DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 65 <-- 65 --> PDF |
već 2 decenija. Nažalost ovdje nije obuhvaćeno i praćenje jasenove pipe zbog nerješenog načina tehničke provedbe. Već je naprijed rečeno da je nerazumnim postupcima čovjeka znatno narušena ekološka stabilnost ovih šuma. U jugoistočnom dijelu područja prosjecanjem enormno širokih svjetlih pojaseva za šumske ceste, koje su ovdje i najviše izgrađene, stabilnost sastojina je ozbiljno narušena. Uskoro će vjerojatno doći do izgradnje i druge dionice ceste (autocesta) kroz spačvanske šume, što će još više pogoršati već narušenu stabilnost šuma, pa se iza svake gradacije, a ovdje se sve češće javljaju hrastov savijač i mrazovci, može računati na pojačano sušenje, prije svega hrasta. Dobar dio šuma primiče se sječnoj zrelosti, pa je već znatan broj odjela posječen dovršnom sječom. Sječa u gospodarskoj jedinici »Slavir«, a upravo su na redu i dovršne sječe u gosp. jedinici »Vrbanjske šume« (šuma Bok) koje se nalaze u centralnom dijelu ovih šuma, osjetno će povećati probleme zaštite okolnih starih šuma, koje će još u dogledno vrijeme ostati do konačne sječe i obnove. Ponovo se aktualizira i izgradnja kanala Dunav-Sava, koji će jednim dijelom prolaziti kroz ove šume ali će preko postojećih vodotoka (Bosut, Spačva, Studva, Bidj i dr.) imati sigurno veliki utjecaj na daljnji razvoj ovih šuma. Promjena režima nivoa vode na ovom području mogla bi bitno izmjeniti odnos biljnih zajednica koje se sada povoljno razvija. Eventualnim povišenjem sadašnjeg nivoa podzemnih voda vjerojatno bi ponovo došlo do smanjenja pvršina pod zajednicom hrasta, i graba, a to znači i do pogoršavanja ukupne proizvodne sposobnosti ovih šuma. Veće učešće šumskih zajednica koje dolaze na mokrijem tlu (šuma lužnjaka s velikom žuotilovkom), šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem i druge zajednice mokrog tipa), ponovo bi dovele do veće nestabilnosti ovih šuma a to znači i do pajačanog sušenja hrasta i jasena. Neizmijenjeni uvjeti rasta od osnutka do sječne zrelosti najsigurniji su garant da će sastojine biti ekološki stabilne i dati najveću produkciju drvne mase, što je i konačni cilj šumarske struke u cjelini. LITERATURA Android , M.: Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jugoistične Slavonije Vinkovci — SI. Brod 1974. Đ o r đ e v i ć, P.: Sušenje hrastovih šuma u Slavoniji, Beč. (1926) Lucarić , T.: Uređivanje šuma Jug. Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jug. Slavonije Vinkovci — SI. Brod 1974. Manojlović , M.: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonija (1929). Manojlović , P.: Sadašnje stanje hrastovih šuma u Slavoniji, Pol. St. šum., Zagreb (1926). Spaić , I.: Uzroci propadanja i sušenja poljskog jasena (Fraxinus angustitolia Vahl) na teritoriju SFRJ — Studija, Znanstveni skup o Josipu Kozarcu u povodu 80. god. smrti. Vinkovci 1986. god. Spaić , I.: Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području Jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jug. Slavonije Vinkovci — SI. Brod 1974. «:: |