DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 13 <-- 13 --> PDF |
1. Osnovn i tip, koji je karakteriziran formiranjem adventivnog korijenja po cijeloj dužini reznice, 2. U tzv. bazaln i ti p spadaju one vrste koje imaju sposobnost formiranja korijenja na bazi reznice, 3. Me d i jaln i ti p u koji pripadaju vrste čije je zakorjenjivanje otežano, a adventivno korijenje se formira samo u središnjem dijelu reznice. (Canov, 1973). U našim istraživanjima željeli smo eksperimentalno utvrditi da li postoje razlike s obzirom na način i vrijeme formiranja, broj, dužinu te težinu adventivnih korijenčića između različitih klonova, koji pripadaju stablastim vrbama. Naime, u postojećim kulturama na području SR Hrvatske je primijećeno, da različiti klonovi bijele vrbe nemaju istu sposobnost preživljavanja u uvjetima intenzivnog plavljenja. Nadalje smo željeli utvrditi da li postoji korelacija između broja korijenčića i preživljavanja istih klonova u uvjetima intenzivnog plavljenja. Također smo željeli ispitati mogućnosti rane dijagnostike i s obzirom na produkciju drvne mase istraživanih klonova, na osnovi njihove sposobnosti formiranja adventivnog korijenja. Ovakva istraživanja imaju za cilj utvrđivanje objektivnih kriterija selekcije u ranoj fazi ontogeneze . Ukoliko je kod jedne vrste na ovaj način moguće utvrditi objektivne kriterije selekcije za ekonomski važna svojstva, vrijeme valorizacije uspijevanja selekcioniranih klonova u terenskim eksperimentima će biti značajno smanjeno ili će čak biti nepotrebno osnivanje terenskih eksperimenata, čime se mogu postići i znatne financijske uštede. METODE RADA Pokus je osnovan dne 24. 3. 1982. godine sa 21 klonom stablastih vrba, u vodenim kulturama u uvjetima plastenika, sa po 5 reznica po klonu, odnosno sa 1 reznicom po ponavljanju. Reznice su bile 22 cm dužine i podjednake debljine kod svih klonova. Opažanja o broju korijenčića vršena su kontinuirano tijekom mjesec dana, i to na dužini reznice od 5 cm, u sredini reznice. Izmjere dužina i težina adventivnog korijenja u svježem i suhom stanju izvršene su na kraju eksperimenta. Od spomenuta 21 klona, 14 klonova je taksonomski pripadalo čistoj bijeloj vrbi (Salix alba) triju provenijencija: Gornja Podravina, Donja Podravina te Posavina. Dva klona su pripadala vrstama S. matsudana i. pendula i S. sitchensis. Od hibrida u vodenim kulturama su bili zastupljeni slijedeći klonovi: S. alba var. calva x S. alba, S. alba x S. sitchensis. Od hibrida u vodenim kulturama su bili zastupljeni slijedeći klonovi: S. alba var. calva x S. alba, S. alba x S. sitchensis, (S. alba x S. sitchensis) x nepoznat i (S. alba var. vitellina x S. alba) x S. alba. Kao početak formiranja adventivnog korijenja uzet je onaj datum, kada su se korijenčići mogli determinirati prostim okom. U ukupan broj korijenčića uzimani su samo oni korijenčići čija je dužina prelazila 1 mm. Značajnost razlika među klenovima s obzirom na vrijeme izbijanja korijenčića, broj korijenčića, dužinu korijenčića, težinu korijenčića u svježem i suhom stanju, utvrđivane su analizom varijance odnosno F testom. Za klonove, koji se uzgajaju u kulturama na različitim tipovima tala i uz različit režim plavljenja, utvrđivali smo korelativne odnose između preživljavanja i broja korijenčića, te broja korijenčića i produkcije drvne mase. Terenski eksperimenti, iz kojih su klonovi korišteni u korelacijskoj analizi, bili su slije |