DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Zaključni račun je podlijegao suglasnosti NOK-a Vinkovci. Prema datoj su glasnosti iznosilo je učešće kolektiva u dohotku tek 12,5S%, dok je kod privrednih organizacija ovo učešće bilo oko 20%>. Šumarijom je upravljao kolektivni organ upravljanja, imenovan od NOK-a, a sastojao se od 5 predstavnika NOK-a i 3 predstavnika kolektiva. Visina satnice i cjenik radova je odobravala Skupština NOK-a na kojoj su se, zbog nepoznavanja iznimno teških uvjeta rada šumskih radnika, vodile žučne rasprave. Financijsko poslovanje se odvijalo pod vrlo nepovoljnim prilikama. Prema postojećim propisima ustanove sa samostalnim financiranjem, kao što su bile Šumarije, nisu imale mogućnost koristiti bankovne kredite zbog neravnomjernog priticanja prihoda, kao što je to bio slučaj kod drugih privrednih organizacija. Radi toga se kreditiranje sveukupnog poslovanja — zalihe drvnog materijala sa građevinskim radovima — odvijalo na račun odlaganja isplata društvenih obaveza i Šumarijama odgovarajućega dijela šumske takse. Zbog takve situacije se gubilo povjerenje u organizaciju i način takvog poslovanja kod nadležnih foruma i Šumarija, kojima se zbog toga otežavalo njihovo redovno poslovanje. Svim dobronamjernim i požrtvovnim učesnicima u tom poslu devalvirao se napor i znanje. Uslijed navedenih nepovoljnosti vremenom je sazrijevalo mišljenje kod svih zainteresiranih, da bi se na tome nešto trebalo mijenjati. Najpreča potreba je bio izlazak iz »-ilegalnosti«, odnosno podstanarstva kod Šumarije Vinkovci i uklapanje u privredni sistem uz opstojanje ugovorima predviđenih odnosa. Time bi se omogućilo korištenje prednosti odgovarajućih privrednih propisa prilikom obavljanja privrednih djelatnosti. Sve nepovoljnosti su se mogle izbjeći jednostavnom promjenom naziva, umjesto »ustanova« u privredna organizacija. Sječu glavnog sječivog prihoda na području svih Šumarija obavljao je kroz sve to vrijeme DIP u Slav. Brodu, koja mu je bila povjerena distribucijom po republičkom organu šumarstva. Za izvršavanje ovoga posla DIP je u Vinkovcima imao svoju Šumsku manipulaciju. Ovaj »poklon« DIP-u nije se gledao sa simpatijom niti od strane uzgajivača niti od strane lokalne vlasti. U vezi toga su na nivou NOK-a vođeni bezuspješni razgovori radi pronalaženja dobre volje i načina, da se djelić viška prihoda ostvarenoga na posječenoj drvoj masi prelije u korist šumarstva. Koristeći svoj makar i prividno priviligirani položaj DIP nije imao sluha za suradnju ovakve vrste. Momentalne potrebe DIP-a bile su preče od potreba šumarstva odnosno brige za budućnost sirovinske baze. Kako u to vrijeme u Vinkovcima nije postojala registrirana i osposobljena radna organizacija za obavljanje poslova na iskorištavanju šuma nisu niti republički organi bili u mogućnosti da toj ovlaštenoj radnoj organizaciji povjere sječu kvalitetne drvne mase. Uvažavajući navedeno stanje u okviru iskorištavanja prethodnog sječivog prihoda u vlastitoj režiji, kao glavnog prihoda po DIP-u Slav. Brod nije teško shvatiti odlučnost svih zainteresiranih i odgovornih činioca u Vinkovcima, da Se na tom području nešto mora poduzeti i mijenjati ne samo u pravcu poboljšanja postojećeg stanja nego i u pravcu pristupanja bržem razvoju privrede kotara. Obzirom na neiskorištene mogućnosti na području šumarstva, kao optimalnoj sirovinskoj bazi područja, smatralo se kao realna mogućnost i siguran poduhvat za takav razvoj pristupanja preradi i finalizaciji proizvoda šumarstva. Sve u svemu, bilo je to povoljno vrijeme i u njemu prava prilika za daljni kvalitetni skok u pravcu razvoja suvremenijeg šumarstva — za prijelaz od Kozarčevog biološkog ka suvremenijem tehničkom šumarstvu. Trebalo je samo biti doslje |