DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 57 <-- 57 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPER UDK 630*232.1 (Picea abies Karst.) Sum. list CXI (1937) 623 VARIJABILNOST PROVENIJENCIJA OBIČNE SMREKE (Picea abies L. Karst.) U DIJELU PRIRODNOG RASPROSTRANJEN JA* Joso GRACAN** SAŽETAK: Pokus od 43 različite provenijencije obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) osnovan je u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom 1974. godine. U pokus su uključene provenijencije iz 6 evropskih zemalja (Jugoslavija 13, Njemačka 5, Poljska 14, Cehoslovačka 3, Austrija 6 i Bugarska 2). Poljski pokus ovih provenijencija, osnovan je na tri lokaliteta u Hrvaskoj (Skrad, Lokve, Zelendvor) 1980. godine u površini od oko 12 ha sa 24.000 biljaka uz razmak sadnje 2 x 2 m. Prvi rezutati izmjera visina, pokazali su da su provenijencije iz Cehoslovačke. Z. Njemačka i Poljske postigle veće visine od provenijencija iz Austrije, Jugoslavije i Bugarske. UVOD Obična smreka (Picea obies L. Karst.) je jedna od vrlo važnih vrsta šumskog drveća kako u šumarstvu Jugoslavije tako i Hrvatske. Radi njezinog brzog rasta i vrlo dobre kvalitete drva, vrlo često se sadi i izvan područja prirodnog rasprostranjenja. U posljednjih dvadest godina najveći broj kultura u Hrvatskoj je osnovan sa običnom smrekom. Izučavanje provenijencija obične smreke u Hrvatskoj je započeto 1972. godine. Cilj ovih istraživanja je proučavanje varijabilnosti 13 provenijencija obične smreke u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj (Gorski Kotar. Velebit, Kapela), Sloveniji (Kočevje, Novo Mesto) i također u dijelu izvan prirodnog područja rasprostranjenja u sjeveroistočnoj Hrvatskoj (Varaždin, Slavonska Požega). U ovim istraživanjima proučavano je i uspijevanje 30 stranih provenijencija obične smreke i to iz Njemačke (5), Poljske (14), Austrije (6), Cehoslovačke (3) i Bugarske (2). Radi izostanka uroda sjemena 1973. godine nije bilo moguće sabrati sjeme iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Ova istraživanja su financirali Poslovna zajednica »Exportdrvo«, Zagreb i Samoupravna interesna zajednica za znanost SR Hrvatske. MATERIJAL I METODE U ovaj pokus provenijencija obične smreke uključeno je 13 domaćih i 30 stranih provenijencija iz 6 zemalja (Jugoslavija, Njemačka, Poljska, Austrija, * Rad predstavlja naručeni referat za 18. svjetski IUFRO — kongres, Ljubljana, 1986. ** Dr. Joso Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko. 623 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Cehoslovačka i Bugarska). Osnovni podaci o provenijencijama navedeni su u Tabeli 1. Sabiranje sjemena 13 domaćih provenijencija obavljeno je u jesen 1973. godine. Kod 8 provenijencija sjeme je sabrano odvojeno sa 12 do 16 stabala, a za ostalih 5 provenijencija sabran je prosječni uzorak. Sjeme stranih provenijencija smreke dobili smo od dr J. Kleinchmit (Njemačka), dr. St. Tyszkiewicz, dr. S. Kociecki i dr W. Dutkiewicz (Poljska), dr K. Hölzer (Austrija), ing. Lehotsky Cehoslovačka) i dr. A. Aleksandrov (Bugarska). Sjeme je posijano od 4. do 6. lipnja 1974. godine u 4 ponavljanja u randomiziranom blok sistemu. Sjetva je izvršena u umjetne gredice u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom. Prva registracija (brojenje) biljaka u sjemeništu bilo je krajem lipnja 1974. godine. Presadnja biljaka u gredice izvršena je u proljeće 1976. godine, također u 4 ponavljanja u randomiziranom blok sistemu. Poljski su pokusi osnovani u proljeće 1980. godine na tri različita lokaliteta (»Zelendvor«, »Lokve« i »Skrad«). Poljski su pokusi osnovani u 4 ponavljanja u randomiziranom blok sistemu. Oko 8.500 biljaka je posađeno na površini od 4 ha na svakom lokalitetu, odnosno posađeno je oko 25 000 biljaka na površini od 12 ha. Registracija preživljavanja biljaka u sjemeništu je bila 1974 i 1975, rasadištu 1976 i 1977. Visine i visinski prirast su izmjerene u rasadištu 1978 i 1979, a u poljskim pokusima 1980. i 1981. Svi podaci o registraciji preživljavanja, izmjera visina i visinskog prirasta su obračunani pomoću kompjuterskog programa izrađenog u »SRCUu«, Zagreb, pomoću Analise variance i »t« — testa (H a rvey, 1960. Snedecor and Cochran, 1969, Steel i Torrie, 1960). REZULTATI I DISKUSIJA Obična smreka (Picea abies L. Karst.) je vrsta s izrazitim polimorfizmom i radi toga pokazuje značajnu varijabilnost u rastu u visinu i drugim karakteristikama (S c h m i d t-V o g t, 1977). Smreka je ekološki vrlo plastična vrsta i lako se prilagođava različitim staništima i klimatskim uvjetima. Smreka je vrlo važna vrsta drveća kako za šumarstvo Jugoslavije, tako i Hrvatske. Radi brzog rasta i vrlo dobre kvalitete drva vrlo se često sadi i izvan poručja prirodnog rasprostanjenja. Radi nedostatka pokusa provenijencija smreke u nas, malo se zna o uspijevanju smreke izvan područja prirodnog rasprostrajenja (Komlenović i Graca n, 1981). U ovim smo istraživanjima proučavali varijabilnost domaćih i nekih stranih provenijencija smreke obzirom na preživljavanje u sjemeništu i rasadištu, visine i visinski prirast biljaka u rasadištu i u terenskim pokusima. U ovaj je pokus uključeno 43 različite provenijencije obične smreke koje se prostiru od 41° 50´ do 54° 23´ sjeverne geografske dužine, od 9° 26´ do 23° 50´ istočne geografske dužine, te od 160 do 1700 m nadmorske visine. Poljska provenijencija Kartuzy (na sjeveru) je oko 2400 km udaljena od bugarske provenijencije Pirinske planine (na jugu). Razlika u nadmorskoj visinu između provenijencija iznosi 1540 m (Nowe Ramyki 160 m. Pirinska planina 1700 m). Varijabilnost u preživljavanju mladih biljaka u rasadniku je veća između familija u provenijenciji nego između provenijencija. Austrijska provenijen |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Osnovni podaci o provenijencijama obične smreke Tablica 1 Provenijencija ~ ™c ^ 5 c -o C N Ü;So ÜT3o > E W > B 01 Kende KendeKender rr ´45 4545° °° 22 2222´ ´14 1414° °° 48 4848* 72 72720 00 (2936,0 36,036,08 88 [29) )) (12 Rug. vrh 45° 36´ 14° 52´ 990 37,71 ´37) 03 Maševo 45° 16´ 14° 52´ 1050 34,46 (33) 09 Trakošćan YU 40° 16´ 15° 56´ 280 40,01 14) 10 Donja Dobra 45° 26´ 15° 00´ 540 39,93 15) 11 Pogačarica 45° 12´ 14° 37´ 850 30,71 40) 12 S. Draga 45° 16´ 14° 52´ 1000 29,60 ´43) 13 Kutjevo 45° 29´ 17° 41´ 600 35,83 30) 34 Poljane 45° 45´ 15° 02´ 600 44,03 ; 7) 40 Soteska 45° 47´ 15° 00´ 500 38,04 21) 41 Draga 45" 40" 14° 42´ 800 37,01 24) 42 Stirovača 44° 41´ 15° 04´ 1080 31,49 38) 43 Vrhovine 44° 52´ 15° 31´ 1000 38,06 ´22) 04 Wasterhof 48 51° 44´ 10° 08´ 350 45,70 [ 4) 05 Wasterhof 40 51° 44´ 10° 08´ 350 41,96 11) 06 Rotchenkirchen FRG 50° 22´ 11° lo600 46,01 3) 07 Walkenried 51< 36´ 10° ss 600 44,86 5) 08 Holzminden 51° 49´ 9° 26´ 400 44,26 6) 14 Zwierz. 1 52° 48´ 23° 47´ 160 36,69 26) 15 Zwierz. 2 52° 42´ 23° 46´ 180 43,94 8) u; 17 N. Ramyki 6 Miedzygorze 8 53° 50° 41´ 13´ 20° 16° 34´ 45´ 160 580 36,44 37,63 28) 23) III Stronie Sl. 9 50° 14´ 16° 50´ 820 34,40 ( 34) 19 Wisla 10 49° 38´ 18° 58´ 710 40,13 13) 20 Istebna 11 PI, 49° 34´ 18° 58´ 630 46,99 2) 21 Istebna 12 49° 32´ 18° 57´ 600 39,49 16) 22 Rycerka 13 49° 31´ 19° or 620 38,91 18) 23 Rycerka 14 49° 29´ 19° 00´ 700 39,04 17) 24 Orawa 16 49° 34´ 19° 33´ 1050 36,44 27) 25 Witow 17 49° 12´ 19° 48´ 1420 34,66 32) 20 Tomaw a 18 49° 05´ 22° 52´ 750 42,88 ( 10) 27 Kartazy 21 54° 23´ 18° 08´ 200 36,81 25) 28 Rauris 47° 08´ 13° 00´ 1600 30,72 39) 29 Bistum Gurk 46° 55´ 14° 10 1550 34,57 31) 30 Kufstein A 47° 35´ 12° 10´ 900 34,10 35) 31 Obertilliach 40° 42´ 12° 30´ 1700 30,05 42) 32 Liehtenan 48° 37´ 14° 03´ 800 38,52 20) 33 Schneegattern 48° 05´ 13° 20´ 600 42,96 9) 34 Suchy vrch 48° 45´ 20° 42´ 750 40,39 12) 35 36 Pov. Bustr. Dikula CSSR 49° 48° 52´ 55´ 18° 19° 18´ 57´ 730 1200 47,90 1 38,75 1) 19) 37 Pirin. pl. 41° 50´ 23° 50´ 1700 33,68 136) 38 Rila PI. B 42° 17´ 23° 33´ 1600 30,13 41) 625 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 60 <-- 60 --> PDF |
familija u provenijenciji nego između provenijencija. Austrijska provenijencija Schneegattern je imala najveći postotak, preživljavanja (97,55%), a poljska provenijencija Witow najmanji (60,98%). Dobro preživljavanje su pokazale slijedeće provenijencije: Považska Bystrica (84,07%), Kufstein (83,99%), Rothenhirchen (83,09%), Poljane (83,04%), Vrhovine (82,83%), Lichtenau (82,35%), Rila planina (81,85%). Razlika u preživljavanju biljaka u pokusu u sjemeništu iznosi 15,50%, a u rasadištu 8,21%. Austrijske su povenijencije u prosjeku u sjemeništu imale najveći postatak preživljavanja (91,10%). ali u rasadištu su bile treće po redu (76,93%). Bugarske su provenijencije u sjemeništu imale najmonji postotak preživljavanja (75,60%), dok u rasadištu su imale najveći (78,63%). Općenito uzevši, strane su provenijencije imale veći postotak preživljavanja od domaćih. Prosječne visine i visinski prirast biljaka u rasadištu po familijama u provenijenciji i po provenijencijama pokazale su gotovo isti trend varijabilnosti u toku dvije vegetacije. Njemačka provenijencija Rothenkirchen je bila najviša (32.33 cm i 42,99 cm), a poljska provenijencija Witow najniža (14,28 cm i 20,83 cm). Najbolja domaća provenijencija u rasadištu bila je Poljane (26,39 cm i 35,23 cm). U prosjeku njemačke su provenijencije imale najveće visine, zatim provenijencije iz Cehoslovačke. Domaće provenijencije su bile na petom mjestu. Na osnovi odnosa između visina biljaka u rasadištu i nadmorskih visina provenijencija vidljivo je da je koeficijent korelacije negativan, tj. manje prosječne visine su imale provenijencije s veće nadmorske visine. U prosjeku su veće visine imale provenijencije od 450 do 800 m nadmorske visine. U terenskim pokusima provenijencije iz Njemačke, Cehoslovačke i Poljske ske imale su u prosjeku veće visine biljaka od provenijencija iz Jugoslavije i Bugarske na sva tri lokaliteta (Skrad. Lokve, Zelendvor). Domaća provenijencija Poljane (Slovenija) na lokalitetu Zelendvor imala je najveće visine (52,44 cm), na lokalitetu Lokve bila je na devetom mjestu a na lokalitetu Skrad na 22. mjestu. Provenijencija Považska Bystrica (ČSSR) bila je najbolja na lokalitetu Lokve (41,31 cm), a provenijencija Rothenkirchen (Njemačka) na lokalitetu Skrad (43,85 cm). Na lokalitetu Zelendvor (Š. G. Varaždin) biljke svih provenijencija su u prosjeku imale veće visine nego na lokalitetu Lokve i Skrad. Na sva tri lokaliteta najbolje su bile ove povenijencije: Považska Bystrica (CSSR), Rothenkirchen (D), Istebna (PL), Wasterhof (D),- Holzminden (D), Walkenried (D), Schneegattern (H), Zwierzynice (PL), Poljane (YU), Donja Dobra (YU), Kartuzy (PL), Tornawa (P) i Wisla (P). Među najslabijima su bile slijedeće provenijencije: Rauris (A), Ruglasti vrh (YU), Široka Draga (YU), Pogačarica (YU), Pirinska planina (B), Vrhovine (YU), Maševo (YU), Stronie SI. (PL) i Witow (PL). Na osnovi visinskog rasta biljaka pojedinih provenijencija na tri različita lokaliteta vidljivo je da interakcija genotip x okolina postoji. U prvi pokus provenijencija obične smreke u Austriji (1893) bila je uključena i naša provenijencija »Ljubljana« (G ü n z 1 1969, 1979).U I i II IUFRO pokus provenijencija obične smreke (1938/39) iz Jugoslavije su bile uključene provenijencije: »Sarajevo« i »Pokljuka«. Na osnovi mnogih iz 626 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 61 <-- 61 --> PDF |
vještaja o uspijevanju provenijencija obične smre-ke u 22 terenska pokusa u 13 zemalja, provenijencije smreke iz Jugoslavije i Bugarske su među najslabijima obzirom na rast u visinu (Lines 1968, 1973, Vincent i Fleck 1953, Vincent 1960, Vinš 1963, 1967, 1968. 1976, Giertych 1976, 1979, Bouvarel i Lemoine 1957. Giinzl 1979, Slabough i Rudolf 1958, Baldwin 1949). Pet provenijencija iz Jugoslavije (Krutzsch 1974 iDietrichson 1976) su uključene u treći (III) IUFRO 1964/68 pokus provenijencija. U taj je pokus također uključena i naša provenijencija »ŠTIROVACA«, koja je i u ovom pokusu. Rezultati dobiveni istraživanjima u III međunarodnom pokusu provenijencija obične smreke su gotovo jednaki rezultatima I i II pokusa. Provenijencije iz Dinarida (YU) i Balkanskih planina su najslabije (Dietrichso n et. al. 1976). Jugoslavenske i bugarske provenijencije dolaze s najjužnijeg dijela područja prirodnog rasprostranjenja i obično s velikih nadmorskih visina. Radi toga, a i radi relativno malog uzorka od 5 provenijencija, naše provenijencije se ne preporučavaju za korištenje u Evropi. Na osnovi rezultata gotovo svih pokusa, kao i na osnovi rezultata ovog pokusa, najbolje provenijencije obične smreke dolaze iz Poljske (Istebna, Rycerka, Wisla, Witow), Njemačke (Wasterhof) i Austrije (Schneegattern)) (Dietrich son et. al. 1976, Giertych 1979, Fowler 1979, Lines 1979, Günzl 1979, Weisgerbe r 1974, 1979, Nit u 1979). Provenijencije Istebna, Wisla, Wasterhof i Schneegattern su također dobre i u ovom pokusu. Line s (1974) je zaključio da provenijencije obične smreke iz Rumunije, Poljske i zapadnog dijela SSSR su među najboljima. Giertyc h (1976) je došao do istog zaključka. Vincen t i Vincen t (1964) su zaključili da su zadovoljavajući samo neki pomaci sjemena od sjevera prema jugu. Line s (1974) i Giertyc h (1979) su istakli da je kod pokusa provenijencija smreke ipak u manjem opsegu prisutna interakcija genotip x okolina. Skandinavske provenijencije smreke u pravilu imaju manji prirast, osim u Švedskoj dok srednjeevropske provenijencije imaju najbolji visinski rast. Svi pokusi provenijencija smreke u Poljskoj, CSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i u drugim zemljama (Giertyc h 1976, 1978) su pokazali da provenijencije smreke sa Karpata (Beskidi) imaju najveći visinski rast (Giertych 1976, Vincent i Flek, 1953, Vinš 1963, 1967, 1968, 1976, Vinš i Vančura 1979, S z öny i i Ujvar i 1975). Transfer sjemena od 2° geografske širine od sjevera prema jugu je dao dobre rezultate u rastu biljaka (Vincen t i Fle k 1953, Vincent i Vincent 1964 a i b), dok je Giertych (1979) izvjestio da transfer sjemena istočnih provenijencija obične smreke prema sjeveru daje dobre rezultate. L angle t (1960) je preporučio da transfer sjemena obične smreke ne bi trebao biti veći od 300 km od sjevera prema jugu. U našem pokusu, transfer sjemena u smjeru sjever — jug za poljske provenijencije iznosi 6—8° sjeverne geografske širine, za njemačke 4—5°, čehoslovačke 3—4° i austrijske 2—3°, dok za bugarske 2—3° geografske širine u smjeru od juga prema sjeveru. Rezultati naših istraživanja u starosti biljaka od 8 godina su pokazali da je transfer sjemena sjever — jug također moguć. Provenijencije Považška Bystrica, Istebna, Rothenkirchen i Wasterhof, su među najboljima. U ovaj je pokus uključeno samo 13 domaćih provenijencija što nije dovljno za zaključke. 627 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 62 <-- 62 --> PDF |
ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata istraživanja u ovom pokusu provenijencija, vidljivo je da su bolje uspijevale u prosjeku provenijencije iz Njemačke, Poljske i Čehoslovačke, nego iz Jugoslavije i Bugarske kod starosti biljaka od 8 godina. Najbolje preživljavanje u sjemeništu, rasadištu i terenskim pokusima i- mala je provenijencija Schneegattern (Austrija), a najslabije provenijencija Witow (Poljska). U rasadištu i terenskim pokusima najveće visine su postigle provenijencije: Považska Bystrica (CSSR), Rothenkirchen (Njemačka), Istebna (Poljska), Wasterhof, Holzmiden i Walkenried iz Njemačke, Schneegattern (Austrija), Zwierzyniec (Poljska), Poljane i Donja Dobra iz Jugoslavije. Na osnovi ovih istraživanja potvrđeni su i rezultati o dobrom uspijevanju srednjeevropskih provenijencija. Veće su visine u prosjeku postigle provenijencije sa nadmorskom visinom od 450 do 800 m. LITERATURA 1. Baldwin , H. J., 1949: Height growth of Norway spruce plantation. Fox Forest Notes 38. 2. Bouvarel , P. and. Lemoine , 1957: L´Experience Internationale fur les provenances d´Epicea (Picea excelsa Link.). Quelques resolutats obtenus en France coricernant notamment une attaque de nemates (Lygaenamatus abietinus Christ.) Silvae Genetica, 6, 91—97. 3. Dietrichson, H., Christophe, C, Coles, J. F., et al 1976: The IUFRO Provenance Experiment of 1964/68 on Norway Spruce (Picea abies (L.) Karst.) XVI IUFRO World Congress, Oslo, Division II. 126—139. 4. Dietrichson , J., 1979: Norway spruce provenance trials in Nordic Countries. Proc. of the IUFRO Joint Meeting of Working parties on Norway spruce provenances and Norway spruce Breeding. Bucharest. 5. Fowler , D. P., 1979: Norway spruce provenance experiments in North America. Proc. of the IUFRO Joint Meeting of Working parties on Norway spruce Breeding. Bucharest. 6. Giertych , M., 1976 b: Summary results of the IUFRO 1938 Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) provenance experiment. Height growth. Silvae Genetica 25, 287—331. 7. Giertych , M., 1979: Norway spruce provenances experiments in Eastern Europe. Proceedings of the IUFRO Joint Meeting of Working parties on Norway spruce provenance and Norway spruce Breeding. Bucharest, 1979. 8. Günzl , L., 1969: Ergebnisse aus einer Fichten Provenancz-Forschung. Forst. Buđesvers Aust., Information dienst 120. 9. Günzl, L., 1979: International IUFRO Norway spruce provenance expert ments of 1938 and 1964/68 and additional Austrian provenance experiments Proc. od the IUFRO Joint Meeting of Working parties on Norway spruce Breeding. Bucharest, 1979. 10. Harvey , W. R., 1960: Least Square Analysis of data with unequal subclass numbers. Agr. Res. Serv. U.S.D. of Agriculture. 11. Komi eno vić, N. i Gražan, J., 1981: The response of some Norway spruce (Picea abies Karst.) provenances to fertilizers. XVII IUFRO World Congress, Japan 1981 (Congress Report, 349). 12. L a n g 1 e t, O., 1960: Mellaneupropeiska gran provenienser i svenskt skogbruk. K. Skogs-o. Lant br. Akad. T. 99, 259—329. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 63 <-- 63 --> PDF |
13. Lines , R., 1968: Norway spruce. Rep. on Forest Res., Forestry Comon. London 1959, 170. 78. 14. Lines , R., 1973 a: International Norway Spruce Experiment at The Bin, Huntly Forest, Aberdeenshire. Results up to twenty-five yeares. Forestry Cornm. Res. Dev. Pap. 98, London. 15. Lines , R., 1974: Summary Report on the IUFRO 1938 Provenance Experiments with Norway Spruce, Picea abies Karst. Forestry Comm. Res. Dev. Pap. 99, London. 16. Lines , R., 1979: Results of the IUFRO 1964/68 experiments with Picea abies in Scotland after 11 years. Proc. of te IUFRO Joint Meeting of Working parties on Norway Spruce provenances and Norway Spruce Breeding, Bucharest, 1979. 17. N i t u, C, 1979: Provenance Research of Norway Spruce (Picea abies on Norway spruce and Norway spruce Breeding. Bucharest. 18. Rudolf, P. O. and S1 a b a u g h, P. E., 1958: Growth and. Development of 12 Seed Sources of Norway Spruce in Lower Michigen (14-Year Results. USDA Forest Serv., Tech. Notes Lake State Forest Exp. Stat. 537. 19. Snedecor, G. W. I., Cochran, W. G., 1969: Statistical methods, Six Edition. The IOWA State University Press Ames, IOWA, U.S.A. 20. Steel, R. G. D. and Torrie, J. H., 1960: Principles and Procedure of Statistics. Me GRAW-HILL BOOK, COMP., INC., New-York, Toronto, London. 21. Szönyi , L. and U j vari , F., 1975: First results of the international (IUFRO) Norway spruce provenance experiment, Erdeszeti Kutatasok 71 (2), 139—147. 22. Vincent , F. and F1 e k, J., 1953: Pokusne plochy proveniencni se smrkem. Prace vyzkum. 23. Vincent , G., 1960: Proveniencni pokusy a časne testy vzrosty. Lesnictvi 6 (8—9) 713—726. 24. Vincent , G. and. Vincent , J., 1964: Ergebnisse des Internationalen Fichtenprovenienzversuches. Silvae Genetica, 13, 141—146. 25. Vinš, B., 1963: Report on the state and preliminary evelution of Czekoslovak provenance trial plots of Norway spruce in the international series from the year 1938 (FAO) FORGAN 1; 3/6. 26. Vinš , B., 1967: A contribution the Norway spruce provenance research. Proc. XIV IUFRO Kongress, München 3, 743—754. 27. Vinš, B., 1968: Mezinarodni Proveniencni Pokus se smrkem IUFRO-Serie 1938, Acta Musei Sileside, Ser. C, 11—42, Opava CSSR. 28. Vinš , B., 1976: Mezinarodni proveniencni pokus sa smrkem IUFRO-serie 1938. 2. Sdeleni: Taxaeni cyhodnoceni pokusmjeh ploch v Beskydech v.r. 1974. Acta Musei Silesiae, serie C, 25, 1.23. 29. Vinš, B. and V in cura, K., 1977: Provenance trial with spruce (Picea abies (L.) Karst.) IUFRO 1964/68 in Czechoslovakia. Comm. Inst, for Czechoslovakia 10, 89—109. 30. Weisgerber , H., 1979: Norway spruce provenance experiments in Central Europe. Proceedings of the IUFRO-Joint meeting of Working Parties on Norway spruce provenances and Norway spruce Breeding. Bucharest 1979. Variability of norway spruce provenance (Picea abies L. Karst) in a part of natur range Summary Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) provenance test in Croatia has been established in Institute´s nursery in 1974, out of 43 different provenances from |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 64 <-- 64 --> PDF |
6 coutries (Yugoslavia 13, Germany 5, Austria 6, Poland 14, Czechoslovakia 3 and Bulgaria 2). Field experiments were layed out on three localities (»Zelendvor« — Varaždin, »Lokve« Karlovac and »Skrad« Delnice) in 1980. First measurements od height growth have been done in Institute´s nursery in 1976 and 1977 and in field experiments in 1980 and 1981. Provenances: Rothenkirchen (Germany), Považska Bystrica (Czechoslovakia), Istebna (Poland), Westerhof, Holzminden (Germany), Schneegattern (Austria) and Poljane (Yugoslavia) were the highest during the nursery phase (1976, 1977). In the field experiments the highest were the following provenances: Považska Bystrica (Czechoslovakia), Rothenkirchen (Germany), Istebna (Poland), Wasterhof, Holzminden, Walkenried (Germany), Schneegattern (Austria), Zwierzyniec (Poland) and Poljane (Yugoslavia), Pirinska mountain, Rila Mountain (Bulgaria), Stronie SI. and Witow (Poland). |