DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*228.1 (Fagus silvatica. L.) Sum. list CXII (1988) 115 UDALJENOSTI IZMEĐU DOMINANTNIH STABALA OBIČNE BUKVE (FAGUS SILVATICA, L.) U JEDNODOBNIM SASTOJINAMA Nikola LUKIC* SAŽETAK: Važna obilježja neke biljne populacije jesu njena gustoća i prostorni raspored tih jedinki. Autor je na osnovi sastojinskih parametara u jednodobnim bukovim sastojinama II boniteta Panonskog dijela Hrvatske, ustanovio korelacije između razmaka stabala sa prsnim promjerom i sa starosti sastojina. Ustanovio je odnos između nominalne povrisne i stvarne pokrovnosti. Dejinirao je broj stabala obične bukve po jedinici površine u određenoj starosti kao funkciju te starosti. Dobivene rezultate je usporedio s podacima iz prirasno-prihodnih tablica domaćih i stranih autora. 1. UVOD Važna obilježja neke biljne populacije jesu njena gustoća (broj jedinka na određenoj površini) i prostorni raspored tih jedinki. Samo obilježje gustoće neke populacije nije dovoljan element za prosuđivanje populacije s obzirom na neku stalnu površinu, ali je jedan od elemenata kojim možemo objasniti prostorni raspored stabala u sastojim. Svakom stablu u sastojim za njegov normalni razvoj je potreban prostor. Pri tome se promatra prostor korjenovog sistema, te prostor iznad tla. Nas u šumarstvu najčešće interesira prostorni raspored iznad tla. Tim pitanjem prostornog rasporeda ili da kažemo udaljenostima između stabala bave se šumarski stručnjaci unazad 150 godina. Prva istraživanja je radio KONIG 1835. i kasnije PRESSLER. Bliže našem vremenu BAUERSACHS 1942., KOHLER 1951/52., STOFFELS 1955., HAUSBURG 1962., LOETSCH i HALLER 1964., COX 1971., PRANJIC 1985., i dr. bavili su se problemom prostornog rasporeda te njegovm utjecajem na broj stabala po jedinici površine. Cilj našeg istraživanja je da utvrdimo, kolika je prosječna udaljenost između stabala obične bukve u dominantnoj etaži i ustanovljivanje regresijskih modela ovisnosti u našim jednodobnim bukovim sastojinama. Panonskog dijela Hrvatske. * Mr. Nikola Lukić, znanstveni asistent, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu — Katedra za dendrometriju, Šimunska cesta 25. 115 |