DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 54 <-- 54 --> PDF |
striranjem svih sušaca šumskog drveća želi se stalno pratiti zdravstveno stanje ovih šuma, a koje je u prošlosti bilo često katastrofalno narušeno masov! nim sušenjem hrasta i brijesta. Uspoređujući rezultate sušenja sa povremenim štetnim utjecajima abiotskih i biotskih faktora želilo se bar približno odgovoriti na moguće uzroke tog sušenja, bez pretenzija na definitivan odgovor. Površina šuma (obrasla površina) na području Vinkovaca iznosi ukupno 62.335 ha i sva razmatranja od 1950. godine do danas su uglavnom svedena na tu površinu. O sušenju hrasta, brijesta i ostalih vrsta šumskog drveća na području jugoistočne Slavonije pisano je veoma mnogo, kako o uzrocima sušenja, tako i o posljedicama i mogućnostima sanacije. Prema stanju iz 1920. godine na području istočno od Slavonskog Broda do Sremske Mitrovice bilo je ukupno 127.864 ha najvrijednijih šuma hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijesta. Za 60 godina do 1920. godine, posječeno je 98.011 ha starih šuma. Te 1920. godine 80´% šuma bilo je u prva tri dobna razreda, dok su ostalo činile stare hrastove sastojine. SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA I NIZINSKOG BRIJESTA Prvo jako sušenje ovih šuma počinje 1910. godine i traje sve do 1926. godine, da bi u pojedinim godinama sušenje bilo katastrofalno (1911, 1912, 1916, 1917, 1919, 1923—25. god.). Prema podacima koje iznosi P. Manoj lovi ć 1926. godine sušenje je zahvaitlo 45.811 kj. mladih šuma sa 797.149 m3 drvne mase i 6.293 kj. starih šuma sa 140.307 m3. Najjače sušenje do 75´% stabala bilo je u većem dijelu šume Merolino i centralni dio šume Srnjače, dok je nešto slabije sušenje do 50%. stabala bil6* u šumama Gajni Vir, dio Guševca, južni dio šume Orljäk kod Gundinaca i Neprečavi. Osim Neprečave sve ostale šume su danas na području OOUR-a Slavonski Brod. U ostalim šumama ovog područja sušenje je bilo na većim ili manjim površinama u intenzitetu od 15—30% stabala. Šuma »Blata« kraj Strizivojne ima 1907. godine u smjesi 0,7 hrasta, 0,2 brijesta i jasena i 0,1 graba i ostalih vrsta. Ova šuma je bila starosti 52 godine i svrstana je u I. bonitetni razred s 2,1 m3 prirasta po k. jutru. Suma je periodično plavljena do 1 m visine. Nakon sušenja obrast je pao na 0,3 — 0,7 i bitno se izmjenila struk-´ tura sastojine. Hrast je pao na 0,3 u smjesi a poraslo je učešće jasena i brijesta na preko 50%, Slična je situacija bila i u ostalim šumama. zahvaćenim sušenjem hrasta. Kao glavni uzročnici sušenja spominju se napadi gubara, zlatokraja, četnjaka i suznika, zatim napadi medljike i pepelnice na novi list nakon brštenja gusjenica. Neki autori u to doba pripisuju sušenje utjecaju tla, kao i drugim bolestima. Tako P. Đorđevi ć pronalazi na hrastu novoutvrđene bolesti Ceratostomella quercus i C. morelinensis. Jači napadi gusjenica i zatim pepelnice počinju s istočne strane »donjih šuma«, pa je i glavno sušenje ovdje u periodu 1910—16. godine, dok u središnjem odnosno zapadnom dijelu brštenja od gusjenica nastupa kasnije 1913— 52 |