DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Pri bazi starih, debelih hrastova, u šumi hrasta lužnjaka, opažali smo procese humifikacije kao i akumulacije humusa. Voda, koja se cijedi niz stablo, kad je kiša, — sadrži izvjesna hranjiva. Ta hranjiva potječu od algi, mahovina, periderme i epiderme hrastova. Tlo uz stablo, zaštićeno je od vjetra i sunca, pa je na taj način omogućena akumulacija i humifikacija humusa. Za spomenute procese, koje smo zapažali, potrebno je veliki broj godina (Maksimir, Lipovljani). Ne bi se mogli složiti sa tvrdnjama S žabo-a, koji tvrdi da je tlo kompleks diskontinuiranih mikro-staništa, koji se razlikuju fizikalno i kemijski, pa zato i mikrobiološki. Njih bi bilo na miiljjarde. Kad bi to sve bilo točno, onda bi dobili veliki broj rezultata sa našim direktnim metodama. To se međutim ne dešava, zato jer razlike, koje postoje, nisu signifikantne! Inače bi direktne metode bile odlične, kod svoje primjene. Kad se radi sa njima oscilacije broja i morfologije — postoje, ali ne toliko, koliko bi bilo za očekivati po Szabo-u! LITERATURA Garre t S. D.: Soil Fungi and soil fertility. New York, 1963. Szab o I. M.: Microbial communities in a forest-Rendzina ecosystem, Budapest, 1974. Mr. Miroslav So jal, đipl. inž. IZ ŠUMARSKOG LISTA 1932. GODINE Ing. Vladislav Beltram, Supetar-Brač Potreba reorganizacija šumarstva u Dalmaciji Mnogo se pažnje posvećuje u javnosti pitanju Krša, no skoro sve se rasprave ograničuju na samu tehniku rada pošumljavanja. ... (Međutim) ne dostaje ljudi i duha. Personalno pitanje Primorske banovine nalazi se u očajnom stanju, neprispodobivo gore nego prije rata. Kvalifikovanog šumarsko gosoblja ima jako malo, a čuvarsko osoblje predstavlja u stručnom pogledu upravo jedan apsurd. Do danas u Dalmaciji nitko nije upravljao općinskom šumom osim sjekire, kosora i koze. Krive su tome najviiše prilike čuvara šuma. Ti su bili prije rata ipak pristojno plaćeni, jer su općine financijalno mnogo bolje stajale nego u u današnje vrijeme. Lugari su jadnici sa 100 — 200 Din mjesečne plaće. Plaća od 600 Din predstavlja već maksimum i iznimku. Jasno je, da za tu plaću lugar, koji je u većini slučajeva ujedno i poljar, ne može da vrši savjesno svoju službu, pogotovo ne šumarsku, jer traži općina od njega, da bude u prvom redu poljar. . . . Sta vrijedi 17 ovakovih općinskih lugara Bračkog sreza, kojima su srezovi razdijeljeni prema granicama općina, kad bi ih bilo dovoljno 7, dobro plaćenih i sa podjelom čuvarsfcih srezova prema terenu bez obzira na općinske granice; Lugare treba napraviti nezavisnima spram općine i naroda i osigurati im položaj. To se da postići, ako postanu državni ili; banovinski službenici sa ne manje od 1000 Din mjesečne plate. Zašto da lugari u Dalmaciji budu lošije pla ćeni od lugara u drugim pokrajinama? (Š. 1. 1932. god., str. 73/74) 77 |