DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 14 <-- 14 --> PDF |
deći: Klonski testovi »Limbuš« -- Kloštar Podravski (Starost 2 + 5, 2 + 12 i 1 + 7 godina, uz razmake sadnje 3 x 3 i 4 x 4 m) te klonski test »Mlječno polje«, Jasenovac (Plantažne starosti 2 + 5 i 2 + 12 godina). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Početak formiranja i broj adventivnog korijenja na reznicama je od velikog značenja za uspješno zakorjenjivanje reznica različitih vrsta i hibrida vrba (C h m e 1 a r. 1967) te je razumljivo da je ta pojava od posebnog značenja za preživljavanje stablastih vrba u uvjetima intenzivnog plavljeni a. Podaci o prosječnom vremenu potrebnom za izbijanje prvih adventivnih korijenčića od momenta stavljanja reznica u vodene kulture za pojedine klonove, dani su u tabeli 1, dok je dinamika formiranja adventivnog korijena prikazana na grafikonu 1. Iz tabele 1 je vidljivo, da su među klonovima utvrđene visoko — signifikantne razlike. Naime, eksperimentalno je utvrđeno da su vrlo male razlike među reznicama jednog klona u vremenu izbijanja adventivnih korijenčića, što uvjetuje da je greška pokusa mala, a time F — vrijednost velika. Raspon među klonovima se kreće od 1 — 10,2 dana. Kada je izvršeno raščlanjenje klonova bijele vrbe s obzirom na ovo svojstvo po provenijencijama (Graf. 1) onda je vidljivo, da klonovi provenijencije Gornja Podravina imaju sposobnost najbržeg formiranja adventivnog korijenja na reznicama, zatim klonovi provenijencije Donja Podravina dok klonovi Posavske provenijencije najsporije formiraju adekvatno korijenje. Ovo se može objasniti činjenicom, što je selekcijski pritisak poplavne vode u Posavini bio jači nego u Podravini, pa su s obzirom na dužinu trajanja poplava najveću šansu za preživljavanje imali oni klonovi, koji su kasnije započinjali sa vegetacijom, odnosno čim duže bili u dormantnom stanju. S obzirom na dinamiku formiranja adventivnog korijenja, iz priloženog grafikona se može zaključiti da je najveća aktivnost prisutna 5—6 dana nakon izbijanja prvih korijenčića. Kao što se razlikuju u ovom svojstvu klonovi bijele vrbe, koji pripadaju različitim provenijencijama, tako se razlikuju i klonovi, koji pripadaju različitim vrstama. U tom pogledu klonovi bijele vrbe imaju sposobnost najranijeg formiranja adventivnog korijenja, dok vrste Salix matsudana f. pendula i S. sitchensis trebaju duže vrijeme za formiranje adventivnih korijenčića na reznicama. Hibridi između navedenih vrsta i bijele vrbe ponašaju se slično kao alohtoni roditelji. S obzirom na dinamiku formiranja adventivnog korijenja hibridi se razlikuju od roditelja u tom smislu, što se maksimalan broj korijenčića na reznicama formira 1 — 5 dana nakon izbijanja prvih korijenčića. Među klonovima su također utvrđene visoko signifikantne razlike i s obzirom na broj i duljinu adventivnog korijenja, kao i s obzirom na težinu korijenja u svježem i suhom stanju (Tab. 1). Prosječan broj adventivnog korijenja na 5 cm dužine reznica varira u rasponu između 27 i 112, prosječna duljina između 41 i 164 mm. Vrsta Salix sitchensis se odlikuje malim brojem korijenčića (42), koji imaju najveću dužinu (164 mm). Domaći klonovi bijele vrbe, za razliku od alohtonih. odlikuju se sposobnošću |