DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Evo nekoliko citata iz rada Androić a »-Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma« (1974). »I ako svaka promjena u strukturi ekosistema ne mora dovesti do negativnih posljedica koje bi odmah bile vidljive, nakon određenog vremena može doći do takve koincidencije ekoloških faktora koji postepeno dovede do slabljenja stabilnosti ekosistema, a nekada i do sukcesije biocenoze u regresivnom smislu.« »Promjenom nekih ekoloških faktora, a naročito zbog djelovanja čovjeka na šumske biocenoze, smanjena je stabilnost ekološke ravnoteže zbog čega se u posljednje vrijeme sve tri dominantne vrste šumskih biocenoza hrast, jasen i brijest masovno suše što može, ako se ta pojava ne smiri, dovesti do teških posljedica na cijeli ekosistem«. »Dovoljno je samo da čovjek nesmotreno svojom aktivnošću doda jedan uteg pa da na vagi ekološke ravnoteže prevagne strana koja vodi u sukcesiju ekosistema u regresivnom smislu«. »Samo-regulacijski mehanizam ekosistema nije u stanju održati ekološku ravnotežu. Stoga je veoma važno odrediti prag tolerancije promjena u šumi, kako u ekološkom tako i u šumskom zaštitnom pogledu.« Mislim da je upravo u već spomenute tri gosp. jedinice došlo do prelaska praga tolerancije, što je dovelo do učestalijih pojava štetnih insekata i pojačanog sušenja. SUŠENJE JASENA Jasen danas predstavlja drugu glavnu vrstu šumskog drveća na ovom području. Sušenje jasena, iako je prisutno stalno, nije zabrinjavajuće i gledajući odnos hrasta i jasena u masi sušenje jasena manje je od sušenja hrasta. Praktično jedini štetnik jasena je jasenova pipa koja se permanentno javlja u raznim intenzitetima i prema tome čini štete na jasenu, smanjujući prirast zbog brštenja lista od ličiniaka i oštećivanja pupova od kornjaša još prije listanja. Vrlo jake zaraze od pipe na ovom području bile su sredinom 50-tih godina i zatim 1963. godine kada je gotovo sav jasen bio bez lista do kraja lipnja zbog oštećenih pupova. Stete od pipe istog ili sličnog intenziteta se i kasnije dosta često ponavljaju u šumama Banov Dol, Muško Ostrvo i nekim drugima. Zbog dugih gradacija pipe i oštećenih krošanja, koje su često u čupercima, prirast jasenaje veoma nizak. Nije rijedak slučaj da se na jednom cm presjeka drva moglo nabrojati i do 20 godova. Slobodno se može reći da je u prosjeku jasen tanjih dimenzija od hrasta u istoj dobi. Međutim, jasen se ipak manje suši. Šušci se uglavnom javljaju na tlima koja su dugo pod vodom u vrijeme vegetacije. 19. prosinca 1986. godine na velikom Znanstvenom skupu o Josipu Kozarcu u povodu 80:godišnjice smrti u Vinkovcima, Spai ć u svojoj studiij »Uzroci propadanja i sušenja poljskog jasena na teritoriij SFRJ« iznosi i slijedeće: »Jasen jednako kao i hrast, brijest i kesten provodi vodu samo trahejama posljednjeg, perifernog goda. One su široke, šire nego u mnogih drugih li |