DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Koncentracije hraniva u lišću različitih provenijencija i polusrođnika crne johe Nutrient concentrations in leaves of different provenances and half-sibs of Black Alder Tab. 4. o S N P K Ca Mg Fe Mn Zn i a V 8 > ´5 > > " 3 ti i-i Jr; u u 3 0 a, An, Podravina o, ca, x 2,56 0,209 1,06 1,43 0,455 360 100 28 (Đurđevac) Y U 9 7 2,57 2,82 0,209 0,209 0,90 1,00 1,27 1,29 4,435 0,428 400 320 00 90 28 28 » 12 2,56 0,199 0,83 1,47 0,411 400 80 28 Sredina Average 2,63 0,207 0,95 1,37 0,433 370 83 28 Posavina 18 2,71 0,202 1,16 1,28 0,400 320 80 28 (Kutina) YU 21 22 2,77 2,70 0,227 0,227 0,83 1,16 1,43 1,46 0,500 0,405 300 300 80 110 36 28 >» 24 2,75 0,227 0,96 1,49 0,480 380 100 43 Sredina Average 2,74 0,221 1,03 1,42 0,447 325 93 34 Francuska 5 2,68 0,184 0,88 1.36 0,384 380 80 28 »j » »» a 7 2,82 2,81 0,199 0,209 0,73 1,00 1,14 1,10 0,435 0,390 440 280 60 60 36 28 » »» 3 2,72 0,192 0,93 1,43 0,413 3GO 90 36 2,76 0,196 0,89 1,26 0,406 365 73 32 polena (od istih klonova u plantaži, potencijalnih očeva). Razlike među polusrodnicima iste provenijencije su u ovom slučaju uvjetovane razlikama u općoj kombinati jskoj sposobnosti majki. Za pretpostaviti je, da su za ovo svojstvo manje genotipske razlike među majkama nego s obzirom na bujnost rasta, pa će i selekcija klonova s obzirom na ovo svojstvo biti manje efikasna. Više koncentracije nekih elemenata ishrane u lišću posavske provenijencije mogu se objasniti manjom biomasom biljaka i time da ta hraniva ne ograničavaju rast. Komparacijom različitih biljnih organa utvrđeno je. da u lišću postoje najviše koncentracije dušika, fosfora, kalija i kalcija (Tab. 5). Zanimljiv je podatak, da noduli ne sadrže mnogo dušika. To bi se moglo objasniti time, da se fiksirani dušik ne akumulira u njima, već se brzo premješta na mjesta najveće potrebe. Pri tome se mora uzeti u obzir činjenica, da su uzorci nodula za analize uzeti u vrijeme kada je učešće odumrlih nodula najveće, a intenzitet fiksacije atmosferskog dušika mali (M i n g-J e n Lee , 1986). Lišće je najbogatije dušikom, pa ono ima i posebno značenje u obogaćivanju tla ovim hranivom. |