DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 51     <-- 51 -->        PDF

a biljni materijal, vrtni objekti i vrtna oprema sadržajni su i gradbeni
dio perivoja;


5.
Perivoj u dijelovima neobaroknog koncepta treba zadržati reprezentativni
i svečani karakter vrtnog prostora a u pejzažnim dijelovima treba
uspostaviti nekadašnje šume te na određenim točkama ponuditi korisniku
različite sadržaje i iznenađenja« u duhu povijesne matrice romantičarskih
perivoja;
6.
Treba imati na umu da je obnova perivoja dugotrajan i kontinuiran
proces koji će se realizirati postepeno.
ZAKLJUČAK


Lipik, termalno lječilište na zapadnim obroncima Psunja krajem XIX
st. postaje moderno i glasovito evropsko lječilište u okviru kojeg je devedesetih
godina XIX st. oblikovan perivoj. Karakteriziraju ga neobarokni
parterni vrtovi i pejzažni romantičarski parkovni prostori nastali djelomično
iz samonikle šume hrasta lužnjaka i običnog graba. Usprkos nedovoljnoj
brizi i zapuštenosti mnogih dijelova perivoja, usprkos nestanku brojnih
vrtno-arhitektonskih sadržaja i najljepših primjera vegetacije, neki dijelova
perivoja ipak su još uvijek očuvani do te mjere da možemo govoriti,
još uvijek, o postojećem povijesnom perivoju. No, zadnji je čas da
uložimo maksimalne napore i da obnovimo taj izuzetno vrijedan prostor
vrtne arhitekture XIX i početka XX st. Posjedujemo i originalni plan perivoja
što je prava rijetkost u našim prilikama pa nam je posao oko obnove
time znatno olakšan.


BILJEŠKE


1 Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio
je 1986. g. konzervatorsku studiju perivoja u Lipiku i projekt obnove
perivoja. Pored, autora ovog članka na projektu su radili Tihomir Jukić,
dipl. inž. arhitekture i Amalija Denich, dipl, inž. agronomije.


2 Stari katastarski planovi čuvaju se u Arhivu Republičke geodetske uprave
SRH, plan perivoja sa kraja XIX ili početka XX st. u vlasništvu je sina
nekadašnjeg vrtlara lipičkog perivoja, stare fotografije moguće je naći
odštampane u knjigama a razglednice su korištene iz Grafičke zbirke
Sveučilišta biblioteke u Zagrebu i iz privatnih zbirki.


3 GUP Pakrac- Lipik, knjiga 2 — dokumentacija, p. 437
4 Deanović A. (1966): Zaštita spomenika, ELU, sv. 4, p. 603


LITERATURA


1.
Deanović , A. (1966): Zaštita spomenika, Enciklopedija likovnih umjetnosti,
sv. 4, p. 603
2.
Gutschv , F. (1929): O ljekovitosti vrela u Lipiku, Osijek
3.
Kern, H. (1873): Das Jodbad Lipik, Wien