DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 42 <-- 42 --> PDF |
POVIJESNI RAZVOJ PERIVOJA Razvoj perivoja možemo pratiti na osnovu starih katastarskih planova (kraj XIX st. i 1913. g.), plana perivoja sa kraja XIX ili početka XX st. i na osnovu starih fotografija i razglednica.2 Pisanih dokumenata nema, literatura o Lipiku i lječilištu tek spominje kojom riječju ili rečenicom perivoj, a literatura o perivoju ne postoji. Nakon što je Antun Knoll započeo sa uređenjem kupališta te nakon izgradnje hotela »Garni« 1872. g. pristupilo se je uređenju perivoja. Među tim nije poznato da li se perivoj uređivao na osnovu plana. Budući da su se kupališni objekti tada dograđivali više spontano nego na osnovu plana, za pretpostaviti je da su i počeci uređenja okoliša bili bez jasnog koncepta. Tek nakon 1890. g. kada novi vlasnici Deutsch i Schwimmer proširuju lječilište i izgrađuju »Kursalon« i druge kupališne objekte dolazi do formiranja reprezentativnog perivoja koji je tada formiran na površini odi 10,4 ha. Urbanistički ansambl kojeg čine »Kursalon«, natkriveno šetalište (»Wandelnbahn«), »mramorne« i »kamene« kupke, te »Kurhotel« (današnji Dom II) formira prostor unutar kojeg je oblikovan neobarokni perivoj čija su obilježja geometrijska prostorna organizacija i šišani oblici vegetacije. Preostali dio perivoja nosio je obilježja romantičarskih perivoja kasnog XIX st. Plan perivoja sa kraja XIX ili početka XX st. ukazuje na izuzetnu kompoziciju urbanističkog kompleksa lječilišta, a krase ga skladni odnosi između šumskih i livadnih površina, grupe stabala i solitera, maštovito vođene staze te brojni vrtni objekti. Brzi razvoj lječilišta i Lipika te brojni gosti utjecali su da se perivoj njegovao i dobro održavao. U vrijeme 1. svjetskog rata perivoj se nije mijenjao. Ponovni uspon turizma i razvoj lječilišta u periodu između dva rata doveli su do pojačane brige o perivoju. Perivoj je obnovljen, a došlo je i do mnogih promjena. Početkom 2. svjetskog rata završava se povijesni razvoj perivoja u Lipiku. U posljednjih 40 godina perivoj se nije mnogo njegovao. Briga se uglavnom svodila na minimalno održavanje koje ipak nije bilo dovoljno da se održi predratni nivo. Mnogi su vrtni objekti i sadržaji nestali, bili porušeni ili su ostali prepušteni zubu vremena. Začuđuje činjenica da je perivoj najviše stradao u posljednjih petnaestak godina kada su mogućnosti bile znatne, ali interesa za uređenje perivoja nažalost nije bilo. Perivoj ispred »Kursalona« nosi obilježje neobaroknog vrta koji je oblikovan po principima barokne vrtne arhitekture. Pravokutni prostor veličine 70x100 m formira pročelje »Kursalona« na jugu, natriveno šetalište (»Wandelnbahn«) na zapadu, drvored divljeg kestena na sjeveru i aleja od šišanog graba na istoku. Parter je sa dvije unakrsne staze podijeljen na četiri polja, a u sredini je fontana. U prvoj fazi (prije 1. svjetskog rata) još se nije osjećala koncepcija perivoja budući da su stabla bila mlada i nisu još bili formirani geometrijski oblici vegetacije. U tom razdoblju bilo je zasađeno dosta smreka koje nisu doprinosile baroknom ugođaju perivoja, ali su zbog relativno brzog rasta formirale prelazni oblik perivoja. Nakon 1. svjetskog rata perivoj se intenzivno njeguje i dobiva svoj konačni oblik. Fontana u središtu bazena se uklanja i zamjenjuje kamenim humkom, četiri kuglaste forme hrasta na uglovima staza oko bazena sada su već lijepo formirana, uz staze je posađena uska, niska živica šimšira a paralelno s |