DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 32 <-- 32 --> PDF |
4. TEMPERATURE U tablici 5 prikazane su srednje vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura, apsolutni maksimumi i broj dana s temperaturom većom ili jednakom 30° C za Rijeku, Split i Dubrovnik u 1986. i 1985. godini. Vidi se da je lipanj 1986. bio topliji od prethodne godine, ali se je srpanj pojavio s mnogo manje vrućih dana. Kolovoz je jedino na južnom Jadranu imao više maksimalne temperature nego u 1985. godini. 5. VJETAR Za opasnost od širenja požara je pored brzine vjetra, koja ulazi u proračun opasnosti od požara (Jurčec i Dimitrov, 1986), bitan je i smjer vjetra, koji, kako je već naglašeno u Uvodu, znatno podliježe obalnoj cirkulaciji i lokalnim uvjetima. Zato je detaljni dnevni hod vjetra vrlo važan faktor zaa kcije gašenja požara, ali je na žalost u zadovoljavajućem obliku poznat samo na relativnom malom broju stanica koje raspolažu anemografima (instrumentima za kontinuirano registriranje vjetra). Teorijski je obalna cirkulacija dobro poznata. Ona pokazuje da danju, kada je kopno toplije od mora, vjetar (»zmorac«) puše s mora na kopno, dok je noću smjer vjetra obrnut. Ljeti je ovakav dnevni hod vjetra još jače izražen, jer se kopno danju jače zagrije od površine mora, gdje se toplina brže prenosi i na veće dubine. Time se istom količinom topline zagrije veća masa, pa je površina mora hladnija od kopnene površine. Na lokalni vjetar superponira se vjetar sinoptičkih razmjera koji diktira strujanje velikih razmjera, a pod njegovim utjecajem lokalni vjetar može pojačati ili oslabiti ovisno o smjeru na koji utječu lokalni faktori. Međutim, u prosjeku je na većini lokacija na Jadranu dnevni hod vjetra vrlo izražen, naročito u »mirnim« danima bez frontalnih poremećenja. Na si. 1 je prikazan srednji dnevni hod vjetra za Dubrovnik za četiri mjeseca od srpnja do listopada 1986. i 1985. Na gornjem dijelu su prikazani grafikoni hodova brzine vjetra po satima, a na donjem dijelu su vektorski srednjaci koji pokazuju smjer vjetra. Intenzitet vektorskog srednjaka je manji od skalarnog (brzine vjetra na gornjem grafikonu) jer se kod sumiranja vektora pobijaju intenziteti suprotnih smjerova. Gornji grafikon pokazuje da je u 1986. sjeverni noćni vjetar s kopna većinom jači nego danji, s izuzetkom kolovoza s maksimalnom brzinom u 11 sati. Minimalne srednje brzine se javljaju pri promjerni smjera vjetra u prijepodnevnim satima (9 — 11 sati), i u večernjim satima kada vjetar skreće na sjeverni smejr. Vrijeme ovog minimuma se dakako razlikuje od mjeseca do mjeseca prema duljini dana, i ovisno o sinoptičkoj situaciji s prevladavajućim smjerom strujanja iznad tla. Utjecaj strujanja sinoptičkih razmjera s izraženim anomalijama (odstupanjima od normale obično je vidljiv u dnevnom hodu vjetra, jer ga znatno poremećuje. Tako je za razliku od 1986. u listopadu 1985. smjer vjetra znatno odstupao od normalnog a brzina je bila mnogo veća u usporedbi s istom u 1986, što je očito iz donjeg grafikona na si. 1. Zmorac se u tom mjesecu tokom dana u srednjaku uopće ne pojavljuje što je vrlo rije |