DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nam ranu dijagnostiku u smislu selekcije klonova na bujnost rasta (produkciju) a na osnovi broja korijenčića. koje ti isti klonovi stvaraju na reznicama u vodenim kulturama (Graf. 2). Na ovaj način, vrijeme valorizacije danog klona s obzirom na produkciju moguće je bitno smanjiti, čime se mogu postići znatni financijski efekti. Budući na ovaj način nije moguće dati ranu dijagnostiku i za kvalitet danog klona, to je spomenuta metoda pogodna za ranu dijagnostiku samo u kombinaciji sa terenskim eksperimentima, naravno uz daljnja istraživanja, koja bi čvrsto potvrdila iznesenu hipotezu. Broj adventivnih korijenčića na reznicama i preživljavanje su u većini slučajeva u pozitivnoj, statistički opravdanoj korelativnoj vezi. I s obzirom na ovo svojstvo na pokusnoj plohi Kloštar Podravski, zbog navedenih razloga, rang korelacija je negativna ali statistički neznačajna. Prema tome, preko broja adventivnih korijenčića na reznicama može se također dati rana dijagnoza u smislu preživljavanja istog klona u uvjetima intenzivnog plavljenja. Naravno, za definitivno potvrđivanje iznesene hipoteze potrebno će biti dobivanje novih eksperimentalnih dokaza. ZAKLJUČCI 1. S obzirom na vrijeme izbijanja, dinamiku razvoja, broj, duljinu i težinu adventivnih korijenčića na reznicama, utvrđene su genotipske razlike među 21 testiranim klonom u vodenim kulturama. 2. U većini slučajeva utvrđena je pozitivna, statistički značajna korelacija između broja adventivnih korijenčića i produkcije, te broja adventivnih korijenčića i preživljavanja istih klonova na eksperimentalnim površinama. 3. Pozitivne, statistički opravdane korelacije između broja adventivnih korijenčića s jedne strane te produkcije i preživljavanja istih klonova u terenskim pokusima, omogućuju nam kroz ranu dijagnostiku, značajno skraćenje vremena valorizacije testiranih klonova za navedena svojstva. LITERATURA Canov , C. 1973: Proučavane vrhu adventivnosto korenoobrazuvane pri košničarskite vrbi. Gorskostopanska nauka, Vol. X. No. 6: 11—26. Chmelar , J. 1974: Propagation of willows by cuttings. N. Z. J. For. Sci. 4: 186—192. Chmelar , J. 1977: Uber die Wurzelungsftihigkeit der Weiden. Sbornik VSZ v Brne, No. 2. Kovač i ć, Đ. i Krstinić , A. 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja II. Sum. list 3/4, str. 107—117, Zagreb. Krstinić , A. 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Annales pro experimentis foresticis, Zagreb, posebno izd. br. 1: 5—24. Little , M. T. 1966: Correlation and regression. University of California, Agricultural Extension Service, 62 pp. M a t i ć, S. 1971: Prirodno podmlađivanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u Posavini. Savjetovanje o Posavini III; 343—346, Zagreb. P r a n j i ć, A. 1986: Šumarska biometrika. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. 113 |