DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 56 <-- 56 --> PDF |
I 7.481 ha 19,50/0 II 10.789 ha 28,10/0 III 6.320 ha 16,5% IV 7.506 ha 19,5% V 2.541 ha 6,6% VI 2.163 ha 5,6Vo VII 1.559 ha 4,2°/. Ukupno 38.399 ha 100 % Na području kojim danas upravlja »Hrast« Vinkovci otpada ukupno 28.698 ha. Odnos dobnih razreda je gotovo isti kao i u prednjoj tabeli. Nažalost nisam mogao doći do strukture drvne mase po vrstama drveća za Brodsku imovnu općinu, ali je ona dosta slična onoj u državnim šumama. Nešto manje je zastupljen brijest i ostale tvrde listače. Kao šot se vidi iz navedenih podataka brijest je po zastupljenosti bio odmah iza hrasta sa blizu 2,5 miliona m3 drvne zalihe. Sušenje brijesta je međutim veoma jako i 1937. godine imenovana je komisija od Ministarstva šuma i rudnika za utvrđivanje sušenja brijesta. U izvještaju između ostalog stoji da se zbog katastrofalnog sušenja brijesta starijeg od 30 godina moraju posjeći sva posušena i bolesna stabla i izvući iz šume. Dalje se navodi: »Obustavlja se proredom vaditi sve ostale druge vrste osim izuzetaka uzgojne i zaštitne naravi dok se suši brijest, odnosno traje zaraza«. Sastojine koje se još nisu oporavile u potpunosti od sušenja hrasta u proteklom periodu sada su zahvaćene i sušenjem brijesta što je još više pogoršalo stanje u tim šumama. 1937. godine konsignirano je u državnim šumama 500.000 m3 brijestovih sušaca raznih dimenzija. Koliko je izgled pojedinih šumskih predjela bio loš govori i slijedeći citat iz »Osnove gospodarenja« za šumu Narače u 1937. godini. »Gubar je redovito napadao elitni dio sastojine, kao nesrećom baš najljepša dominirajuća stabla, kojih danas takoreći i nema. To uništavanje je bilo takvog intenziteta da je obrast sada pao> na 0,7, a negdje nije veći od 0,6. Visine su tu veoma slabe, srednja izmjerena visina predstavlja zapravo visinu stabla donje etaže — ukoliko uopće postoji — došavši na svjetlo tjera, nasotjeći zatvaranjem sklopa svojih niskih krožnji, da nadomjesit nestalu gornju sastojinu. Stabla koja su u srednjoj dobi srednjeg, dapače i lošeg kvaliteta, nemogu nikakvim uzgojnim metodama da zadobiju bujnost, oblinu, pravnost, a ni visinu, koje stabla gornje sastojine sa lakoćom dobivaju, kada se normalno razvijaju«. U »Osnovi« za državnu šumariju Otok stoji i slijedeće: »Izgled sastojine u Naračama, u kojima je obrast pao na 0,7 — 0,6 je jadan i ostavlja dojam potpuno abnormalne, u budućnosti po kvaliteti loše šume«. Jedno je sigurno da je od polovine tridesetih godina do danas posječeno «ukupno 2,5 miliona m:l brijesta, što kao šušci ili stabla koja su obolila 54 |