DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 712 Sum. list CXII (1988) 37 PERIVOJ LIPIK Povijesni pregled, valorizacija i obnova Mladen OBAD-SClTAROCI* SAŽETAK: U sjevernoj Hrvatskoj postoji veći broj termalnih lječilišta nastalih najčešće u XIX st. Redovito je postojao kao sastavni dio urbanističkog ansabla lječilišta i perivoj koji je u velikojmjeri utjecao na formiranje prepoznatljivosti i osebujnosti mjesta. U posljednje su vrijeme sve češće intervencije u takvim prostorima s obzirom na potrebe modernizacije lječilišta i revitalizacije perivoja. Međutim, često se zaboravlja na povijesne vrijednosti perivoja, intervenira se na uštrb cjelovitosti povijesnog ambijentai konzistentnog urbanističko-parkovnog koncepta. Cilj ovog članka je da konstantira i valorizira vrijednosti i specifičnosti povijesnog zaštićenog perivoja u Lipiku i da se ukaze na metodologiju njegove obnove.1 UVOD U našem doživljaju jednog grada, jednog prostora ili jednog vremena postoje neke kvalitete i specifičnosti koje se poistovjećuju sa sredinom, koje postaju prepoznatljiv znak, gotovo simbol mjesta. Perivoj Lipik upravo posjeduje takve vrijednosti, no naša briga o njemu iz dana u dan je sve manja pa nam on na očigled propada. Zaboravljamo da je perivoj satkan od krhkih biljnih organizama koji nas oduševljavaju svojom ljepotom, cvijetom ili mirisom, ali i stare pa i ugibaju same ili uslijed svih životnih Ccila i Haribdi vremenskih nedaća ili čovjekove nonšalantnosti i bezbrižnosti. Previše olako shvaćamo bogatstvo kojim nas je priroda nadarila ili pak kulturne i umjetničke vrednote koje su stvorile prijašnje generacije. Na internacionalnom simpoziju o povijesnim vrtovima i perivojima a u okviru evropske godine arhitektonske baštine, 1975. g. u Schwetzingenu izdana je rezolucija u kojoj se kaže da »povjesni vrtovi, zeleni prostori i ostale biline predstavljaju dio evropske kulturne baštine koja ne smije biti napuštena.« Perivoj u Lipiku registriran je kao spomenik vrtne arhitekture rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Hrvatske u Zagrebu od 1965. g. Istovremeno je lječilišni kompleks sa perivojem 1980. g. registri * Mr. Mladen Obad-Sćitaroci, dipl. inž. arh., Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26 |