DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 19     <-- 19 -->        PDF

nam ranu dijagnostiku u smislu selekcije klonova na bujnost rasta (produkciju)
a na osnovi broja korijenčića. koje ti isti klonovi stvaraju na reznicama
u vodenim kulturama (Graf. 2). Na ovaj način, vrijeme valorizacije
danog klona s obzirom na produkciju moguće je bitno smanjiti, čime se mogu
postići znatni financijski efekti. Budući na ovaj način nije moguće dati
ranu dijagnostiku i za kvalitet danog klona, to je spomenuta metoda pogodna
za ranu dijagnostiku samo u kombinaciji sa terenskim eksperimentima, naravno
uz daljnja istraživanja, koja bi čvrsto potvrdila iznesenu hipotezu.


Broj adventivnih korijenčića na reznicama i preživljavanje su u većini
slučajeva u pozitivnoj, statistički opravdanoj korelativnoj vezi. I s obzirom
na ovo svojstvo na pokusnoj plohi Kloštar Podravski, zbog navedenih razloga,
rang korelacija je negativna ali statistički neznačajna. Prema tome, preko
broja adventivnih korijenčića na reznicama može se također dati rana
dijagnoza u smislu preživljavanja istog klona u uvjetima intenzivnog plavljenja.
Naravno, za definitivno potvrđivanje iznesene hipoteze potrebno će
biti dobivanje novih eksperimentalnih dokaza.


ZAKLJUČCI


1. S obzirom na vrijeme izbijanja, dinamiku razvoja, broj, duljinu i težinu
adventivnih korijenčića na reznicama, utvrđene su genotipske razlike
među 21 testiranim klonom u vodenim kulturama.
2. U većini slučajeva utvrđena je pozitivna, statistički značajna korelacija
između broja adventivnih korijenčića i produkcije, te broja adventivnih
korijenčića i preživljavanja istih klonova na eksperimentalnim površinama.
3. Pozitivne, statistički opravdane korelacije između broja adventivnih
korijenčića s jedne strane te produkcije i preživljavanja istih klonova u
terenskim pokusima, omogućuju nam kroz ranu dijagnostiku, značajno skraćenje
vremena valorizacije testiranih klonova za navedena svojstva.
LITERATURA


Canov , C. 1973: Proučavane vrhu adventivnosto korenoobrazuvane pri košničarskite
vrbi. Gorskostopanska nauka, Vol. X. No. 6: 11—26.
Chmelar , J. 1974: Propagation of willows by cuttings. N. Z. J. For. Sci. 4:
186—192.
Chmelar , J. 1977: Uber die Wurzelungsftihigkeit der Weiden. Sbornik VSZ v
Brne, No. 2.
Kovač i ć, Đ. i Krstinić , A. 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba
na čistinama Lonjskog polja II. Sum. list 3/4, str. 107—117, Zagreb.


Krstinić , A. 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih
klonova stablastih vrba. Annales pro experimentis foresticis, Zagreb, posebno
izd. br. 1: 5—24.


Little , M. T. 1966: Correlation and regression. University of California, Agricultural
Extension Service, 62 pp.


M a t i ć, S. 1971: Prirodno podmlađivanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl.) u Posavini. Savjetovanje o Posavini III; 343—346, Zagreb.


P r a n j i ć, A. 1986: Šumarska biometrika. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.


113