DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PBEGLEDNI ČLANAK — REVIEW UDK 630*88:930.24 Sum. list CXI (1987) 613 ŠUME IZDVOJENE ZA SREDSTVA KRAJIŠKE INVESTICIONE ZAKLADE Nikola SEGEDI* SAŽETAK. Krajiška investiciona zaklada (KIZ) je bila institucija, koja je djelovala u periodu od 1871— 2920. godine. Osnovana je na području Brodske i Petrovaradinske graničarske pukovnije (u sastavu tadašnje Vojne krajine). Zadatak joj je bio da izvrši prodaju drvne mase starih hrastovih šuma na površini od dodijeljenih joj 30 000 katastarskih jutara, i dobivena sredstava uloži u izgradnju željezničkih pruga, cesta, nasipa, kanala, škola i ostalih objekata od općeg interesa u Slavoniji. Autor je analizom izvornih materijala (osnove gospodarenja i kartß iz perioda 1871—1882. godine) utvrdio točnu lokaciju šuma KIZ, kao i površine pojedinih šumskih kompleksa, raspoređenih na području pet šumarija, osnovanih za upravu nad »državnim sumorna « nakon ukinuća Vojne krajine. Podaci pokazuju, da je ukupna površina šuma KIZ (zajedno sa neproduktivnom površinom) iznosila 34086,38 katastarskih jutara, te da se najčešće spominje podatak od 30000 jutara (točnije: 30688,56 jutara) odnosi samo na obraslo i neobraslo zemljište. UVOD O Krajiškoj investicionoj zakladi (KIZ) nema mnogo pisanih materijasa. Ili ne barem onolokio, koliko bi ona zaslužila da se piše o njoj, s obzirom na ulogu koju je odigrala u privrednom i kulturnom razvoju Slavonije i Hrvatske koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Većina izvještaja govori o financijskim efektima, postignutim prodajom starih slavonskih hrastika u periodu od 1873 —1910. godine, koliko je trajao drvni fond KIZ. O površini toga dijela šuma spominje se samo podatak da je iznosila 30000 katastarskih jutara, i da se nalazila na području pet istočnih »državnih šumarija« — Županja, Nijemci, Vrbanja, Morović i Jamena (u ono se vrijeme upotrebljavao naziv: Jamina). Gdje su se točno nalazile šume izdvojene za KIZ — skoro uopće nije poznato, kao ni to, kako su bile raspoređene po pojedinim šumarijama. Iz onoga su vremena sačuvane osnove gospodarenja (pisane na njemačkom jeziku) za šumarije; Županja, Nijemci. Vrbanja i Morović. rađene 1881. * Nikola Segedi, dipl. inž. šum., stručni suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima, Vinkovci, Ul. JNA 11/1. 613 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 48 <-- 48 --> PDF |
godine, kao i dio karata pripadajućih tim osnovama, te neke još starije karte. Na temelju tih je materijala bilo moguće rekonstruirati točne granice šuma KIZ i šumarija, nakojima su se one nalazile, prema ondašnoj teritorijalnoj podjeli. Brojčani podaci, iskazani u spomenutim osnovama, daju približno točnu sliku o površinama na četiri šumarije. Za šumariju Jamena su oni dobiveni posredno, uz pomoć nekih drugih materijala i izvora. Nemoguće je u kratkome prikazu obuhvatiti sve. što bi se moralo reći o djelovanju KIZ. Ovdje će se osim osnovnih činjenica iznijeti podaci o položaju i površinama, dakle dosada manje poznate pojedinosti. One mogu poslužiti za daljnja istraživanja i obradu bogate povijesti šumarstva Slavonije. OSNIVANJE KRAJIŠKE INVESTICIONE ZAKLADE Radi osiguranja svojih granica prema Turskoj, tada već prilično oslabljenoj, carevina Austrija je osnovala Vojnu krajinu (A n i ć, 1). U konačnom je obliku Krajina formirana 1746. godine. Sastojala se je od 11 pukovnija, ekonomski i financijski nezavisnih. U istočnom dijelu Slavonije i Srijemu, uz rijeku Savu, nalazile su se Brodska i Petrovaradinska graničarska pukovnija. Velike su površine tih dviju pukovnija bile obrasle šumom. U nadležnost vojnih vlasti pripadalo je i gospodarenje tim šumama, a vodilo se je u skladu sa odgovarajućim zakonima, donesenim 1755, 1769, 1839. i 1852. godine. U to se vrijeme crtaju prilično točne šumsko-gospodarske karte i izrađuju šumsko-gospodarske osnove, koje sadrže sva novija saznanja toga doba o gospodarenju šumama. Na području Brodske i Petrovaradinske pukovnije bilo je u to vrijeme oko 134000 katastarskih jutara šuma. Prema podatku iz 1869. godine one su se sastojale od 20000 jutara branjevine, 8000 jutara mladika, 20000 jutara srednjedobnih šuma, dok su ostatak od 104000 jutara činile »dozrele prastare hrastove šume«. Premda prezrele, one nisu došle na red za sječu i obnovu iz nekoliko razloga, od kojih je najvažniji — nepristupačnost, dakle pomanjkanje prometnica — cesta i pruga. Lokalno je stanovništvo (graničari) namirivalo svoje potrebe iz šuma bližih naseljima, iz kojih je uzimana i građa za potrebe vojne uprave — mostovi, granični »čardaci« i utvrde i si. Postrojenja za pilansku i kemijsku preradu drveta u to vrijeme u Slavoniji još nisu postojala. U komercijalne svrhe drvo se je sjeklo i palilo radi dobivanja pepela za potašu. a izrađivale su se i znatne količine bačvarske dužice (R a u š, 9). Među tadašnjim je šumarima prevladavalo mišljenje, da će se stari hrastici u kratkome vremenu osušiti i propasti, u što su uvjerili i državnu upravu. S toga je odlučeno, da se na području Brodske i Petrovaradinske pukovnije izdvoji 30000 katastarskih jutara starih hrastika, da se na njima stojeća drvna masa s licitacijom proda i posiječe, a ta površina pretvori u poljoprivrednu. Kako je vrijednost drveta u ono vrijeme bila relativno mala, računalo se na veće prihode od poljoprivrede, a u vezi s time i na naseljavanje stanovništva iz drugih krajeva monarhije u Slavoniju. Tako je »zapoviednim pismom od 8. VI. 1871.« cara Franje Josipa osnovana Krajiška investiciona zaklada. Ona je kao institucija tre_ 614 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bala upravljati sredstvima dobivenim prodajom drvne mase na izdvojenoj površini. Ta su sredstva morala poslužiti prvenstveno izgradnji komunikacija u Krajini, isušivanju i natapanju zemljišta, kao i za pošumljavanje. >-U Zagrebu zasjedajuće povjerenstvo sastojeće iz članova državnoga vojnoga i kr. ugarskog ministarstva hrvatsko-slavonske zemaljske vlade kao i glavnoga zapovjedničtva u Zagrebu, ima pod predsjedničtvom predsjednika, koga imenuje Njegovo Veličanstvo, predložiti način, na koji valja to unovčenje i tu uporabu izvesti, a u slučaju imati će isto i samo unovčenje obaviti.- 1 UKIDANJE VOJNE KRAJINE Zbog prestanka opasnosti od već oslabljenog Otomanskog carstva 1871. godine se ukida Vojna krajina. Snabdijevanje dotadašnjih krajišnika nastoji se riješiti »Zakonom od 8, lipnja 1871. o ustanovah za odfcup (izlučenje) prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnih šumah, nalazećih se u vojnoj Krajini.« U svakoj je pukovniji izvršena procjena šuma, i njihova podjela na dva dijela, jednaka po vrijednosti. Sume bliže naseljima su pripale na upravljanje imovnim općinama. Tako su nastale Brodska i Petrovaraddnske imovna općina. Upravu nad drugim dijelom šuma, koje su pripale »kraljevskom ugarskom eraru«, preuzeo je tada osnovani »-Carski i kraljevski šumarksi ured u Vinkovcima «. Ured je gospodarenje šumama obavljao putem šumarija ustanovljenih u Županji, Vrbanji, Nijemcima i Moroviću (morovička i jamenska šumarija). Sume KIZ su se u cijelosti nalazile na području navedenih »državnih« šumarija. Šumarijama je od površina KIZ pripalo samo zemljište, koje su one bile dužne pošumiti nakon prodaje i sječe drvne mase na njemu. Za to su dobivale određenu naknadu, što je regulirala »Ces. i kr. naredba od 2. kolovoza 1875. tičuća se dužnosti investicione zaklade hrvatsko-slavonske Krajine, da plaća jednopostotnu tangentu kr. ugarskoj državnoj upravi. « (K e s t e r č a n e k, 3). Paragraf 1 te naredbe glasi: »Investiciona zaklada hrvatsko-slavonske Krajine ima od svih glavnih i uzgrednih prihoda, koje je u novcu već dobila i koje će u napredak dobivati, iz 30000 rali pridieljene joj šume u obostranoj brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji, u ime podmirivanja na taj obseg šuma pripadajućih upravnih troškova, poreza i troškova za ugajanje, plaćati državnoj upravi jedan postatak dobivena novca.« (3) Ideja o krčenju i pretvaranju toga dijela šuma u poljoprivredno zemljište propala je u samom početku. Nije se ostvarila niti namjera države da se drvna masa odjednom proda, jer »raspisana dražba nije uspjela«. (6) Naredna je dražba raspisana za 30. VI. 1872. »Sume su prodane konzorciju (Franko-Hungarian banka, Anglo-Hungarian banka. Ugarska zemljokreditna banka d. d. Bernhardt Pollak). Kupovina je iznosila 33,300.000 for. Predviđen je rok od 25 godina za izradbu i izvoz. Kad je 1973. u Evropi nastupila opća gospodarska kriza, kupac je odustao od izvršenja ugovora. Jamčevina od 2.871.598 for. propala je u korist zaklade. Nakon toga vršile su se prodaje ´ Iz »Okružnice kr. od 3. ) c. glavnoga zapovjedničtva Zagrebuu svibnja 1873. k. u. predsj. br. 387. List zemaljske uprave god. 1873. Kom. V.« 615 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 50 <-- 50 --> PDF |
u. manjim skupinama. Posljednja prodaja izvršena je 1910; 37 godina (1873— —1910) trajala je prodaja tih elitnih hrastovih šuma.« (Nenadić , 6) Prema J. M a 11 e š u (5), u vezi gore navedene prodaje izvršena je sječa na samo 2500 jutara. Ekonomska kriza, kao i slabo razvijena industrija i trgovina, uvjetovala je vrlo mali opseg sječa u šumama KIZ i u narednim godinama. U razdoblju 1873—75. nije uopće ništa prodano, a i do 1880. godine su posječene šume na samo simboličnim površinama: 1876. ... 774 jutara 1877. ... 124 „ 1878. ... 40 „ 1880. ... 1985 Dakle svega 5423 jutara, a drvna je masa prodana po vrlo niskim cijenama (4—7 forinti po jednom kubnom metru). Detaljna uputstva za razdiobu ostvarenih prihoda od prodaje starih hrastika data su 1877. godine:2 «— za gradnju željeznica 56 2/3 postotka — za ostale investicione smjerove pako poimence: a) za gradnju cesta b) za zaštitaće gradnje na savskih obalah, za priekope, te za izsušbu Posavine; c) za takove gradnje u drugih predjelih vojne Krajine; d) za zagajivanje krša; i e) za gradnju učiona — ukupno 43 1/3 postotka.« Političke promjene u to vrijeme uvjetovale su i reorganizaciju uprave KIZ. Tako se »Ces. i kralj, naredbom od 15. srpnja 1881.. .«3 određuje, da povjerenstvo Zaklade primi naslov »Investicionalno povjerenstvo za hrvatsko- slavonsku Krajinu, sjedinjenu god. 1881. s Hrvatskom i Slavonijom«. Dotadanje ovlaštenje zapovijedajućega generala u Zagrebu prelazi na bana, a blagajničko poslovanje preuzima »investicionalna zakladna blagajna« (umjesto krajiške zemaljske blagajne). O daljoj dinamici prodaje hrastovine iz šuma KIZ, kretanju postignutih, cijena, kao i ulaganju ostvarenih prihoda zainteresirani mogu pronaći u člancima J. Metlaša (5) i Đ. Nenadića (6). Ovdje ćemo samo napomenuti, da je sredstvima KIZ, između ostalog izgrađena željeznička pruga Sisak — Vinkovci (1878), pruga Vinkovci — Gunja (1886), te pruga Vinkovci — Županja (1901). Također je (1880) izgrađena i cesta Županja — Bošnjaci — željeznička stanica Spačva — rijeka Spačva, a 1884. godine brana sa ustavom na rijeci Bosut kod utoka u Savu — za održavanje plovnosti Bosuta, Spačve i Studve (L u c a r i ć, 4). 2) »Okružnica c. kr. glavnog zapovjedničtva u Zagrebu kao krajiške zemaljske upravne oblasti od 30. prosinca 1877. k. upr. predsj. br. 1297.; o postotnoj razdiobi svaki put razpoloživih sredstava krajiške investicionalne zaklade.« (List zemaljske uprave. God. 1877. kom. III) 3) »Ces. i kralj, naredba od 15. srpnja 1881. o ustanovljenju i upravljanju vanrednih dohodaka hrvatsko-slavonske Krajine, o svrhah, u koje se ti dohodci upotrebljavati imadu, i o načinu toga upotrebljivanja.« (List zemaljske uprave za hxvatsko-slavonsku Krajinu, od 17. srpnja 1881. Komad XII.) 616 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 51 <-- 51 --> PDF |
P0L02A.J I POVRŠINE SUMA U godinama 1881. i 1882. se vrše uređajni radovi na području pet navedenih šumarija. Crtaju se odgovarajuće karte (u mjerilu 1" = 200°) i izrađuju uređajni elaborati. Kako je rečeno u uvodu, sačuvane su samo četiri osnove, a kompletne karte samo za šumarije Nijemci i Morović, dok za ostale postoje samo dijelovi. No uz pomoć nekih karata iz 1871. godine uspio sam u potpunosti rekonstruirati tadašnju podjelu šumskih površina na šumarije, a unutar njih i na »revire« i »-distrikte« (odjele). Na preglednoj sam karti nazive pojedinih revira upisao onako, kako su glasili u ono vrijeme, i kao takovi su se vodili u osnovama i na kartama. To se odnosi i na brojeve odjela, dok odsjeke (»sekcije« nisam ucrtao, jer bi u protivnom karta izgubila na preglednosti. Granice šuma KIZ također su označene na ondašnjim kartama, pa sam ih tako prenio i u preglednu. Neke su od tih linija na terenu još i danas vidljive, i predstavljaju granice sastojina po starosti — u revirima: Orljak, Sočna (županjski dio), Sveno XII, Sveno XIII, Somovac. Neprečava. Krnić, Jasenova II, Jasenova III, a djelomično i u Topolovcu. Premda je 5423 katasatrskih jutara šuma KIZ posječeno do 1880. godine, one su u elaboratima iz 1882. još uvijek iskazane kao »Investirungsfond«, Naravno, te su šume u osnovama iskazane samo površinski, bez drvne mase! Obično se misli, a s time u vezi i piše, da su te površine u elaboratima prikazivane kao »I. dobni razred«. Da je to netočno, vidjet će se iz daljnjeg izlaganja. No kako u pojedinima od navedenih osnova postoje izvjesne razlike, obrazložit ću podatke za svaku šumariju zasebno. Oni su vidljivi i u tabeli I. 1. Šumarija Županja Reviri: Slavir I, Slavir II i Dešićevo su u cijelosti bili na raspolaganju šumariji za redovno gospodarenje, kao i mali dijelovi revira: Kragujna, Sočna i Orljak. Veći dio od posljednja tri su izvojeni za KIZ. U Iskazu površina (»Flächentabelle«) i Tabeli dobnih razreda (»Altersclassen Tabelle«) su površine KIZ iskazane kao čistine (»Blossen«), a u šumaru Opisa sastojina (»Bestandesbeschreibung«) je navedena samo površina, bez oznake kategorije. Neproduktivne (i neplodne) površine su u oba dijela iskazane posebno. Na karti su čistine i bare na dijelu KIZ ucrtane, ali odsjeci nisu dobili ni kakove oznake! 2. Šumarija Nijemci U toj je šumariji razgraničenje šuma za KIZ izvršeno na najjednostavniji način — uzimajući za granice tadašnje odjelne prosjeke i vodotoke (Brežnica i Spačva). Samo je u reviru Narače dio odjela III umjetno povučenom linijom odvojen i ostavljen za redovno gospodarenje. Na kartama su odsjeci u dijelu KIZ također ucrtani, ali bez oznaka. No ovdje su u Iskazu površina posebno navedene obrasle, neobrasle i neproduk 617 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 53 <-- 53 --> PDF |
tivne površine, dok su u Tabeli dobnih razreda iskazane kao čistine, a u Opisu sastojina bez oznake kategorije. Zanimljivo je, da je pregled ove osnove izvršen u Lipovljanima (svibnja 1882.), dok su ostale pregledavane i odobravane u Zagrebu. 3. Šumarij a Vrbanj a Šumariji Vrbanja su za redovno gospodarenje pripali u cijelosti samo reviri Radiševo i Zib, te veći ili manji dijelovi ostalih revira. Odjeli I—IV u Zibu su se još dijelili na dva uređajna razreda (A i B), od kojih je ovaj posljednji bio obrastao lošijim šumama — topole i vrbe. To u preglednoj karti nisam ucrtao. Za razliku od osnova za ostale šumarije, ovdje su svi odsjeci bili nacrtani na karti, i imali su svoje oznake, dakle i oni na površinama KIZ. U iskazu površina su također razvrstani pokategorijama (obraslo, neobraslo i neproduktivno), dok su u Tabeli dobnih razreda odsjeci KIZ iskazani kao čistine, odnosno u Opisu sastojina bez kategorije. 4. Šumarija Morović Izdvajanje šuma iz KIZ je ovdje izvršeno umjetno povučenim linijama od sjeverozapada prema jugoistoku, koje su prolazile kroz sve revire. Odsjeci na površini KIZ su ucrtani u karte, ali nisu dobili oznake. U svim tabelarnim dijelovima osnove oni su iskazani kao čistine. 5. Šumarija Jamena Služeći se raspoloživim kartama iz onog doba, na preglednoj sam karti točno ucrtao granice šumarija, revirä, odjela, kao i šuma izdvojenih za KIZ. Zbog toga sam podatke o cijepanju pojedinih revira sa sigurnošću mogao upisati u tabelu I. Što se tiče brojčanih vrijednosti o površinama, njih sam izveo iz »diobne osnove« za šume Petrovaradinske pukovnije iz 1873. godine, na temelju koje su šume te pukovnije razdijeljene na državni erar i Petrovaradinsku imovnu općinu. Površine šuma dodijeljenih eraru potpale su pod upravu šumarija Morović i Jamena. Kako su podaci za Morović poznati (sačuvani), za šumariju Jamena sam ih dobio kao razliku ukupne površine toga dijela erara i šumarije Morović. Osim toga, podatke o ukupnoj obrasloj površini šumarije Jamena, te pripadajućeg dijela za šumu KIZ, pronašao sam u članku P. Ostojić a (7). U njemu su navedene i površine za ostale šumarije, koje se slažu sa podacima iz sačuvanih osnova, pa prema tome i podatak za Šumariju Jamena možemo smatrati točnim. Zbog svega toga nisam mogao u tabeli I iskazati pojedinačne površine revirä i odjela, već samo ukupne površine za šumariju Jamena. REZULTATI Priložena pregledna karta je rezultat sinteze podataka, precrtanih sa starih karata i svedenih na mjerilo 1:50000. Na njoj je vidljiva podjela 619 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 54 <-- 54 --> PDF |
šumskih površina 1882. godine na državne i imovne šume (Brodska i Petrovaradinska imovna općina), te podjela državnih šuma na šumarije, revire, i distrikte (odjele). Posebno su označene površine KIZ unutar državnih šumarija. Željezničke pruge u ono vrijeme još nisu postojale, kao ni ceste. Brojčani su podaci sređeni u tabeli I, i to po revirima i ukupno za prve četiri šumarije, dok su za petu (Jamena) iskazane samo ukupne površine. Sve je to usporedivo i sa preglednom kartom. U pregledu površina KIZ je samo u šumarijama Nijemci i Vrbanja bilo moguće izdvojiti obrasle od neobraslih površina, dok su u ostalima one iskazane zajedno (u koloni »Neobraslo«, jer su tako iskazane i u osnovama). U tablici 2 su površine KIZ sumirane po bivšim pukovnijama — Brodskoj i Petrovaradinskoj, a u vertikalnim kolonama po kategorijama zemljišta. Površine Krajiške investicione zaklade Tablica 2 Vrsta zemljišta narasl o neproduktivno ukupno katastarskih jutara Bivša Brodska pukovnija (Šumarije: Županja, Nijemci i Vrbanja) 19 693.87 1520,54 21214,41 Bivša Petrovaradinska pukovnija (Šumarije: Morović i Jamena) 10 994,69 1877,28 12 871,97 SVEUKUPN O 30 688,56 3397,82 34 086,38 DISKUSIJA I ZAKLJUČAK U raznim se izvorima navode različiti podaci o površinama. Tako se, na primjer, u elaboratu iz 1873. godine (izrađenom kao temelj za procjenu šuma Petrovaradinske pukovnije), navodi, da je za KIZ izdvojeno 11706 jutara. Sama »diobna osnova« (dovršena koncem 1373.) iskazuje podatak od 12872 jutra (11703 j . obraslog, 289 j . neobraslog i 880 j . neproduktivnog zemljišta). Svi kasniji autori (Metla š, Nenadić, Anić) navode površinu od 11475 jutara u Petrovaradinskoj, i 18525 jutara u Brodskoj pukovniji, odnosno ukupno 30000 jutara.4 Za pretpostaviti je, da su u međuvremenu (od 1871—1881) vršene neke izmjene u površinama određenim za KIZ. Nakon 1882. godine izmjena više nije bilo. No, očito je, da se najčešće spominjana površina od 30000 jutara odnosi na šumom obraslo zemljište ! Kolika je bila stvarn a površina obraslog, a kolika neobraslog zemljišta — može se utvrditi samo po osnovama za šumarije Nijemci i Vrbanja. U ostalima to nije moguće. Zato, kada govorimo o površinama izdvojenima za KIZ, mož»emo reći da su se one sastojale od: 30688,56 kat. jutara obraslog i neobraslog zemljišta, 4) Nažalost, izvorni dokumenti za Brodsku pukovniju nisu do sada pronađeni. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 56 <-- 56 --> PDF |
6. Nenadić , Đ.: Investiciona zaklada, krajiška. Šumarska enciklopedija, Svezak II, JLZ, Zagreb 1983., str. 137—138. 7. Ostojić, P.: O potrajnosti prihoda Direkcije šuma Vinkovci. »Šumarski list«. 1939., str. 150—170. 8. To n ko v i ć, D.: Stari slavonski hrastici. KIC »Privlačica« Privlaka, Privlaka — Vinkovci 1986. 9. R a u š, Đ.: Šume Slavonije od Matije Antuna Relkovića do danas. RADOVI Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima, Svezak 2, JAZU Zagreb 1973., str. 107—159. Forest separated for the Purpose of Covering outlys of the Borderland Investment Fund Summary The Borderland Investment Fund was an institution that operated in period 1871—1910. It was formed upon the area of Brod and Petrovaradin Border Regiments (parts of that time Military Borderland). It´s task was to achieve an auction of volume of wood on 30000 acres of old oak-forests that were assigned to it, and with obtained money to finance the construction of railways, roads, sluices, dikes, schools and other objects of public interest in Slavonia. Analysing the original materials (management plans and maps from period 1871—1882) author determined the exactly locations of Fund´s forests, also the areas of single forest complexes distributed to five forest-offices, which were formed for managing in »state-owned« forests after dissolution o the Military Borderland (1871). The results show that the total area of Fund´s forests (together with unproductive areas) amounted 34086,38 acres, and that the most often cited datum of 30000 acres (exactly: 30688,56 acres) refers only to acres covered with forests, including a part of glades. Tekst za tablicu na str. 618, Površine državnih šumarija: Županje, Nijemci, Vrbanja, Morović i Jamena te šume Krajiške investicione zaklade 1882. godine |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
3397,82 kat. jutara neproduktivnog (i neplodnog) zemljišta, ili ukupno 34086,38 katastarskih jutara. Vrijednosti u posljednjoj koloni tablice 1 pokazuju, da su samo šumarije Županja i Jamena za redovno gospodarenje imale nešto više od polovine ukupne površine (uzevši u obzir i neobraslo i neproduktivno zemljište). To je ujedno i dokaz, da su se u središnjim dijelovima kompleksa nalazile najbolje šume, izdvojene za Krajinsku investicionu zakladu. Osnove gospodarenja za pet državnih šumarija iz 1882. godine predstavljaju prvo temeljito sređivanje šumskih površina i posjedovnih odnosa nakon razvojačenja Vojne krajine — na dijelu, koji je pripao državnom eraru. To se odnosi i na površine izdvojene za KIZ, koje su se vremenom smanjivale. Svakom novom sječom starih hrastika njihova je površina potpala pod redovno gospodarenje šumarije, na čijem se je terenu sječina nalazila. Upravo su zbog toga navedene osnove i karte i posljednji dokument i, iz kojih možemo saznati točan položaj i površine šuma, izdvojenih za KIZ u vrijeme njenoga osnivanja. Premda su stari slavonski hrastici već odavno posječeni i na njihovom su mjestu podignute i uzgojene nove sastojine, tragovi nekadašnjega gospodarenja se još i danas vide na terenu. Granice šuma KIZ vidljive su na mjestima, gdje je između sječe tih sastojina i njima susjednih proteklo više vremena. Malo je kome od današnjih šumara poznato što te linije znače, i zašto su upravo na tome mjestu. Tamo, gdje su i jedne i druge sastojine posječene istovremeno, ili u kratkom vremenskom razmaku — te su se granice izgubile. Vremenom će i potpuno nestati. Tome će svakako pridonijeti i sadašnja podjela ovih šuma na odjele sistemom prosjeka, izvedenih još u periodu 1902—1904. godine, i nastojanjem da ti odjeli postanu osnovne operativne jedinice za gospodarenje šumama. Analiza sačuvanih izvornih materijala je omogućila uvid u neke nejasne detalje iz prošlosti šumarstva jugoistočne Slavonije. Posebno što se tiče šumskih površina izdvojenih za Krajišku investicionu zakladu. Jer upravo su te nekadašnje stare slavonske šume postale pojam za kvalitetnu hrastovinu među šumarima i prerađivačima drveta u cijelome svijetu. LITERATURA 1. A n i ć, M.: Sume i šumarstvo na području slavonskog dijela Vojne krajine. RADOVI Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima, Sevzak 1, JAZU Zagreb 1971., str. 5—30. 2. K e s t e r č a n e k, F. 2.: Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva. »Šumarski list« 1906., str. 169—187. 3. K e s t e r č an e k, F. 2.: Šumski zakoni i zakoni o lovu. Hrvatski zakoni VIII, Zagreb 1886, str. 81—94. 4. Lucarić , T.: Osnutak, djelovanje i likvidacije uprave državnim šumama jugoistočne Slavonije u Vinkovcima. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije. JAZU — Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci — Slavonski Brod 1974., str. 519—529. 5. M e 11 a š, J.: Slavonske stare hrastove šume. Pola stoljeća šumarstva (1876— —1926), Zagreb 1926., str. 416—440. |