DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 29 <-- 29 --> PDF |
relevatni zaključci ovih analiza. Nadalje, iz pomenute tablice izostavljen je iskaz ukupne materijalne štete od šumskih požara, iz razloga što u prvom redu nema izrađene jedinstvene metodologije za procjenu tih šteta, a zatim i zbog nastale visoke inflacije koja zahtijeva primjenu korekturnih koeficijenata u cilju usporedbe. Isto tako radi preglednosti u tablici 2. dat je iskaz većih šumskih požara nastalih u 1986. godini, što čini 83.6´% ukupno sagorjele površine za područje priobalnog dijela sa otocima SR Hrvatske. Veći šumski požari u 1986. godini Tablica 2. OpćinaDatum nastankapožara Sagorjela površina u ha 1. Brač 28, 8 1986. 600 2. Brač :!. !) 1986. 347 3. Lastovo 22. 9 1986. 300 4. Dubrovnik 21. 9 1986. 244 5. Opatija 16. 8 1986. 180 (i. Metković 21. 9 1986. 90 7. Omiš 14. 8 1986. 60 Si. Rovinj 20. 8 1986. 58 9. Omiš 5. 10 1986. 50 10. Split 2. 9 1986. 42 Ukupno: 1.971 ha 3. OBORINSKI REZlM Razlog manjem broju požara u 1986. u odnosu na vremenske prilike leži u nepovoljnoj raspodjeli oborina u toku godine i u temperaturnom režimu s nižim temperaturama i manjem broju vrućih dana početkom ljetnog razdoblja, što je naročito uočljivo u usporedbi s 1985. godinom. To se vidi na podacima u slijedeće tri tablice. Tablica 3 pokazuje da je samo na sjevernom i dijelu Srednjeg Jadrana u 1986. bilo više kiše nego u 1985, ali i ove velike količine oborine potječu uglavnom od visokih dnevnih maksimuma. Prva polovica godine je bila kišnija, što je također bio slučaj u srpnju. Na sjevernom i srednjem Jadranu su se ponegdje veće količine oborina zadržale i do kraja ljetne sezone. Najveći manjak oborine je zabilježen u studenom, ali to uslijed nižih temperatura više nema bitnog utjecaja za nastanak požara. U tablici 4 su za odabrani niz stanica na Jadranu prikazane kumulativne čestine sušnih perioda od 10, 15, 20 i 25 dana bez oborina, a broj dana najduljeg sušnog perioda označen je u zadnjem stupcu. Za razliku od 1985. godine kada je većina stanica imala po jedno sušno razdoblje od 32—35 dana, a iznimno Pula 55 dana (Dimitrov i Jurčec, 1986), pojedina područja u 1986. su imala sušno razdoblje i preko 65 dana. To je ekstremno dugo sušno |