DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 112 <-- 112 --> PDF |
(1923), Zakoni i propisi o šumama i pilanama (1930) Zakon o šumama. Samostalni projekt (1923), kao i više kraćih napisa o toj materiji. Shvaćajući bibliografiju radova kao osnovu svakog kreativnog rada A. Ugrenović je izradio nekoliko godišnjih bibliografija šumarske literature u Jugoslaviji i tiskao ih u Forstliche Rundschau u Tharandtu (1939, 1940, 1941) i bio je u redakciji Šumarske bibliografije (1848—1948) A. Kaudersa. Još rane 1912. godine A. Ugrenović započinje svoje napise o problematici šumarske terminologije, za koju se zalagao i na kojoj je radio. Izradio je šumarski terminološki rječnik na 6 jezika sa preko 10.000 termina. Rad je ostao u rukopisu uz sve napore da se on tiska (1959). Da je tiskan u to vrijeme bio bi prvi šumarski terminološki riječnik takve vrste u svijetu. Da bi što više pridonjeo napretku šumarstva i drvnotehnološke znanosti i struke, A. Ugrenović je osim vlastitoj publicističkoj djelatnosti dao ogroman prilog općoj znanstvenoj i stručnoj publicistici u šumarstvu. Tako je bio urednik Šumarskog lista 1925. — 1929., urednik edicije Pola stoljeća šumarstva (1926), Le Karst Yougoslave (1928), urednik Anala za eksperimentalno šumarstvo JAZU, urednik edicije Kresnik: Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata, JAZU. Inicijator i glavni urednik Šumarske enciklopedije JLZ (prvog izdanja). Njegova znanstvena, pedagoška, publicistička djelatnost i odgoj znanstvenih kadrova nije apsorbirala sav njegov potencijal. Imao je snage i vremena za plodnu stručnu djelatnost. Za nju je nesebično upotrijebio sve svoje znanje, da stručnu javnost pravovremeno obavijesti, obrazloži i poduči o aktualnim problemima danog vremena i zbivanja na području šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse. Za svoju znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja i odlikovanja od struke i društva u kojem je radio i živio. Sve velike ljude krasi, što je pisanom rječju teško iskazati, a to je humanost. Tu vrlinu spoznali su i osjetili učenici i suradnici prof, dr A. Ugrenovića nebrojeno puta. Ona je provejavala u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu od malih ljudi do ličnosti svjetskog glasa. Ljubav, radni elan i opsežna ostavština prof, dr A. Ugrenovića šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti i struci ostala je, a poticaj koji iz nje proizlazi uporište je generacija šumara i drvaraca za nastavak rada na njegovom djelu. I za jedno i za drugo neka je HVALA akademiku A. Ugrenoviću. oo |