jugozapadnih padina Bitoraja i Tuževića do Lučana, okolice Kamenice i Brinja, gdje se zbog prisutnosti i trošenja rožnjaka stvara reljef izrazito blagih oblika. Drugi kompleks — jurski dolomiti sa sporadičnim pojavama vapnenaca — d´jagonalno se poteže od sjeverozapadnog do jugoistočnog ruba terena: od Kamačnika preko Gomirja, Hreljina, Vitunja, Ogulina, Oštarija, Josipdola, Plaškog i Ličke Jesenice, Sporadično, dolomiti jure poznati su u okolici Jezerana, istočno od Brinja i uz donji tok Tounjčice. Opisane jurske naslage taložile su se u vremenskom razdoblju otprije 195 milijuna godina do prije 140 milijuna godina dakle ukupno 55 milijuna godina. Kreda. U kredi prevladavaju vapnenci. Izgrađuju greben Velike Kapele i trupinu Male Kapele, vapnenačku »kapu« Kleka, padine oko Vitunja te gotovo cijelo područje sjeveroistočno i istočno od poteza Gomirje — Ogulin — Josipdol — Plaški — Lička Jesenica. Dolomiti su u kredi rijetki. Tako su i najveće pojave krednih dolomita ograničene na lokalitete u Maloj Kapeli između Jezerana i Ličke Jesenice. Vremenski raspon taloženja krednih naslaga iznosio je oko 75 milijuna godina. Započeo je prije 140, a završio prije 65 milijuna godina. 351 |