DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Šumski požari po klasama opasnosti MlP-a i mjesecima u 1985. godini za priobalni dio Jadrana s otocima* Tablica 7. MjesecO ft »-i a o .c 3 KlaseopasnostiIV V VI VII VIII IX X g ra g p, ^ o S 3 >N " $ S.S b >.M trn > ja g 3 -T a o >N O a S-J* wp.3 ftp. Vrlo mala 3 — 2 — — — — 5 1 3.8 0.8 Mala 4 4 2 5 5 — — 20 5 91.6 4.6 Umjerena 3 1 7 15 13 6 2 47 11 633.2 13.5 Velika — 2 3 33 17 30 17 102 23 5,945.7 58.3 Vrlo velika — — 2 36 69 61 92 260 60 11,574,7 44.5 Ukupno 10 7 16 89 104 97 111 434 100 18,249.0 24.3 * Šumski požari s područja reprezentativnosti meteoroloških stanica 8. ZAKLJUČAK Vremenske prilike u 1986. godini nisu bile tako povoljne za nastanak i širenje šumsih požara kao što je to bio slučaj u 1985. Razlog tome je bio vrlo kišan početak godine i češća kišna razdoblja sve do sredine ljeta, pa je tlo bilo vlažno. Pored toga su temperature još u srpnju bile relativno niske, pa je isparavanje bilo slabije. Bez ovakvog stanja u prvoj polovini godine opasnost od požara bi bila vrlo velika jer je pred kraj srpnja započelo dugo sušno razroblje koje je na južnom Jadranu i na otocima srednjeg Jadrana trajalo preko 60 dana. To je najdulje sušno razdoblje zabilježeno na tom području u posljednjih dvadesetak godina. Analiza sinoptičke situacije je ukazala na cirkularnu aktivnost na sjevernom Atlantiku u toku cijele godine, a intenzivnije ciklone su se formirale povremeno u sjevernoj Evropi. To je povremeno uzrokovalo prodore hladnijeg i vlažnijeg zraka prema Balkanu, ali su u ranom jesenskom razdoblju oni uglavnom zahvaćali kontinentalni dio naše zemlje. Među izuzetne situacije spada situacija od 11. rujna s ekstremnom dnevnom količinom oborine od 352 mm u Zadru što predstavlja 94´% ukupne mjesečne količine oborine. Na taj način i ova analiza pokazuje da je raspodjela oborine, kako u toku godine, tako i u toku jednog mjeseca, bitni faktor za ocjenu stanja i opasnosti od požara, pa čak ni ekstremno dugo sušno razdoblje ne predstavlja veliku opasnost od požara ako mu je prethodilo kišovitije i hladnije razdoblje kao u 1986. Analiza dnevnog hoda vjetra u Dubrovniku je pokazala da se na toj lokaciji može s dosta velikom vjerojatnosti prognozirati promjena smjera vjetra u toku dana, ali ima izuzetaka kao što je bilo jesensko razdoblje 1985. s katastrofalnim požarima na južnom Jadranu, kada jače strujanje sinoptičkih razmjera poremeti normalni dnevni hod vjetra. Zbog ovakvih situacija bilo bi poželjno pristupiti intenzivnijem radu na operativnim numeričkim modelima za regionalnu prognozu vremena duž jadranske obale. 34 |