DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Metode izmjere udaljenosti stabala znači određivanje prostornog raspoporeda, ovisne su o primjeni teoretskih distribucija (Poissonova. binomska. negativna binomska, Neyman-tip-A, Thomasova) (COX 1971.). Najbolji prostorni raspored se postiže uz pretpostavku da distribucija broja stabala po jedinici površine odgovara Poissonovoj distribuciji. 2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA U jednodobnim bukovim sastojinama na području Nastavno-pokusno šumskog objekta Duboka u Velikoj, Slavonska Požega postavili smo 12 pokusnih ploha. Plohe smo osnivali u sastojinama različitih starosti, ali na istom bonitetu. Na njima smo osim ostalih dendrometrijskih pokazatelja ustanovljavali horizontalne razmake između dvaju susjedna stabla. Razmaci su se određivali pomoću mjerne vrpce na 0,01 m precizno, između stabala obične bukve koja su unutar sastojine zauzimala položaj u dominantnoj etaži. Pošto istraživano područje ima vrlo razvijen mikroreljef, na nagnutim položajima razmaci su reducirani na horizontalu (BAUERSACHS 1942.). 3. RAZMAK IZMEĐU STABALA I POKROVNOST Rekli smo da na broj stabala na nekoj površini utječe njihov prostorni raspored odnosno razmak među stablima. Teoretski raspored između stabala može biti kvadratičan (Slika 1.) i trokutast (Slika 2.) (ASSMANN 1961.). »lik? -Slika 2. Pretpostavimo da jedno stablo zauzima površinu od 1 m-, znači na 1 ha irnarno 10000 stabala i ako je kvadratičan raspored između njih, onda je horizontalna udaljenost 1 m. Ako ovdje pretpostavimo da se krošnje stabala dotiču i da je promjer krošanja (D) jednak međusobnoj horizontalnoj udaljenosti (1) (Slika 1 i 2). Tada nam je pokrovnost krošnje jednog stabla u slučaju ako je krošnja kvadrat |