DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ekstremnih utjecaja topline i vlage, hladnoće i suše, vjetra i vatre, plinova, te živih i mrtvih štetočina, više su simbolične nego li efikasne. Bez obzira na sve nepogodnosti, sječni red i prihod šume se svodi na nesrazmjerno kratko vremensko razdoblje od jedne godine i neodgodivo poistovjećuje sa financijskom godinom. Ovakovo ponašanje neminovno dirigira i pilanska potrošnja oblovine. Zato je sinhnonizacija pilanske potrošnje i šumske proizvodnje pravo umijeće. U današnjim uvjetima rada svakj odgovorni učesnik, pored stručne sposobnosti i uvijek prisutnog rizika, mora imati i sreće. Disproporciju između kapaciteta šume i pilane potencira nekontrolirani razvoj pilanarstva, a ovaj razvoj se obično pravda ili krije iza tobožnjih društvenih interesa. U takvim slučajevima pilanarstvo predstavlja primarnu opasnost za suvremeno šumarstvo. O toj opasnosti bi nešto više i konkretnije mogli reći šumarski inspektori, koji se neprekidno sukobljavaju i raščišćavaju te odnose između interesa šume i pilana. Pamteći događaje iz poodmakle prošlosti i razmišljajući o ovoj temi u »mirnim « godinama, prisjećam se iz vremena upoznavanja sa strukom poučnih iskrica pokojnog prof Đur e Nenadić a sa kojima je znao popuniti svoja redovna predavanja: »Gospodo, bolje je biti dobar lugar, nego loše školovani šumar, nikada nije kasno za predomišljanje«; ili: »Gospodo vaš kofer mora biti uvijek spakovan«, što je značilo, da se uvijek treba biti spreman na premještaj u slučaju zamjeranja nekom političaru na vlasti, pridržavajući se savjesti i stručnih principa. Neznam, kako je danas na predavanjima, ali u praksi je neodređeno. Uvijek su moguća iznenađenja, kojima ne kumuju samo političari. I ova tema obrađuje događaje iz prošlosti, ali još uvijek aktualan odnos između šumarstva i prerađivačke industrije. Još uvijek je aktualno pitanje, kako u samoupravnom društvu uskladiti i uspostaviti njihove međusobne odnose, koji bi bili u obostranom interesu i na sveopće zadovoljstvo: — da li proizvodnju organizirati uz postojanje slobodnih tržišnih uvjeta, — da li proizvodnju organizirati uz prisustvo subvencije jednog na račun drugog, ili eksploatacionih odnosa na račun sirovinske baze, — ili proizvodnju organizirati na dohodovnim odnosima, bez podređenosti sirovinske baze? Tržišni uvjeti su nepristrani regulativ za čiste račune, dok su dohodovni odnosi suvremeniji od eksploatacijskih i socijalniji od tržišnih, samo ih treba htjeti i znati sprovesti ZAKLJUČAK Na području razvijenoga šumarstva u Spačvanskom području, kroz dugi niz godina su šumarski stručnjaci smatrali, da se uspješnije napredovanje u šumarstvu može postići proširenjem djelatnosti. U prvo vrijeme su ovo proširenje bili poslovi na sječi i transportu šumskih proizvoda, zatim poslovi nisko i visokogradnji, da bi se u novije vrijeme prišlo pilanskoj obradi oblovine. U jednom momentu se prur žala prilika, da se preradom nastavi sve do finalizacije proizvoda iz drva. Istovremeno je postojalo gledište, da se djelatnost šumarstva ograniči na upravljanje i gospodarenje sa šumskim fondom, dok sječa, transport i pilanska prerada pripadaju industrijskoj djelatnosti. Do sukoba gledišta i prekretnice na štetu šumarstva je došlo prilikom pristupanja osnivanju drvo-prerađivačke industrije u Vinkovcima, kada je prevladavala 666 |