DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
3397,82 kat. jutara neproduktivnog (i neplodnog) zemljišta, ili ukupno 34086,38 katastarskih jutara. Vrijednosti u posljednjoj koloni tablice 1 pokazuju, da su samo šumarije Županja i Jamena za redovno gospodarenje imale nešto više od polovine ukupne površine (uzevši u obzir i neobraslo i neproduktivno zemljište). To je ujedno i dokaz, da su se u središnjim dijelovima kompleksa nalazile najbolje šume, izdvojene za Krajinsku investicionu zakladu. Osnove gospodarenja za pet državnih šumarija iz 1882. godine predstavljaju prvo temeljito sređivanje šumskih površina i posjedovnih odnosa nakon razvojačenja Vojne krajine — na dijelu, koji je pripao državnom eraru. To se odnosi i na površine izdvojene za KIZ, koje su se vremenom smanjivale. Svakom novom sječom starih hrastika njihova je površina potpala pod redovno gospodarenje šumarije, na čijem se je terenu sječina nalazila. Upravo su zbog toga navedene osnove i karte i posljednji dokument i, iz kojih možemo saznati točan položaj i površine šuma, izdvojenih za KIZ u vrijeme njenoga osnivanja. Premda su stari slavonski hrastici već odavno posječeni i na njihovom su mjestu podignute i uzgojene nove sastojine, tragovi nekadašnjega gospodarenja se još i danas vide na terenu. Granice šuma KIZ vidljive su na mjestima, gdje je između sječe tih sastojina i njima susjednih proteklo više vremena. Malo je kome od današnjih šumara poznato što te linije znače, i zašto su upravo na tome mjestu. Tamo, gdje su i jedne i druge sastojine posječene istovremeno, ili u kratkom vremenskom razmaku — te su se granice izgubile. Vremenom će i potpuno nestati. Tome će svakako pridonijeti i sadašnja podjela ovih šuma na odjele sistemom prosjeka, izvedenih još u periodu 1902—1904. godine, i nastojanjem da ti odjeli postanu osnovne operativne jedinice za gospodarenje šumama. Analiza sačuvanih izvornih materijala je omogućila uvid u neke nejasne detalje iz prošlosti šumarstva jugoistočne Slavonije. Posebno što se tiče šumskih površina izdvojenih za Krajišku investicionu zakladu. Jer upravo su te nekadašnje stare slavonske šume postale pojam za kvalitetnu hrastovinu među šumarima i prerađivačima drveta u cijelome svijetu. LITERATURA 1. A n i ć, M.: Sume i šumarstvo na području slavonskog dijela Vojne krajine. RADOVI Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima, Sevzak 1, JAZU Zagreb 1971., str. 5—30. 2. K e s t e r č a n e k, F. 2.: Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva. »Šumarski list« 1906., str. 169—187. 3. K e s t e r č an e k, F. 2.: Šumski zakoni i zakoni o lovu. Hrvatski zakoni VIII, Zagreb 1886, str. 81—94. 4. Lucarić , T.: Osnutak, djelovanje i likvidacije uprave državnim šumama jugoistočne Slavonije u Vinkovcima. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije. JAZU — Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci — Slavonski Brod 1974., str. 519—529. 5. M e 11 a š, J.: Slavonske stare hrastove šume. Pola stoljeća šumarstva (1876— —1926), Zagreb 1926., str. 416—440. |