DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 113 <-- 113 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI VITOMIR STEFANOVIĆ: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije IGKRO »Svjetlost« OOUR Zavod za udžbenike, Sarajevo, 1986. Fitocenologija s pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije dr. Vitomira Stefanovića, sveučilišnog profesora na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, knjiga od 269 strana, izašla je iz tiska 1986. godine. Knjila predstavlja drugo, dopunjeno i prošireno izdanje istoimenog udžbenika, koji je štampan 1977. godine. Od tada je znanost o vegetaciji obogaćena novim saznanjima, od kojih su mnoga ušla u trajni fond ove znanstvene oblasti. Autor je kritičkim pristupom nastojao u novo izdanje uvrstiti sve što je od bitnog značaja za studente i znanost. Knjiga je podijeljena na uvod, opći dio s poglavljima I—VIII i posebni dio s IX poglavljem, literaturu, registar i imena autora te sadržaj pojmova. Unutar pojedinih poglavlja autor obrađuje niz naslova i podnaslova koji čitaoca uvode direktno u tretiranu materiju. Knjiga je u prvom redu pisana kao udžbenik za studente šumarstva a namijenjena je i stručnim kadrovima u privredi koji se bave uzgojnom komponentom našega šumarstva. U uvodnom dijelu autor obrađuje predmet i zadatak fitocenologije, historijski razvoj i podjelu fitocenologije, pa navodi: »Zahvaljujući svojim metodama istraživanja fitocenologija je danas postala ne samo fundamentalna disciplina u biološkim znanostima kao osnova za diferenciranje i sistematiziranje ogromnog šarenila biljnog pokrivača vegetacije već i temelj stručnih disciplina u šumarstvu, agronomiji, hortikulturi itd.« Opći dio započinje autor obradom osnovnih pojmova o životnoj zajednici — biocenozi, zatim obrađuje šumu kao biogeocenozu ili ekosistem navodeći da je svu složenost i uzajamno djelovanje brojnih organizama u biocenozi moguće .jedino pravilno sagledati kroz istražene i determinirane biljne zajednice — fitocenoze, koje izgrađuju vegetacijski pokrivač Zemlje. U drugom poglavlju toga dijela obrađuje se struktura i fizionomija biljnih zajednica s detaljnom obradom metoda proučavanja biljnih zajednica i tabelarnim prikazom strukture zajednice P i n o-B etuletum pubescentis Stef. 1961. Treće poglavlje obrađuje uzajamne odnose zajednice i sredine (sinekologija) u kojem se detaljno obrađuju osnovni faktori staništa (klimatski, edafski, orografski i biotički faktori). Četvrto poglavlje obrađuje biotičke faktore podijeljene na antropogene, fitogene i zoogene faktore Za svaku grupu faktora daje najvažnije karakteristike i njihov utjecaj na razvoj šumskih fitocenoza. Peto poglavlje obrađuje razvitak biljnih zajednica (sindinamika) s objašnjenjem pojmova progresije i regresije te shematskim prikazom toka pojedine sukcesije u određenim biljnim zajednicama. Šesto poglavlje obrađuje postanak i prošlost zajednice (sinhronologija) u kojem autor navodi da je današnja slika vegetacije rezultat njenog razvoja u prošlosti i za dokaz tome prikazuje pojedine polendijagrarne iz naše zemlje. Sedmo poglavlje obrađuje rasprostranjenost zajednica (sinhrologija) u kojem se navode florni elementi i daje prikaz vegetacijskih područja Evrope te rasprostranjenja vegetacija u Jugoslaviji. Nadalje se govori o horizontalnom i vertikalnom raščlanjenju šuma u našoj zemlji 679 |