DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Koje gospodari šumama u »Bilogorsko-podravskoj regiji.« Površina šuma je 173.232 ha, od toga pod šumom 162.788 ha sa drvno m zaliho m od 37,532.000 m3, god prirastom od cea 1,200.000 m3, god. etatom od 958.000 m3 i to 581.000 m´i glavnog i 377.000 m;i prethodnog prihoda. U drvnoj masi zastupljen je hrast sa 27%, bukva 36"/o, grab 16»/«, OTL 7<>/o, vrba i topola 2 Gospodarstvo je organizirano prema novom zakonu od 1984. od: OOUR Uzgoj i zaštita šuma sa sjedištem u Koprivnici, OOUR-ima iskorištavanja šuma u Bjelovaru i Đurđevcu. Svaki OOUP. ima po 11 poslovnih jedinica u bivšim sjedištima šumarija s tim da OOUP.. uzgoj ima i poslov. jedinicu lovstvo, a OOUR-i iskorištavanja i po 1 poslov. jedinicu transporta. Radna zajdnica i sjedište Šum. gospodarstva je u Bjelovaru. Zaposleno je 2800 radnika a od toga 560 inžinjera i tehničara što u znatnoj mjeri omogućava dobar rad društva. Ukupni brutto promet gospodarstva za 1987 je predviđen sa 27,040 milijardi din. dohotkom od 11,340 milijardi i akumulacijom 3,385.000 milijardi. Šumsko gospodarstvo mnogo ulaže na otvaranje šumskih površina tako da je oko 10 km cesta na 1000 ha, a to se smatra još uvijek nedovoljno. Posebna pažnja poklanja se obnovi šuma nastojeći po mogućnosti istokristiti prirodnu naplodnju, što baš nije uvijek lako moguće, naročito u vrijednim hrastovim šumama kao što je baš slučaj u šum. predjelu »Česma« i drugima gdje hrast dolazi u zajednici sa grabom i gdje vrlo lako grab uništi hrastov podinladak. U tu svrhu se mora biti jako pažljiv pri pripremi sastojina za oplodnju, te poslije intervencijom u branjevinama kemijskim sredstvima kao i čišćenjem i prevršavanjem grabovog podmlatka. Nakon pregleda šum. predjela »Česma« otišli smo u lugarnicu na Rogović. kutu, gdje smo isto tako pogledali jednu vrlo lijepu sastojinu bukve i hrasta kitnjaka sa cea 400 m3 po ha drvne mase. Nakon ručka i razmjena mišljenja, autobusom šumskog gospodarstva vratili smo se u Zagreb, puni dojmova, uvjereni da i mlađi kolege vode i dalje brigu o potrajnosti šumarstva, jer su čak na 600 ha produžili ophodnju hrasta na 160 godina, što je vrijedno pažnje i pohvale. Emanuel Viliček, dipl. inž. šum. |