DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 61 <-- 61 --> PDF |
vještaja o uspijevanju provenijencija obične smre-ke u 22 terenska pokusa u 13 zemalja, provenijencije smreke iz Jugoslavije i Bugarske su među najslabijima obzirom na rast u visinu (Lines 1968, 1973, Vincent i Fleck 1953, Vincent 1960, Vinš 1963, 1967, 1968. 1976, Giertych 1976, 1979, Bouvarel i Lemoine 1957. Giinzl 1979, Slabough i Rudolf 1958, Baldwin 1949). Pet provenijencija iz Jugoslavije (Krutzsch 1974 iDietrichson 1976) su uključene u treći (III) IUFRO 1964/68 pokus provenijencija. U taj je pokus također uključena i naša provenijencija »ŠTIROVACA«, koja je i u ovom pokusu. Rezultati dobiveni istraživanjima u III međunarodnom pokusu provenijencija obične smreke su gotovo jednaki rezultatima I i II pokusa. Provenijencije iz Dinarida (YU) i Balkanskih planina su najslabije (Dietrichso n et. al. 1976). Jugoslavenske i bugarske provenijencije dolaze s najjužnijeg dijela područja prirodnog rasprostranjenja i obično s velikih nadmorskih visina. Radi toga, a i radi relativno malog uzorka od 5 provenijencija, naše provenijencije se ne preporučavaju za korištenje u Evropi. Na osnovi rezultata gotovo svih pokusa, kao i na osnovi rezultata ovog pokusa, najbolje provenijencije obične smreke dolaze iz Poljske (Istebna, Rycerka, Wisla, Witow), Njemačke (Wasterhof) i Austrije (Schneegattern)) (Dietrich son et. al. 1976, Giertych 1979, Fowler 1979, Lines 1979, Günzl 1979, Weisgerbe r 1974, 1979, Nit u 1979). Provenijencije Istebna, Wisla, Wasterhof i Schneegattern su također dobre i u ovom pokusu. Line s (1974) je zaključio da provenijencije obične smreke iz Rumunije, Poljske i zapadnog dijela SSSR su među najboljima. Giertyc h (1976) je došao do istog zaključka. Vincen t i Vincen t (1964) su zaključili da su zadovoljavajući samo neki pomaci sjemena od sjevera prema jugu. Line s (1974) i Giertyc h (1979) su istakli da je kod pokusa provenijencija smreke ipak u manjem opsegu prisutna interakcija genotip x okolina. Skandinavske provenijencije smreke u pravilu imaju manji prirast, osim u Švedskoj dok srednjeevropske provenijencije imaju najbolji visinski rast. Svi pokusi provenijencija smreke u Poljskoj, CSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i u drugim zemljama (Giertyc h 1976, 1978) su pokazali da provenijencije smreke sa Karpata (Beskidi) imaju najveći visinski rast (Giertych 1976, Vincent i Flek, 1953, Vinš 1963, 1967, 1968, 1976, Vinš i Vančura 1979, S z öny i i Ujvar i 1975). Transfer sjemena od 2° geografske širine od sjevera prema jugu je dao dobre rezultate u rastu biljaka (Vincen t i Fle k 1953, Vincent i Vincent 1964 a i b), dok je Giertych (1979) izvjestio da transfer sjemena istočnih provenijencija obične smreke prema sjeveru daje dobre rezultate. L angle t (1960) je preporučio da transfer sjemena obične smreke ne bi trebao biti veći od 300 km od sjevera prema jugu. U našem pokusu, transfer sjemena u smjeru sjever — jug za poljske provenijencije iznosi 6—8° sjeverne geografske širine, za njemačke 4—5°, čehoslovačke 3—4° i austrijske 2—3°, dok za bugarske 2—3° geografske širine u smjeru od juga prema sjeveru. Rezultati naših istraživanja u starosti biljaka od 8 godina su pokazali da je transfer sjemena sjever — jug također moguć. Provenijencije Považška Bystrica, Istebna, Rothenkirchen i Wasterhof, su među najboljima. U ovaj je pokus uključeno samo 13 domaćih provenijencija što nije dovljno za zaključke. 627 |