DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 68 <-- 68 --> PDF |
graminifolia Elliot i druge. Tucako v (1984) navodi da su sve te zlatnice sličnog kemijskog sastava i terapijske vrijednosti kao naša domaća vrsta. Unatoč toga u narodnoj medicini se ipak najviše cijeni naša domaća vrsta S. virga aurea L. Unesene vrste zlatnica ne zaslužuju pažnju samo kao dekorativne i ljekovite biljke već i sa drugih aspekata. Od stranih vrsta u nas do izražaja dolaze kanadska zlatnica — S. canadensis L. i još više velika zlatnica — S. gigantea Ait. Svaka od ovih biljaka zaslužuje posebnu pažnju, pa ćemo ih pojedinačno prikazati, a zatim ćemo govoriti o našoj domaćoj vrsti. U tom smislu u radu je dat jedan osvrt na cjelovito sagledavanje vrijednosti zlatnica kao ljekovitih, medosnih i uopće korisnih biljaka. Posebna pažnja data je domaćoj vrsti kao ljekovitoj biljci i vrstama koje se s njom upotrebljavaju s namjerom da se ukaže na pravu ljekovitost zlatnica. Solidago canadensis L. — kanadska zlatnica Kanadska zlatnica je višegodišnja zeljasta biljka. Iz cilindričnog puzećeg podanka (razvija i vriježe) izbiju mnogobrojne, uspravne, oble, dlakave, do cvjetanja jednostavne stabljike visine 60 — 250 cm. Listova razvija velik broj. Oni su duguljasto lancetasti, dugačko usiljeni, po rubu oštro pilasti. S gornje strane su s dlakama ili goli, a na naličju su više manje sa kratkim dlakama. Cvjetne glavice su mnogobrojne, 5—6 mm dugačke, smještene s gornje strane u savijenim graničnicima obrazujući piramidalnu metlicu. Cvjetovi su zlatnožuti. Cvate od VII — IX mjeseca. Porijeklom je iz Sj. Amerike. Uzgaja se po vrtovima i parkovima. U nas se udomaćila u nizinskim pretežno vrbovim i topolovim šumama (Flora SR Srbije, 1975). J a sma k (1980) navodi da je to veoma značajna medonosna biljka koja daje obilno nektra i cvijetnog praha ljeti i početkom jeseni. Solidago gigantea Ait. (S. serotina Ait.) — velika zlatnica To je višegodišnja zeljasta biljka, 50 — 250 cm visoka sa puzećim podankom i vriježama. Stabljika je gola, do cvjetanja jednostavna, uspravna bjeličasta ili ružičasta, s mnogo listova. Listovi su lancetasti, sa obje strane dugačko usiljeni, pri bazi cijeli, a po rubu oštro i fino pilasti, na licu i naličju goli ili s donje strane po žilama s malo dlaka. Cvjetne glavice su sa kratkim stapkama, 5—6 mm dugačke, smještene s gornje strane savijenih grančica, obrazuju terminalnu metlicu piramidalnog oblika. Cvjetovi su zlatnožuti. Cvate od VII do X mjeseca. Ova je biljka također porijeklom iz Sj. Amerike. Uzgaja se po vrtovima i parkovima. Predstavlja udomaćenu vrstu koja se nalazi po nizinmskim, pretežno vrbovim i topolovim šumama (Flora SR Srbije, 1975). 66 |