DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 109 <-- 109 --> PDF |
radio na zaštiti biljaka prije sadnje te manipulaciji s različitim vrstama sađnog materijala prilikom osnivanja šumskih kultura. Radovi na području našeg krša u mediteranu i submediteranu predstavljaju i danas kapitalne radove za to područje. Vrlo je detaljno proučio i opisao vazdazelene šume Raba, Brača i Mljeta te uočio važnost šuma hrasta crnike za to područje. Na Rabu je 1936. godine osnovao 10 pokusnih ploha unutar šuma crnike u šumi Dundo koje i danas prate članovi Katedre za uzgajanje šuma. Svojim temeljnim znanstvenim postavkama kod proučavanja prirodnih autohtonih sastojina prof, dr A. Petračić je udario temelje zagrebačkoj školi uzgajanja šuma. Prirodna sastojina i prirodno pomlađivanje te kompleksno ekosistemsko sagledavanje sastojina i svih procesa u njoj predstavljaju temeljnu postavku na kojoj se bazira znanstvena misao ove škole. Uzgojni zahvati u sastojini moraju respektirati sve uzajamnosti i strukturne osobine šumskog ekosistema a razvoj sastojine se temelji na principima razvoja prirodne gospodarske šume i prašume. Tu misao vodilju koju je zacrtao prof. Petračić slijede i dalje razrađuju njegovi sljedbenici na Šumarskom fakultetu u Zagrebu a posebno u Katedri za uzgajanje šuma čiji je on osnivač. Stručni i društveni rad prof. A. Petračića se odvijao putem Hrvatskog šumarskog društva i Jugoslavenskog šumarskog udruženja. Poznati su njegovi stavovi i protesti koji so odnose na prejake eksploatacijske sječe naših šuma. To je posebno isticao kao član Odbora društva za zaštitu prirodnih spomenika u Hrvatskoj. Veliki je njegov prilog koji je struci dao kao urednik Šumarskog lista i član redakcije zadužen za šumarstvo u Hrvatskoj enciklopediji. Prof. A. Petračić j čitavi niz godina upravljao šumama svoga grada Petrinje a rezultati tog visokostručnog rada vidljivi su u poznatoj kvalitetnoj i stabilnoj šumi Kotar. Prof. dr Andrija Petračić je sa svojim doktoratom prije 80 godina prokrčio put šumarskoj znanosti u ovim našim i danas kvalitetnim i očuvanim šumama. Svjesni smo, da je njegov obol, kad su u pitanju naše kvalitetne šume, vrlo velik. Ponosni smo, što je bio i ostao jedan od velikana naše šumarske znanosti i našeg Fakulteta. Njegova doktorska diploma, koju je na svjetlo dana uz mnogo truda ponovno iznio njegov nećak uvaženi dr Otto Weber, kojem se i ovim putem najsrdačnije zahvaljujemo, stavlja njega i šumarsku znanost Hrvatske uz bok najnaprednijeg šumarstva Evrope i svijeta. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za uzgajanje šuma i svi oni koji slijede znanstvenu i stručnu misao velikana šumarstva i šumarske znanosti prof, dr Andrije Petračića duguju mu neizmjernu zahvalnost. Prof. dr. ALEKSANDAR UGRENOVIĆ Povodom 80-godišnjice prvih doktora šumarske znanosti Jedno od najznačajnijih imena, ako ne i najveće ime, s obzirom na širinu djelatnosti na području šumarske i drvnotehnološke edukacije i znanosti, hrvatskog i jugoslavenskog šumarstva, je ime Aleksandra Ugrenovića. Aleksandar Ugrenović je u šumarstvu naše zemlje predstavljao jednu epohu prve polovine XX stoljeća u kojoj gotovo i nema nijednog većeg pokreta, kojemu njegovo i- me nije dalo biljeg, a poneki čak i sadržaj. U tom razdoblju on je najproduk 675 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 110 <-- 110 --> PDF |
tivniji radnik šumarske i drvnotehnološke struke, što njegove biografe stavlja pred težak zadatak, kako njegovom životu i radu dati cjeloviti analitički profil. A. Ugrenović je bio jedan od rijetkih, koji je vedro i pun optimizma vjerovao u pobjedu istine, stručnjak ogromne erudicije i dubokog poznavanja čovjeka i ljudskih umnih dostignuća, nevjerojatno elastičan i vitalan on je u svim prilikama gledao dalje nego njegovi suvremenici. Njegov gigantski i uvijek svježi duh, uz bogatu znanstvenu i stručnu ostavštinu, ostao je kao uzor, vjera i uporište budućim generacijama šumara i drvaraca. Aleksandar Ugrenović, dipl. ing. šum., dr filozofije, red. sveuč. prof., predstojnik Zavoda za uporabu šuma kasnije Tehnologiju drva, rođen je 6. rujna 1883. god. u Petrinji Gimnaziju je polazio i završio u Zagrebu (1893—1901), šumarske nauke upisuje 1901. na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1904. god. Iste godine upisuje prirodne nauke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koje je diplomirao 1907. god. Istovremeno radi na izradi disertacije te 1907. god. doktorira radnjom »O DIFERENCIJACIJI EKSTREMITETA ZA GIBANJE COLEOPTERA«. Od 1907. — 1921. bio u šumarskoj službi u Osijeku, Slatini i Pakracu, Godine 1921. izabran je za redovitog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu za predmeta: Uporaba šuma s trgovinom i industrijom drveta, Šumarska politika. Na toj dužnosti ostaje do 1941. god., kada su ga umirovile ustaške vlasti. Nakon oslobođenja vraćen je na dužnost na kojoj ostaje do umirovljenja 1956. god. U škol. god. 1934/35. i 1948/49. bio je dekan Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu. Bio je prvi šumar pravi član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 12. lipnja 1948. godine. U JAZU je vršio dužnost člana Predsjedništva, tajnika III odjela za prirodne nauke i pročelnik Sekcije za šumarske nauke. Od 1955. do 1957. godine direktor je Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU. Neko je vrijeme uređivao časopis Prirodnoslovna istraživanja JAZU. Njegova znanstvena aktivnost zapažena je i izvan naše zemlje. Tako je 1926. god. postao član Ceskoslovenske Akademije zemedelske, Prag, od 1933. je dopisni član Finskog šumarskog naučnog društva, Helsinki, a od 1957. počasni član Academia italiana di scienze forestall, Firenze. Njegova se međunarodna aktivnost odražava i u članstvu više inozemnih organizacija kao: Silva mediterranea Rim (1922); Comission internationale d´agriculture Paris (1923); Institut international d´agriculture Rim (1934); IUFRO Stockholm (1936) i dr. Predstavljao je šumarsku i drvnotehnološku znanost naše zemlje na više konferencija i kongresa: Marseille (1922), Paris (1923 i 1931), Firenze (1924), Grenoble (1925), Rim (1926 i 1934), Nancy (1932), Budimpešta (1936), Berlin (1937), Helsinki (1938) i Nizza (1957). Na tim je skupovima sudjelovao s referatima, koji, u njegovoj bibliografiji radova, čine značajne priloge šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti prezentiranoj na međunarodnoj razini. Prof. dr Aleksandar Ugrenović razvio je plodnu znanstveno-istraživačku, pedagošku i stručnu djelatnost. Osnovao je Zavod za uporabu šuma (1922) gdje organizira, vrši i unapređuje nastavu i znanstveni rad iz nauke o uporabi šuma s industrijom i trgovinom drva koja je ispitivala, izgrađivala i utvrđivala osnovna načela, po kojima valja postupati kod eksploatacije šuma, prerađivanja, trgovanja i uporabe šumskih proizvoda. Razvijajući ovako široko područje šumarske i drvar 676 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 111 <-- 111 --> PDF |
ske znanosti, stvarao je uvjete i podloge za buduću naučnu samostalnost i izdvajanje znanstvenih disciplina kao što su: iskorišćivanje šuma, nauka o drvu, tehnologija masivnog drva, tehnologija furnira i ploča, hidrotermička obrada drva, proizvodnja namještaja, specijalni proizvodi iz drva i trgovina drvom. Ta su se njegova vizionarska htijenja i ostvarila tek 1960. godine na samostalnom šumarskom fakultetu. Istovremeno s razvijanjem znanstvenih disciplina osposobljavao je i za nijh potrebne kadrove, koji će u edukativnim, znanstvenom i stručnom pogledu, moći nastaviti taj njegov rad. Bibliografija radova prof, dr A. Ugrenovića je vrlo bogata i opsežna i obuhvaća 36 znanstvenih radova, 13 udžbenika i priručnika, 58 stručnih radova te brojne prikaze, stručno^informativne radove, popularne članke itd. U tom obilju pisane riječi mogla bi se izdvojiti dva uža područja njegovog znanstvenog interesa, a to su znanstvene discipline nauka o drvu i iskorišćivanje šuma. S područja Iskorišćivanja šuma istaći ćemo samo neke radove, kao npr. rasprave o drvarskom oruđu, istraživanja o smolarenju i tehnici smolarenja, unifikaciji metodike istraživanja smolarenja, o problemu kvalitete sastojina. Ova dva posljednja bili su referati na IX IUFRO kongresu u Budimpešti. Iz područja iskorišćivanja šuma napisao je prvi udžbenik na hrvatskom jeziku. Ovo kompleksno djelo sastoji se od 6 svezaka i to: Iskorišćivanje šuma (1931), Tehnologija drveta (1932), Tehnika trgovine drvetom I dio (1934), Tehnika trgovine drvetom II dio (1935), Kemijsko iskorišćivanje i konzerviranje drveta (1947), Upotreba drveta i sporednih produkata šume (1948). Iz tog ciklusa djela, za područje Iskorišćivanje šuma, priredio je i objavio II izdanje pojedinih svezaka pod nazivom Eksploatacija šuma (1957), uz suradnju prof, dr R. Benića. Na području Nauke o drvu prof, dr A. Ugrenović prvi je u nas postavio temelje i angažirao se na znanstvenom istraživanju svojstava drva. Osnovao i opremio je laboratorij za ispitivanje svojstava drva i izradio »Instrukcije za naučno istraživanje tehničkih svojstava drva«. Te su instrukcije, kasnije, postale osnova za izradu JUS-a za ispitivanje drva. »Tehnička svojstva drva su jedan od najvažnijih činilaca vrijednosti drveta. Bez poznavanja tehničkih svojstava drveta nema ni pravilnog iskorišćivanja ni racionalnog uzgajanja šume ni šumarske tehnologije kao nauke. Cilj šumskog gospodarenja ne može biti produciranje što većih drvnih masa, nego produciranje što vrijednijih drvnih masa« napominje prof, dr A. Ugrenović. U tom je smislu i usmjerio svoja istraživanja tehničkih svojstava drva u radovima: istraživanja o specifičnoj težini i količini sirove smole, metodika istraživanja kvalitete drva, referat na IX IUFRO kon, gresu 1936. u Budimpešti, poznavanje drva i njegovih svojstava kod Rimljana, istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine, metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja, gdje je oblik uzorka za ispitivanje poznat u svijetu kao Ugrenovićeva proba i prihvaćena je u JUS-u za ispitivanje čvrstoće cijepanja. Svoja gledanja na drvo kao lignum i drvo kao arbor (phyton) A. Ugrenović je iznio u JAZU 1951. god. u svojim predavanjima: Suma u svijetlu nauke, Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas i Arhitektonika živog stabla. Materiju nauke o drvu, koja se odnosi na tehnička svojstva i greške drva, objavio je u knjizi Tehnologija drveta (1932) i u II izdanju 1950. uz suradnju prof, dr I. Horvata. Knjiga tiskana 1932. godine prva je u Evropi u kojoj se specijalizirano obrađuje ova materija. Izabran za profesora i iz predmeta Šumarska politika i uprava šuma pisao je i o toj materiji u knjigama: Sumsko-politička osnovica zakona o šumama 677 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 112 <-- 112 --> PDF |
(1923), Zakoni i propisi o šumama i pilanama (1930) Zakon o šumama. Samostalni projekt (1923), kao i više kraćih napisa o toj materiji. Shvaćajući bibliografiju radova kao osnovu svakog kreativnog rada A. Ugrenović je izradio nekoliko godišnjih bibliografija šumarske literature u Jugoslaviji i tiskao ih u Forstliche Rundschau u Tharandtu (1939, 1940, 1941) i bio je u redakciji Šumarske bibliografije (1848—1948) A. Kaudersa. Još rane 1912. godine A. Ugrenović započinje svoje napise o problematici šumarske terminologije, za koju se zalagao i na kojoj je radio. Izradio je šumarski terminološki rječnik na 6 jezika sa preko 10.000 termina. Rad je ostao u rukopisu uz sve napore da se on tiska (1959). Da je tiskan u to vrijeme bio bi prvi šumarski terminološki riječnik takve vrste u svijetu. Da bi što više pridonjeo napretku šumarstva i drvnotehnološke znanosti i struke, A. Ugrenović je osim vlastitoj publicističkoj djelatnosti dao ogroman prilog općoj znanstvenoj i stručnoj publicistici u šumarstvu. Tako je bio urednik Šumarskog lista 1925. — 1929., urednik edicije Pola stoljeća šumarstva (1926), Le Karst Yougoslave (1928), urednik Anala za eksperimentalno šumarstvo JAZU, urednik edicije Kresnik: Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata, JAZU. Inicijator i glavni urednik Šumarske enciklopedije JLZ (prvog izdanja). Njegova znanstvena, pedagoška, publicistička djelatnost i odgoj znanstvenih kadrova nije apsorbirala sav njegov potencijal. Imao je snage i vremena za plodnu stručnu djelatnost. Za nju je nesebično upotrijebio sve svoje znanje, da stručnu javnost pravovremeno obavijesti, obrazloži i poduči o aktualnim problemima danog vremena i zbivanja na području šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse. Za svoju znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja i odlikovanja od struke i društva u kojem je radio i živio. Sve velike ljude krasi, što je pisanom rječju teško iskazati, a to je humanost. Tu vrlinu spoznali su i osjetili učenici i suradnici prof, dr A. Ugrenovića nebrojeno puta. Ona je provejavala u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu od malih ljudi do ličnosti svjetskog glasa. Ljubav, radni elan i opsežna ostavština prof, dr A. Ugrenovića šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti i struci ostala je, a poticaj koji iz nje proizlazi uporište je generacija šumara i drvaraca za nastavak rada na njegovom djelu. I za jedno i za drugo neka je HVALA akademiku A. Ugrenoviću. oo |