DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 96 <-- 96 --> PDF |
c) Postotni sadržaj gline u tlu, pa prema tome i mehanički sastav tla, pokazuje dosta širok raspon. Nizak postotak gline i visok sadržaj čestica praha i sitnog pijeska atipična je pojava za kambična tla na vapnencima i dolomitima. Ona se može protumačiti novijim nalazima (Martinovi ć 1976, Maye r 1980) lesoidnog materijala, odnosno ostataka eolskog režima u arealu bukovih i bukovo- jelovih šuma na kršu SR Hrvatske. d) U dosadašnjim istraživanjima pedoloških uvjeta prirodnih šumskih ekosistema na ogulinskom području nedovoljno je proučen režim biogenih elemenata. Raspoloživi podaci o ukupnom dušiku i pristupačnom fosforu i kaliju (tablice 3 i 4) pokazuju da su tla općenito dobro do bogato opskrbljena dušikom, srednje do dobro kalijem i slabo opskrbljena fosforom. 3. Procjena proizvodnosti šumskih tala U vezi s osnovnim podacima o fizikalnim i kemijskim svojstvima tala danih u tekstu i tablicama, javlja se zanimljivo pitanje o njihovoj ekološkoj, odnosno proizvodnoj signifikantnosti. Odgovor nije jednostavan. Na putu su brojne teškoće, kao što su utjecaj klimatskih faktora na proizvodnu sposobnost tala, te slabo poznavanje fizioloških osobina i ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta šumskog drveća. Ipak, u ovom se trenutku mogu dati neki pokazatelji o proizvodnom redoslijedu šumskih tala na kršu. Opsežna istraživanja bukovih stojbina u Bosni te staništa jele i bukve na kršu zapadne Hrvatske pokazala su da dubina tala može biti bitan kriterij za njihovu proizvodnu klasifikaciju. Prema Ćiriću i Milošu (1977), rast bukve visoko korelira s dubinom kalkokambisola ako je tlo pliće od 50 cm. Analiza višestruke linearne korelacije proizvodnosti jele i svojstava tla (Cestar, Martinović, Pelcer 1975) dala je rezultat po kojem se na smeđem tlu na vapnencu ako je pliće od 45 cm povećanjem dubine tla za 1 cm povećava proizvodnost jele 3"/«. Suglasno navedenim istraživanjima, mogu se šumska tla na vapnencima i dolomitima za praktične potrebe razvrstati u četiri proizvodne skupine: a) crnica i rendzine pliće od 25 cm, b) plitki kalkokambisol dubine do 35 cm, c) srednje duboko tlo dubine 35—50 cm (kalkokambisol i lovisol) i d) tla dublja od 50 cm (kalkokambisol i luvisol). |