DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 71 <-- 71 --> PDF |
JS. vulgaris Lam. (S. virga aurea L. subsp. vulgaris (Lam.) Mor. et Myar.) Spada u rasprostranjene zlatnice u nižim predjelima. Stabljika joj je visoka 20—100 cm, cvjetne glavice 7—8 mm, grozd grmast, grančice duže od listova cvata. S. alpestris W. et K. Stabljika joj je niska 6—20 cm, listovi uži, fino i oštro ili nešto tupo nazubljeni, cvjetne glavice 10 mm dugačke i 15—20 mm široke, grozd jednostavan ili kratko grmast. Grančice najčešće kraće od listova cvijeta, nalazi se na otvorenim mjestima na visokoplaninskim predjelima do l.,800 m n. v. S. minuta L., niska biljka na planinama. S. macrorrhiza Lange, niska biljka na obalnom području Sredozemnog mora. Vrijednost zlatnice za pčelarstvo. J a š m a k (1980) navodi da zlatnica raste u svim šumama i grmovima. Raste po pjeskovitim terenima, te je ima najviše pored Drave i Save u poplavnim rijetkim šumama i pored nasipa i kanala, cvate u VII—VIII mjesecu. Pored Drave daje dobru pčelinju pašu tj. daje nektar i cvjetni prah, te je dobra medonoša. Med je zlatno žut, laganog ugodnog mirisa (Š i m i ć, 1979). Ne navodi se koliki je potencijal ove biljke za pčelinju pašu. Zlatnica kao ljekovita biljka Čini se da ljekovitost zlatnice nije bila poznata prije srednjeg vijeka. Tad se počela upotrebljavati kao Herba et Radix Consolidae Sarracemiae, odnosno kasnije kao Radix et Herba Consolidae Aureae. Nekada veoma cijenjena biljka ova je droga dugo vremena skoro posve zaboravljena (Kušan , 1956). Iako se u zadnje vrijeme sve više vraća u upotrebu još uvijek mije dovljno naglašena njena vrijednost niti preciznost upotrebe, a postoje i druga nejasna pitanja na što ovdje upozoravamo. Na prvom mjestu upozoravamo da se u literaturi ne objašnjava precizno koji se dijelovi ove biljke sakupljaju u ljekovite svrhe. Dapače pojedini autori to navode različito što niže prikazujemo. BERE SE: — čitava biljka s korijenom i s cvijetovima (Kušan , 1956) — nadzemni dio za vrijeme cvatnje (A š i č, 1984) — list i cvijet, bere se od svibnja do kolovoza (2 i v o t i ć, 1978) — vrhovi grana u cvatnji — Solidaginis virga aureae herba (T u c akov , 1984). Tucako v ne kaže koliko su dugački ti vrhovi no tu se može shvatiti, uzevši u obzir pojam »herba« da su ti vrhovi dugački oko 25 cm. S druge strane u prikazu kemijskog sastava što ćemo kasnije vidjeti, govori o kemijskim tvarima posebno za pojedine biljne dijelove. Prema tome trebalo bi precizirati koje bi dijelove zlatnica bilo najbolje brati i u kojim situacijama i namjerama koristiti. Mada po svemu sudeći može doći u obzir čitiva biljka ipak bi bilo poželjno da se koriste samo nadzemni dijelovi, jer je na taj način nećemo u prirodi uništavati. Sto se tiče branja biljke za vri 69 |