DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Dr mr MARKO GREGIĆ dipl. ing. 1931 — 1987 Dana 26. IV 1987. zauvijek nas je ostavio i prekinuo svoj znanstveni, stručni i publicistički rad dr Marko Gregić, znanstveni savjetnik, dugogodišnji direktor Instituta za drvo Zagreb, predsjednik Izdavačkog savjeta časopisa »Drvna idustrija « i načelnik Odjela za preradu drva u Republičkom Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo SR Hrvatske. Rastanak s Markom bolno nas se dojmio i ostali smo zatečeni i duboko potreseni gubitkom kolege, prijatelja vrsnog stručnjaka i znanstvenog radnika. Veliki dio plodnog i uspješnog radnika. Veliki dio plodnog i uspješnog života dr M. Gregića vezan je za rad i razvoj Instituta za drvo u Zagrebu, pa je stoga djelatnicima Instituta taj gubitak još teži. Dr Marko Gregić rođen j e u Tomašancima 6. IX 1931., gdje je završio osnovnu školu. Na realnoj gimnaziji u Osijeku maturirao je 1950, a Poljoprivredno-šumarski fakultet (drvnoindustrijski odsjek) Sveučilišta u Zagrebu završio je u veljači 1956. godine. Već kod prvog zaposlenja u DIP-u »Novoselec« istakao se kao nadaren i am biciozan stručnjak. Njegove stručne sposobnosti vrsnog operativca došle su do punog izražaja u DIP-u »Brezovica« Sisak, na dužnosti tehničkog direktora. »Kao poletni mlađi stručnjak, uz 11godišnje radno iskustvo, dolazi do spoznaje da je za unapređenje proizvodnje potrebno unaprijediti znanstvenoistraživački rad u drvnoj industriji. Potrebno je sirovine što ih daju naše šume suvremeno preraditi i oplemeniti u najvredniji finalni proizvod i na taj način ekonomski poboljšati položaj drvne industrije i cijele šumsko-prerađivačke djelatnosti. Ova spoznaja i uvjerenje opredjeljuje ga za dalji rad i tako 17. travnja 1967. prelazi na rad u Institut za drvo u Zagrebu«, ističe u svom oproštajnom govoru ing. Slavko Horvatinović. Dolaskom u Institut za drvo u Zagrebu, kao viši stručni suradnik i rukovodilac Pilanskog odjela, razvija djelatnost Odjela, a 1968. godine izabran je za direktora Instituta, na kojoj dužnosti ostaje do 1980. godine. Posebne su zasluge dr M. Gregića, kao rukovoditelja Pilanskog odjela, za unapređivanje i razvoj namjenske prerade pilanskih trupaca u nas. Sa suradnicima projektira i unapređuje karakteristične naše procese u tehnologiji masivnog drva, što je bitno utjecalo na napredak pilanske prerade drva u nas. Kao direktor Instituta za drvo zaslužan je za financijsku stabilizaciju, kadrovsku politiku i jačanje njenih potencijala, te visoku razinu usluga Instituta za drvo u Zagrebu. Uz osnovnu obavezu rukovođenja radom u Institutu, surađuje na izradi projektne dokumentacije za više od 30 pilana u nas i razvojnim studijama drvne industrije SR Hrvatske. Uz sav taj opsežan rad, posebnu pažnju poklanja i vlastitom znanstvenom usavršavanju, svjestan da bez toga ne može kreirati rješenja za probleme naše drvne industrije Taj ga odabir dovodi do izrade magistarske radnje Iskorišćenje ni |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 131 <-- 131 --> PDF |
skü kvalitetne bukove pilanske oblovine piljenim tračnim pilanama na dva različita načina«, koju je obranio na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. U radnji ističe potrebu što racional: nijega iskorišćenja bukovih pilanskih trupaca, pogotovu onih najlošije klase kvalitete i uspoređenjem dva različita načina piljenja otkriva da »radijalni« način piljenja daje veće kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorišćenje kod izrade elemenata (obradaka). Nastavivši rad na ovoj problematici izradio je doktorsku disertaciju pod naslovom »Dvije varijante prizmiranja tračnim pilama niskokvalitetne bukove oblovine kod prerade u drvne elemente«. Disertaciju je obranio na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine, a rektor Sveučilišta u Zagrebu promovirao ga je 7. VII 1980. na stupanj doktora znanosti iz oblasti biotehničke znanosti, područje šumarstvo. Disertacija je znanstvena analiza utjecaja dvaju načina piljenja na kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorišćenje bukovih pilanskih trupaca. Unapređenje i racionalna prerada u tehnologiji piljenog drva problemi su kojima se dr M. Gregić bavio kao znanstvenom disciplinom. Od znanstvenih istraživanja radio je najviše na područjima koja su se odnosila na iznalaženje načina i mogućnosti prerade tanje i niže kvali tetne hrastove i bukove pilanske oblovine adekvatnijim tehnološkim i tehničkim rje, šenjima, uz postizanje što boljih ekonomskih rezultata. Osim toga sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim skukovima kod nas i u inozemstvu. »Dugogodišnjim radom u Institutu za drvo stekao je glas vrsnog stručnjakaznanstvenog radnika u području prerade drva, a dolaskom u Republički komitet 1983. godine, kao načelnik Odjela za preradu drva, brzo je ovladao novim zadacima. Rezultat toga rada u Komitetu je veliki broj analiza, informacija, teza, programa, planova i prijedloga za rješavanje pojedinih problema u drvnoj industriji, posebno u finalnoj preradi drva. Za taj rad je od Komiteta i drugih organa Republike primio puno priznanja:. . . »Dragi Marko, još jedanput se opraštamo od Tebe, nama svima ćeš ostati svjetao uzor i s nama ćeš i dalje živjeti kroz svoja djela i kroz našu zahvalnu uspomenu«, riječi su ing. S. Horvatinovića na oproštaju s dr. M. Gregićem. Uz znanstvene i stručne kvalitete, dr. M. Gregić je kao čovjek bio human, plemenit i susretljiv, što nam ovaj oproštaj s njime čini još težim, ali zakoni prirode su nesmiljeni i ostavljaju nam samo sjećanje i izričaj vječne hvale i slave za dr Marka Gregića. I. Milinović — S. Bađun |