DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 115 <-- 115 --> PDF |
čni monoksid i ugljični dioksid, amonijak, sumporovodik, klor i klorovodična kiselina, peroksiacetilen nitrat, šumski ugljikovodici (koji se oslobađaju iz šumskog drveća), etilen, brom, jod, cijanovodik, kaptani, svjetleći plin, smolaste tvari, bor, živa, željezo, nikal, olovo, kalcijev oksid i kalcijev karbonat, cement, cink, pepeo, natrijev klorid. Onečišćenje i štete od posolice. Polen i alergija. Dim, onečišćenje atmosferskog zraka. Radijacija. — Kisele oborine i njihov utjecaj na okoliš: Kisele kiše. Utjecaj na šume. — Ostali štetni utjecaji šumskogospodarskog značenja. — Sušenje šuma u Evropi. Stanje u Grčkoj. — Sušenje šuma u Sjevernoj Americi. — Onečišćenje i budućnost šuma u Kanadi: Utjecaj polutanata koji se na daleko prenose i njehov utjecaj na buduću šuma. Porast polutanata koji se na daleko prenose i njihov utjecaj nabuduću produktivnost šuma. Buduća produktivnost šuma kod iste ili smanjene količine polutanata. — Stanje u Japanu. — Stanje u ostalom dijelu svijeta. — Sušenje šuma — zaključna razmatranja. — Prevencija — borba protiv onečišćenja. Otporni hibridi i vrste. — Gnojenje šuma i onečišćenje. Gnojenje — zakisel javan je tala. — Onečišćenje — utjecaj na insekte i ostale člankonošce. — Onečišćenje i bolesti šumskog drveća. — Utjecaj onečišćenja na mahovine i lišajeve. Epifiti. Epifitska mikroflora. Onečišćenje, mikoriza i mikroflora tla. Onečišćenje štete na cvjetnicima, smanjenje poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu, povrtlarstvu i cvjećarstvu. — Štetni utj.ecaj onečišćenja na životinje. — Utjecaj onečišćenja na tlo: Utjecaj na fizikalna i kemijska svojstva tala različitog stupnja kiselosti. Onečišćenje i tla Grčke. — Onečišćenje i ispiranje hranjiva iz rizosfere biljaka. — Utjecaj onečišćenja na jezera i rijeke. Sprečavanje zakiseljavanja jezera i rijeka. —Onečišćenje livada. Dušična i sumporna gnojiva, njihov utjecaj na člankonošce, prehranu stoke i proizvodnju biomase. — Onečišćenje od pesticida: Herbicidi, insekticidi, fungicidi. Onečišćenje voda, rijeka, jezera, mora. Utjecaj na životinje, posebno pčele. Onečišćenje tla, utjecaj na mikrofaunu tla, posebno na male i velike člankonošce. Na kraju knjige nalazi se opsežan popis literature, koji sadrži ukupno 584 naslova. Knjiga je napisana na grčkom i šteta je što nema nikakvog sažetka na nekom drugom jeziku. Dr. Ivan Mikloš LESNICKÄ PRACfi Od članaka objavljenih 1985. godine u časopisu Lesnickä prace* izdvojili smo: u br. 1: V. Stanislav: Projektiranje koncentracija sječa, K. Dimitrovsky: Mogućnosti korišćenje crnog bora za pošuml javan ja u područjima imisija, N. Kräli k i dr.: Uništavanje grmova maline kemijskim sredstvima, J. Bartunek: Sume i šumsko gospodarstvo Slovenije, u br. 2: V. Jančafik : Sadanja problematika bolesti šumskog drveća. 681 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 116 <-- 116 --> PDF |
S. Jura : Robo tika i Šumsko gospodarstvo, A. Prihoda : Traheobakterioza i pridružene gljivične zaraze topola; u br. 3: J. D e j m ä 1 : Naše Sume u 2.100-toj godini, J. K f i s t e k : Integrirana zaštita Suma protiv štetnih insekata, R. Steffen s i sur.: Izvanprodukcione funkcije šuma u šumarskoj praksi DDR-a; u br. 4: V. Cisa f i sur.: Stogodišnjica šumarskog školstva u Piseku, u br. 5: J. V r k o ć : Novosti u istraživanjima primjene feromona smrekovog potkornjaka, Novak, Krečmerova i Pešl: Mogućnosti masovnog hvatanja potkornjaka pomoću feromona, Z. M r ä č e k : Mogućnost uništavanja smrekovog potkornjaka primjenom netradicionalne ED metode, V. Z u m r : Rezultati ED na otrovana stabla i kod asanacije okorenih sortimenata napadnutih podkornjacima; u br. 6: B. Zäpotocky: Tehnizacija šumskog gospodarstva u minulih 40 godina, J. Šdnderlar: Prilog pitanju reprodukcije bijele bukve oplemenjivanjem, M. Košulič : Korišćenje plastenika u rasadničarstvu, N. Skuhravy i N. Skuhrava: Prenamnožavanje dviju mednih mušica na gorskom javoru; u br. 7: J. K r a 1 i č e k : Istočnočeške državne šume u nastojanju za ispunjavanje ciljeva šumskog gospodarstva. V. K o p č i 1 : Korišćenje helikoptera pri likvidaciij smrekovog potkornjaka, A. M i k u 1 k a : Uključivanje procesora OSK-25 u proizvodnju sortimenata. P. H o r e k : Primjena žicanog vitla za izvlačenje; u br. 8: K. Dimitrovsky: Rekultivacija devatiranih površina šumskim vrstama i industrijske emisije, Dr. B e n d i x i Dr. Kohlstock: Moderni načini uzgoja sadnica šumskih vrsta u DDR; u br. 9: J. Neumann: Južnočeške šume 40 godina nakon Oslobođenja, N. Krečmer iN. Skypala: Ekonomske posljedice za šumsko gospodarstvo CSR uzgoja šuma za hidrološku funkciju. P. Pokorny: K problematici odnosa onečišćavanja zraka i zakiseljavanja šumskih tala, I. R ä š k a : Stete od imisija u Beskidima; u br. 10: L. K u b e 1 k a : Iskustva iz pošumljavanja imisijama nastalih čistina u Krušnim Gorama; u br. 11: B. Nymbursky: 50 godina djelatlatnosti LESPROJEKTA, I. 2 1 ä b e k : Starosna struktura šuma CSR-e, K. Pliva : Modeli gospodarenja; u br. 12: Z. B a r t o š : Novogradnje zgrada s više stanova uprave državnih šuma CSR- a, E. Kula : Karakteristika požara u šumskom gospodarstvu, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 117 <-- 117 --> PDF |
B. Jura : Elektronika i mikroelektrika u šumskom gospodarstvu. V. Stanislav je prikazao projekt za koncentriranu sječu u 1985. godini šumskih pogona Trenčin i Smolenica, kojeg su kolektivno izradili stručnjaci Instituta za uređivanje državnih šuma i državnih dobara u Pragu, Visoke šumarske škole u Zvolenu i Direkcije zapadnoslovačkih državnih šuma u Bratislavi. Dodajemo, da ie Ministarstvo šu´mskog i vodnog gospodarstva SR Slovačke o »koncentraciji rada u šumskom gospodarstvu« izdalo i posebnu knjigu, koja je prikazana u Sum. listu br. 3—4/1987, str. 172. U SR Češkoj rekultivacija devastiranih površina deponijima ugljenokopa i drugih rudnika zakonska je obaveza. K. Dimitrovsky u svom članku prikazao je uspješnu primjenu crnog bora (Pi- nus nigra Am.) u sjeveročeškom području ugljenokopa. Prema Kräliku i sur. za uspješno uništenje grmova malina mogu se upotrijebiti herbicidi ROUNDUP. ARBORICID EC 50 i SYS 67 PROP, i to: prvi u količini 7 lit. po 1 ha ako je potrebno višegodišnje djelovanje herbicida ali ako ne predstavlja druge opasnosti, drugi u količini 10 lit. po 1 ha ako ne ugrožava izvore pitke vode, a treći, SYS 67 PROP., primjenjuje se u smjesi s DAM 390 (20 — 80 lit. po 1 ha) u ostalim prilikama. J. Bartunek je naglasio, da šumskogospodarska poduzeća u Sloveniji moraju težiti postizavanju što većeg bruto proizvoda ali uz primjenu kriterija rentabiliteta. V. Jančafik u prvom redu konstatira da posljednjih godina pojedine bolesti šumskog drveća postaju sve značajnije kao i da nekad beznačajne također prelaze u red značajnih. Pogoršanje zdravstvenog stanja šuma posljedica je imisija za biljke štetnim tvarima sve do fotokemijskog smoga. Tako suvremena industrijalizacija i veliki motorizirani promet uzrokuje smanjenje životne snage ekosistema i povećava osjetljivost stabala na napade patoloških gljivnih vrsta. A, Prihod a opisuje bolest topola, koja je prvi put zapažena 1965. godine u topolovim kulturama u Moravskoj a zatim 1981. godine u rasadniciam i topolicima u Slovačkoj. Uzročnik je traheobakterioza, koja se očituje smeđenjem glavnog nerva lista, koje kasnije zahvaća peteljku i list prijevremeno otpada. Bilo je napadnutih i vrhova izbojaka koji se deformiraju a mlado lišće savije poput žlice ili postaje valovito uz napad lisnih ušij u. Jedina obrana sastoji se u odstranjivanju napadnutih stabala te u uzimanju reznica sa zdravih stabala. U šumarstvu Njemačke Demokratske Republike, izvješćuje R. Steffens , za problematika zaštitne funkcije šume u radnim organizacijama osnivaju se samostalne referade ili se ti poslovi uključuju u poslove ostalih referada. To ovisi o opterećnosti šuma i šumarskih organizacija tom djelatnošću. Grad Pisek nalazi se stotinjak kilometara južno od Praga j u njemu je 1885. godine osnovana šumarska škola sa češkim nastavnici jezikom. V. Cisa f sa suradnicima prikazao je razvojni put te škole i sadašnji način školovanja. Škola je zapravo počela kao osmomjesečni tečaj (kojeg je završilo 12 polaznika) a tijekom vremena prođužavalo se školovanje do ranga srednje šumarske škole s teoretskim i praktičnim diplomskim ispitom, Apsolventi ove škole mogu nastaviti studij na visokim školama. Danas postoji redovno školovanje, koje traje četiri godine, i dopisna škola u trajanju pet godina. Na praktičku nastavu otpada 45% fonda sati a obavlja se u laboratorijima, rasadnicima i u šumi od čega dio i u radnim organizacijama. Za vrijeme 100 godina školu je apsolviralo 6 718 učenika od čega više od 3000 nakon 1945. godine i danas oni zauzimaju trećinu rad 683 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 118 <-- 118 --> PDF |
nih mjesta u šumarstvu Češke Socijalističke Republike. Uz ovu školu u Piseku, srednje šumarske postoje i u Trutnovu (Češka) i Hranicama (Moravska). U petom broju, kako se vidi iz naprijed navedenih naslova članaka, posebno se raspravlja o suzbijanju smrekovog potkomjaka. Uz primjenu lovki s feromonom u dva članka i članci su Z. Mračeka i V. Zumr-a, u kojima su prikazane prednosti prenošenja pesticida elektrodinamičkim načinom na cilj. Prednost je u mogućnostima postizavanja manjih količina insekticida u odnosu na klasične načine primjene te u smanjenju nepovoljnog djelovanja na okolinu prskanih lovnih stabala ili trupaca. Prema B. Zäpotockom prve motorne, dvoručne, pile u Češkoj primjenjene su krajem 40-ih godina, kada su za privlačenje drva primjenjene i prve žičare. Od tada do danas rad na sječi i izvozu gotovo je u potpunosti mehaniziran, dok se u uzgoju šuma mehanizacija primjenjuje u znatno manjoj mjeri. Iz članka N. Skuhrvy i N. Skuhranove saznajemo o prenamnožavanju, sve do kalamitetnog intenziteta, od 1980. godine dviju mednih mušica na listu javora. To su mušice Dasineura vitrina (Kiefer 1939) i Drisina glutinosa (Giard. 1895), koje svoj životni ciklus počinju u proljeće s prelistavanjem javora. Prva živi u parenhimu, a druga u malim udubljenjima na donjoj strani listova. Napad ovih mušica zapaža se tek nakon što napuste list na kojem se oštećeni dijelovi najprije požute a zatim posmeđe u mrljama promjera od 4 do 6 mm. Oštećeni dijelovi lista osuše se i redovno ispadaju. Iz članka J. Kraličeka saznajemo, da se organizacija za gospodarenje šumama u istočnoj Češkoj brine za 363 819 ha šuma, u kojem su iznosu uključene i površine privatnih šuma. Povrh toga gospodari i za građevinarstvo sa sjedištem u Hradec Kralovä, rasadnik u Rečanima 684 na Labi i pogon za usluge u Tynistu nad Orlići sa sjemenarskom službom koja osigurava skladištenje i distribuciju sjemena za sve češke državne šume. Sume se nalaze na nadmorskim visinama između 200 i 1602 met. i zauzimaju 33% ukupne površine područja. Udio četinjača iznosi 84,5% a listača 15,5%. Svoj članak autor zaključuje konstatacijom, da je u minulih dvadest i pet godina karakteristično razvijanje socijalističkih načela u gospodarenju sa šumama. Kako je abnormalno toplo i suho vrijeme u 1982. i 1983. godini te štetno djelovanje imisija stvorilo povoljne uvjete za razmnožavanje smrekovog potkornjaka to se nametnuo i problem zaštite i izvoza napadnute drvne mase iz područja teških izvoznih uslova. Stoga su. piše V. K o pč 1, za te poslove upotrebljeni i helikopteri, iako su direktni troškovi po 1 m1 premašili vrijednost iskorišćenog drva. N. Krečmer i N. Skypalo saopćavaju rezultate svojih istraživanja u udjelu troškova uloženih u uzgoj šuma koje imaju posebnu ulogu u osiguranju što povoljnijih hidroloških odnosa. Ti troškovi, koja se definiraju kao »specifični ekološki troškovi«, iznose oko 8% prosječnih godišnjih troškova odnosnog šumskog gospodarstva. Gubici u proizvodnji drva su neznatni. Za poslove uređivanja šuma 1935. godine osnovana je posebna organizacija LESOPROJEKT sa sjedištem u mjestu Brandys na Labi. B. Nymbursky uz pedesetu godišnjicu osvrće se na rad i razvoj ove organizacije, kojoj je 1982. godine proširena djelatnost na sva projektiranja u šumskom gospodarstvu Češke. LESOPROJEKT je budžetska organizacija i neposredno podređena Ministarstvu za šumarstvo i vodno gospodarstvo ČSR. U organizaciji zaposleno je 1 036 suradnika od kojih se 2/3 bave uređivanjem šuma i drugim šumarsko-inžinjerskim djelatnostima, a 1/3 je zaposlena u projektnoj djelatnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Zanimljivi su podaci o dobnoj strukturi šuma ČSR, koje je prikazao I. 2 1 ä b e k. Prema tom prikazu postoji znatan manjak sastojine I. i II. dobnog razreda a znatan višak starih za sječu zrelih sastojina; umjereni manjak je i mlađih za sječu dozrelih sastojina a višak srednjedobnih. Uspostavljanje normalnog stanja dobnih razreda, konstatira autor, nužno je ne samo radi osiguranja ujednačene potrajnosti proizvodnje nego i radi osiguranja općekorisnih funkcija šume. E. Kul a obradio je statistiku šumskih požareva za desetgodišnje 1974 — 1984. U tom razdoblju bilo je ukupno 3111 požara na 6212 ha i štetom od 57,5 milijuna Kčs. Najkritičniji je travanj mjesec i po broju (35%) i po zahvaćenoj površini (41,6%). i pušenje (10°/o) i dječja igra (7%). Znatno je smanjen broj požara uz željezničke pruge: prema prijašnjih 19% oko 1975. godine udio je smanjen na 8% a početkom ovog desetljeća na 3,2%. Bernard UKl´SKA. dipl. inž. Sum. PRETPLATA NA ŠUMARSKI LIST U 1988. GODINI a) za redovne članove 2 300.— dinara b) za studente, đake i umirovljenike 1 200.— dinara c) za organizacije udruženog rada 32 000.— dinara d) za inozemstvo 40 USA dolara na dan fakturiranja 685 |