DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 130     <-- 130 -->        PDF

Dr mr
MARKO GREGIĆ
dipl. ing.
1931 — 1987


Dana 26. IV 1987. zauvijek nas je ostavio
i prekinuo svoj znanstveni, stručni i
publicistički rad dr Marko Gregić, znanstveni
savjetnik, dugogodišnji direktor Instituta
za drvo Zagreb, predsjednik Izdavačkog
savjeta časopisa »Drvna idustrija
« i načelnik Odjela za preradu drva u
Republičkom Komitetu za poljoprivredu i
šumarstvo SR Hrvatske.


Rastanak s Markom bolno nas se dojmio
i ostali smo zatečeni i duboko potreseni
gubitkom kolege, prijatelja vrsnog
stručnjaka i znanstvenog radnika. Veliki
dio plodnog i uspješnog radnika. Veliki
dio plodnog i uspješnog života dr M. Gregića
vezan je za rad i razvoj Instituta
za drvo u Zagrebu, pa je stoga djelatnicima
Instituta taj gubitak još teži.


Dr Marko Gregić rođen j e u Tomašancima
6. IX 1931., gdje je završio osnovnu
školu. Na realnoj gimnaziji u Osijeku maturirao
je 1950, a Poljoprivredno-šumarski
fakultet (drvnoindustrijski odsjek) Sveučilišta
u Zagrebu završio je u veljači 1956.
godine.


Već kod prvog zaposlenja u DIP-u
»Novoselec« istakao se kao nadaren i am


biciozan stručnjak. Njegove stručne sposobnosti
vrsnog operativca došle su do
punog izražaja u DIP-u »Brezovica« Sisak,
na dužnosti tehničkog direktora.


»Kao poletni mlađi stručnjak, uz 11godišnje
radno iskustvo, dolazi do spoznaje
da je za unapređenje proizvodnje
potrebno unaprijediti znanstvenoistraživački
rad u drvnoj industriji. Potrebno je
sirovine što ih daju naše šume suvremeno
preraditi i oplemeniti u najvredniji
finalni proizvod i na taj način ekonomski
poboljšati položaj drvne industrije i
cijele šumsko-prerađivačke djelatnosti.
Ova spoznaja i uvjerenje opredjeljuje ga
za dalji rad i tako 17. travnja 1967. prelazi
na rad u Institut za drvo u Zagrebu«,
ističe u svom oproštajnom govoru ing.
Slavko Horvatinović.


Dolaskom u Institut za drvo u Zagrebu,
kao viši stručni suradnik i rukovodilac
Pilanskog odjela, razvija djelatnost
Odjela, a 1968. godine izabran je za direktora
Instituta, na kojoj dužnosti ostaje
do 1980. godine.


Posebne su zasluge dr M. Gregića, kao
rukovoditelja Pilanskog odjela, za unapređivanje
i razvoj namjenske prerade
pilanskih trupaca u nas. Sa suradnicima
projektira i unapređuje karakteristične
naše procese u tehnologiji masivnog drva,
što je bitno utjecalo na napredak pilanske
prerade drva u nas. Kao direktor Instituta
za drvo zaslužan je za financijsku
stabilizaciju, kadrovsku politiku i jačanje
njenih potencijala, te visoku razinu usluga
Instituta za drvo u Zagrebu. Uz osnovnu
obavezu rukovođenja radom u Institutu,
surađuje na izradi projektne dokumentacije
za više od 30 pilana u nas
i razvojnim studijama drvne industrije
SR Hrvatske.


Uz sav taj opsežan rad, posebnu pažnju
poklanja i vlastitom znanstvenom usavršavanju,
svjestan da bez toga ne može
kreirati rješenja za probleme naše drvne
industrije Taj ga odabir dovodi do
izrade magistarske radnje Iskorišćenje ni




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 131     <-- 131 -->        PDF

skü kvalitetne bukove pilanske oblovine
piljenim tračnim pilanama na dva različita
načina«, koju je obranio na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu 1976. godine.
U radnji ističe potrebu što racional:
nijega iskorišćenja bukovih pilanskih trupaca,
pogotovu onih najlošije klase kvalitete
i uspoređenjem dva različita načina
piljenja otkriva da »radijalni« način piljenja
daje veće kvantitativno, kvalitativno
i vrijednosno iskorišćenje kod izrade
elemenata (obradaka). Nastavivši rad na
ovoj problematici izradio je doktorsku disertaciju
pod naslovom »Dvije varijante
prizmiranja tračnim pilama niskokvalitetne
bukove oblovine kod prerade u drvne
elemente«. Disertaciju je obranio na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu 1979. godine,
a rektor Sveučilišta u Zagrebu promovirao
ga je 7. VII 1980. na stupanj
doktora znanosti iz oblasti biotehničke
znanosti, područje šumarstvo. Disertacija
je znanstvena analiza utjecaja dvaju načina
piljenja na kvantitativno, kvalitativno
i vrijednosno iskorišćenje bukovih pilanskih
trupaca.


Unapređenje i racionalna prerada u
tehnologiji piljenog drva problemi su kojima
se dr M. Gregić bavio kao znanstvenom
disciplinom. Od znanstvenih istraživanja
radio je najviše na područjima koja
su se odnosila na iznalaženje načina
i mogućnosti prerade tanje i niže kvali


tetne hrastove i bukove pilanske oblovine
adekvatnijim tehnološkim i tehničkim rje,
šenjima, uz postizanje što boljih ekonomskih
rezultata. Osim toga sudjelovao je
na brojnim stručnim i znanstvenim skukovima
kod nas i u inozemstvu.


»Dugogodišnjim radom u Institutu za
drvo stekao je glas vrsnog stručnjakaznanstvenog radnika u području prerade
drva, a dolaskom u Republički komitet
1983. godine, kao načelnik Odjela za preradu
drva, brzo je ovladao novim zadacima.
Rezultat toga rada u Komitetu je veliki
broj analiza, informacija, teza, programa,
planova i prijedloga za rješavanje
pojedinih problema u drvnoj industriji,
posebno u finalnoj preradi drva. Za taj
rad je od Komiteta i drugih organa Republike
primio puno priznanja:. . . »Dragi
Marko, još jedanput se opraštamo od
Tebe, nama svima ćeš ostati svjetao uzor
i s nama ćeš i dalje živjeti kroz svoja djela
i kroz našu zahvalnu uspomenu«, riječi su
ing. S. Horvatinovića na oproštaju s dr. M.
Gregićem.


Uz znanstvene i stručne kvalitete, dr.


M. Gregić je kao čovjek bio human, plemenit
i susretljiv, što nam ovaj oproštaj
s njime čini još težim, ali zakoni prirode
su nesmiljeni i ostavljaju nam samo sjećanje
i izričaj vječne hvale i slave za dr
Marka Gregića.
I. Milinović — S. Bađun