DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bala upravljati sredstvima dobivenim prodajom drvne mase na izdvojenoj površini. Ta su sredstva morala poslužiti prvenstveno izgradnji komunikacija u Krajini, isušivanju i natapanju zemljišta, kao i za pošumljavanje. >-U Zagrebu zasjedajuće povjerenstvo sastojeće iz članova državnoga vojnoga i kr. ugarskog ministarstva hrvatsko-slavonske zemaljske vlade kao i glavnoga zapovjedničtva u Zagrebu, ima pod predsjedničtvom predsjednika, koga imenuje Njegovo Veličanstvo, predložiti način, na koji valja to unovčenje i tu uporabu izvesti, a u slučaju imati će isto i samo unovčenje obaviti.- 1 UKIDANJE VOJNE KRAJINE Zbog prestanka opasnosti od već oslabljenog Otomanskog carstva 1871. godine se ukida Vojna krajina. Snabdijevanje dotadašnjih krajišnika nastoji se riješiti »Zakonom od 8, lipnja 1871. o ustanovah za odfcup (izlučenje) prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnih šumah, nalazećih se u vojnoj Krajini.« U svakoj je pukovniji izvršena procjena šuma, i njihova podjela na dva dijela, jednaka po vrijednosti. Sume bliže naseljima su pripale na upravljanje imovnim općinama. Tako su nastale Brodska i Petrovaraddnske imovna općina. Upravu nad drugim dijelom šuma, koje su pripale »kraljevskom ugarskom eraru«, preuzeo je tada osnovani »-Carski i kraljevski šumarksi ured u Vinkovcima «. Ured je gospodarenje šumama obavljao putem šumarija ustanovljenih u Županji, Vrbanji, Nijemcima i Moroviću (morovička i jamenska šumarija). Sume KIZ su se u cijelosti nalazile na području navedenih »državnih« šumarija. Šumarijama je od površina KIZ pripalo samo zemljište, koje su one bile dužne pošumiti nakon prodaje i sječe drvne mase na njemu. Za to su dobivale određenu naknadu, što je regulirala »Ces. i kr. naredba od 2. kolovoza 1875. tičuća se dužnosti investicione zaklade hrvatsko-slavonske Krajine, da plaća jednopostotnu tangentu kr. ugarskoj državnoj upravi. « (K e s t e r č a n e k, 3). Paragraf 1 te naredbe glasi: »Investiciona zaklada hrvatsko-slavonske Krajine ima od svih glavnih i uzgrednih prihoda, koje je u novcu već dobila i koje će u napredak dobivati, iz 30000 rali pridieljene joj šume u obostranoj brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji, u ime podmirivanja na taj obseg šuma pripadajućih upravnih troškova, poreza i troškova za ugajanje, plaćati državnoj upravi jedan postatak dobivena novca.« (3) Ideja o krčenju i pretvaranju toga dijela šuma u poljoprivredno zemljište propala je u samom početku. Nije se ostvarila niti namjera države da se drvna masa odjednom proda, jer »raspisana dražba nije uspjela«. (6) Naredna je dražba raspisana za 30. VI. 1872. »Sume su prodane konzorciju (Franko-Hungarian banka, Anglo-Hungarian banka. Ugarska zemljokreditna banka d. d. Bernhardt Pollak). Kupovina je iznosila 33,300.000 for. Predviđen je rok od 25 godina za izradbu i izvoz. Kad je 1973. u Evropi nastupila opća gospodarska kriza, kupac je odustao od izvršenja ugovora. Jamčevina od 2.871.598 for. propala je u korist zaklade. Nakon toga vršile su se prodaje ´ Iz »Okružnice kr. od 3. ) c. glavnoga zapovjedničtva Zagrebuu svibnja 1873. k. u. predsj. br. 387. List zemaljske uprave god. 1873. Kom. V.« 615 |