DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.12 -\- 165.62 (Salix sp.) Sum. list CXII (1988) 105 GENOTIPSKE RAZLIKE IZMEĐU NEKIH KLONOVA STABLASTIH VRBA U SPOSOBNOSTI FORMIRANJA ADVENTIVNOG KORIJENJA — ZNAČAJNOG ELEMENTA RANE DIJAGNOSTIKE U SELEKCIJI Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA** SAŽETAK: U radu je istraživano vrijeme izbijanja i dinamika razvoja adventivnog korijenja kod različitih klonova stablastih vrba. Isto tako su istraživane genotipske razlike između testiranih klonova s obzirom na broj, dužinu te težinu adventivnog korijenja u svježera i suhom stanju. Pozitivni, u većini slučajeva statistički opravdani korelativni odnosi između broja korijenčića s jedne strane te produkcije i preživljavanja s druge strane, ukazuju na mogućnost rane dijagnoze u selekciji klonova stablastih vrba s obzirom na navedena svojstva, čime se vrijeme valorizacije uspijevanja klonova u terenskim pokusima smanjuje. Ključn e riječi : Stablaste vrbe, adventivno korijenje, rana dijagnoza UVOD Stablast e vrb e su vrlo podesne za podizanje kultura na težim plavljenim i zakorovljenim zemljištima na području nizinskih šuma. na kojima je često puta onemogućena prirodna obnova vrednijih vrsta listača. U kojoj će mjeri ovakve kulture biti uspješne u funkciji predkultura ili kultura za proizvodnju drvne mase, zavisi prvenstveno od sposobnosti preživljavanja sadnica. Stablaste vrbe spadaju u najtolerantnije drvenaste vrste u odnosu na plavljenje, upravo zbog sposobnosti formiranja adventivnog korijenja na deblu preko kojih se biljka u uvjetima intenzivnog plavljenja snabdijeva vodom i hranjivima. Za razliku od terminalnih i postranih pupova, adventivni pupovi mogu formirati stabljiku, hipokotil, listoke i korijenje. Pravi adventivni pupovi dolaze kod vrsta Robinia pseudoacacia, Ailanihus altissima, te kod nekih vrsta rodova Rhus, Populus i Salix (Romberger, 1963). Formiranje adventivnog korijenja vrsta roda Salix može se definirati u tri (osnovna) tipa koji su vezani za različite sekcije ovog roda. * Istraživanja su financirana putem SVIZ-a Zagreb i Poslovne zajednice »Exportdrvo « Zagreb. Opažanja na reznicama u vodenim kulturama vršila je Jolanda Babić, student šumarstva. ** Prof. dr. Ante Krstinić, Davorin Kajba, dipl. inž. šum. Šumarski l´akultet. Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta 25. |