DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 48 <-- 48 --> PDF |
godine, kao i dio karata pripadajućih tim osnovama, te neke još starije karte. Na temelju tih je materijala bilo moguće rekonstruirati točne granice šuma KIZ i šumarija, nakojima su se one nalazile, prema ondašnoj teritorijalnoj podjeli. Brojčani podaci, iskazani u spomenutim osnovama, daju približno točnu sliku o površinama na četiri šumarije. Za šumariju Jamena su oni dobiveni posredno, uz pomoć nekih drugih materijala i izvora. Nemoguće je u kratkome prikazu obuhvatiti sve. što bi se moralo reći o djelovanju KIZ. Ovdje će se osim osnovnih činjenica iznijeti podaci o položaju i površinama, dakle dosada manje poznate pojedinosti. One mogu poslužiti za daljnja istraživanja i obradu bogate povijesti šumarstva Slavonije. OSNIVANJE KRAJIŠKE INVESTICIONE ZAKLADE Radi osiguranja svojih granica prema Turskoj, tada već prilično oslabljenoj, carevina Austrija je osnovala Vojnu krajinu (A n i ć, 1). U konačnom je obliku Krajina formirana 1746. godine. Sastojala se je od 11 pukovnija, ekonomski i financijski nezavisnih. U istočnom dijelu Slavonije i Srijemu, uz rijeku Savu, nalazile su se Brodska i Petrovaradinska graničarska pukovnija. Velike su površine tih dviju pukovnija bile obrasle šumom. U nadležnost vojnih vlasti pripadalo je i gospodarenje tim šumama, a vodilo se je u skladu sa odgovarajućim zakonima, donesenim 1755, 1769, 1839. i 1852. godine. U to se vrijeme crtaju prilično točne šumsko-gospodarske karte i izrađuju šumsko-gospodarske osnove, koje sadrže sva novija saznanja toga doba o gospodarenju šumama. Na području Brodske i Petrovaradinske pukovnije bilo je u to vrijeme oko 134000 katastarskih jutara šuma. Prema podatku iz 1869. godine one su se sastojale od 20000 jutara branjevine, 8000 jutara mladika, 20000 jutara srednjedobnih šuma, dok su ostatak od 104000 jutara činile »dozrele prastare hrastove šume«. Premda prezrele, one nisu došle na red za sječu i obnovu iz nekoliko razloga, od kojih je najvažniji — nepristupačnost, dakle pomanjkanje prometnica — cesta i pruga. Lokalno je stanovništvo (graničari) namirivalo svoje potrebe iz šuma bližih naseljima, iz kojih je uzimana i građa za potrebe vojne uprave — mostovi, granični »čardaci« i utvrde i si. Postrojenja za pilansku i kemijsku preradu drveta u to vrijeme u Slavoniji još nisu postojala. U komercijalne svrhe drvo se je sjeklo i palilo radi dobivanja pepela za potašu. a izrađivale su se i znatne količine bačvarske dužice (R a u š, 9). Među tadašnjim je šumarima prevladavalo mišljenje, da će se stari hrastici u kratkome vremenu osušiti i propasti, u što su uvjerili i državnu upravu. S toga je odlučeno, da se na području Brodske i Petrovaradinske pukovnije izdvoji 30000 katastarskih jutara starih hrastika, da se na njima stojeća drvna masa s licitacijom proda i posiječe, a ta površina pretvori u poljoprivrednu. Kako je vrijednost drveta u ono vrijeme bila relativno mala, računalo se na veće prihode od poljoprivrede, a u vezi s time i na naseljavanje stanovništva iz drugih krajeva monarhije u Slavoniju. Tako je »zapoviednim pismom od 8. VI. 1871.« cara Franje Josipa osnovana Krajiška investiciona zaklada. Ona je kao institucija tre_ 614 |