DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Neto volumeni pojedinih sekcija stabala računali su se na osnovi njihove okularno procijene dužine i srednjih promjera bez kore. Promjer u prsnoj visini bez kore određen je za svako stablo po formulama: za hrast (2) Yr = 0,05233 x + 0,8539 za jelu (3) Yr = 0,0423 x + 0,555 za alepski bor (4) Yr = 0,152576 x + 0,103568 pri čemu Yr označuje dvostruku debljinu kore a x prsni promjer s korom stabla. Uz nužnu pretpostavku da se promjeri stabla na raznim visinama odnose isto kao promjeri stabla bez kore na istim mjestima — srednji promjeri pojedinih sekcija određivani su pomoću tablice postotnih faktora za smanjenje promjera uslijed pada promjera za hrast lužnjak, jelu i bor (16). Neto volumeni pojedinih sekcija sumirani su po sortimentnim klasama i ukupno, tako da se utvrdio neto volumen oblog drva. Volumen prostornog drva utvrđen je kao razlika volumena stabla bez kore i volumena oblog drva (bez kore) — za četinjače (jer kod njih kora ne ulazi u prostorno drvo). Za hrast lužnjak postupa se drukčije: kora ulazi u prostorno drvo pa je stoga osim računanja volumena sortimenata bez kore (kao što je uobičajeno) vršen i obračun volumena sortimenata s korom; ako tu sumu odbijemo od sumarnog bruto volumena stabla, dobijemo upravo volumen prostornog drva s korom. Daljnja obrada sastoji se u određivanju vrijednosti procijenjenih sortimenata. No, da bi omogućili uvid u povezanost greške procjene i prsnog promjera stabla, raspodijelili smo čitav uzorak od oko 50 stabala, prema njihovim prsnim promjerima, na 5 po broju stabala podjednakih grupa. To je upravo tako bilo nužno učiniti jer se time dobilo pojedine uzorke veličina oko 10 stabala. Na manjim uzorcima ne bi imalo smisla koristiti statistički način utvrđivanja sortimentne strukture drvne mase na konkretnoj pokusnoj plohi.. . Podjela čitave selekcije na 5 grupa omogućila je i bolje prilagođavanje podataka u primjenjivanju Cjenika (11) minimalnih pozitivnih šumskih taksa, jer je i on diferenciran prema debljinskim razredima, odnosno stupnjevima, većine drvnih sortimenata. Razumljivo, uz takvu podjelu nije moguće striktno poštovati uvjete cjenika . . . No, to i nije toliko važno pri ovom našem radu, pa ni pri bilanciranju uspjeha i imovine u biološkoj reprodukciji drva, ako se isti cjenik koristi na isti način za sve grupe koje obrađujemo, odnosno pri svakoj inventarizaciji drvnih zaliha u svrhu bilanciranja. Naprijed navedeni Cjenik minimalnih šumskih taksa VII razreda normalnih troškova izvoza (11) izabrali smo za računanje vrijednosti drvnih sortimenata, dakle i asortimana, u ovom našem radu — iz ovih razloga: — Taj cjenik po metodici Kraljić a i pod njegovim rukovodstvom pedantno je iskalkulirao dugogodišnji računovodstveni stručnjak u šumarstvu Josip Subotić , dok je bio zaposlen u Poslovnom udruženju šumsko-privrednih organizacija Zagreb, godine 1966. To je ujedno posljednji cjenik šumske takse, iskalkuliran u SR Hrvatskoj. |