DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 80     <-- 80 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Grupa autora: OSNOVE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA


Izdavač: Centar za informacije i publicitet,
Zagreb, 1987.


Format: 17 x 24 cm, 9 fotografija, 53 tabele,
11 karata, 59 raznih grafičkih priloga,
340 stranica. Naklada 5.000 primjeraka.


Sažetak na engleskom jeziku.


Nedavno je pod gornjim naslovom
izašla knjiga, koju je napisalo deset
stručnjaka raznih specijalnosti: Dr Stjepan
Bertović, dipl. inž. šum. (ujedno
redaktor edicije), Tomislav Dimitrov,
dipl. inž. šum., Iso Galović, dipl. inž.
šum., dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike,
Dragutin Krš, dipl. inž. šum., Marko Knežević,
dipl. inž. agr., mr. Andrija-Željko
Lovrić, dipl. inž. biol., dr Jakob Marti


nović ,dipl. inž. šum., dr Ivo Velić, dipl.
inž.gcol. i dr Josipa Velić, dipl. inž. geol.


Građa knjige razdijeljena je na slijedeća
poglavlja:


—
Uvod
—
Utjecaj geološke građe na pojavu
šumskih požara u SFRJ, s osobitim
obzirom na dinarski krš.
—
Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije
od požara.
—
Podneblje i bioklimati
—
Neki granični klimatski uvjeti u pojedinim
fitobioklimatima.
— Odnos tala i šumskih požara.
— Uzroci požara na vegetaciji.
—
Vegetacija i kategorije njezine prirodne
ugroženosti od požara.
— Karakteristike meteorolških elemenata
koji pogoduju nastanku i širenju
šumskih požara.


—
Šumski požari i sistemi procjene opasnosti
od požara.
—
Biološke i tehničke mjere prevencije
te organizacije otkrivanja i gašenja
šumskih požara.
— Utjecaji požara na pejzaž.
— Zaključci i preporuke
— Literatura po poglavljima.
U uvodnom poglavlju govori se o
društvenoj i ekonomskoj važnosti zaštite
šuma od požara. Iz mnogobrojnih
podataka o požarima u nas i u svijetu
vidljivo je da se naša zemlja po broju


požara i sagorjeloj površini u posljednjih
desetak godina nalazi na posljednjem
mjestu u mediteranskom području.
Unutar SFRJ u razdoblju od 1965. do
1985. godine najviše je stradala SR Hrvatska,
na koju otpada 43,5% požara i
62,28´°/» opožarene površine.