DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 32 <-- 32 --> PDF |
na tim principima formirao u glavnini skupinama od I do VI još 23 tzv. ekološke grupe, koje se i danas koriste pri fitocenološkim, a pogotovo pri tipološkim istraživanjima. Te je rezultate dopunio još 1974. (drugo izdanje 1979) i za 2000 vrsta srednje Evrope izrazio brojčano njihov odnos prema svjetlu, temperaturi, flornom elementu, vlažnosti, pH reakciji tla i opskrbi staništa dušikom u stanju u kakvom ga biljka može koristiti. Osim tih osobina dan je za manji broj biljaka odnos prema soli, teškim metalima, zatim za sve biljke anatomska građa, fenologija i sociološka pripadnost. Cijeli je sistem prilagođen kompjutorskoj obradi i danas se nalazi u vrlo širokoj primjeni. Madžarski autori, Zolyom i i dr. (1967) rangiraju 1400 vrsta madžarske flore u indikatorske grupe po temperaturi staništa, pH reakciji tla i sadržaju vode u tlu (tzv. TWR vrijednosti). Za Švicarsku je La n do l t (1977) izradio skalu indikatorskih vrijednosti i prvi put u takve skale uvrstio i mahovine. Neke skale (Ko vacs , 1975) vrlo su detaljne, ali se bave samo jednim ekološkim parametrom, u ovom slučaju dušikom. Također treba napomenuti da iscrpne podatke iz ove problematike, ali ne u formi brojaka i skala, nalazimo i u florama pojedinih autora i zemalja, od kojih je takvim podacima najpotpunija Oberdorferov a »Pflanzensoziologische Exkursionsflora« (5. izdanje 1983). Pitanje odnosa flornog sastava i staništa istraživano je kod nas u brojnim ekološkim, pedološkim, fitocenološkim i tipološkim studijama, ali princip brojčanog iskazivanja eikoindi´katorskih vrijednosti primjenjuju samo Ilija n i ć i d r. 1987. godine. Oni su prikazali precizne indikatorske vrijednosti za 50 travnjačkih i ruderalnih biljaka u odnosu na pH reakciju tla u sjevernoj Hrvatskoj. METODA I OBJEKT ISTRAŽIVANJA U uvodu je napomenuto da će se u ovom radu primjeniti E 11 e n b e rgov a (1979) skala indikatorskih vrijednosti koja je izrađena za područje srednje Evrope. Pritom je u razmatranje uzet samo njen prvi dio u kojem je prikazan odnos biljaka, a time i fitocenoza prema svjetlu (S), temperaturi (T), vlažnosti (V), pH reakciji (R) i opskrbi staništa dušikom (N). Posebno se zbog dostupnosti egzaktnih rezultata dosadašnjih istraživanja (Marti n o v ić, 1973) razmatra odnos pH reakcije tla i indikatorskih vrijednosti u pojedinim fitocenozama, što omogućuje detaljniju analizu tih odnosa. Ellen bergov e skale se sastoje u pravilu od 1 do 10 stupnjeva, a indiferentnost vrsta prema pojedinom faktoru označena je sa x. Tako npr. u skali za svjetlo broj 1 označava biljke sjene, koje uspijevaju kod relativnog užitnog svjetla ispod l°/o, a broj 10 označava biljke punog svjetla (takvih u pravilu u šumi nema). Brojevi između 1 i 10 predstavljaju različite količine (uže shvaćeno postotke) relativnog užitnog svjetla pri kojemu te biljke optimalno uspijevaju između ta dva ekstrema, Desetstupanjske skale (za razliku od petostupanjskih) omogućuju preciznije nijansiranje. Zbog šireg objašnjenja Ellenbergv e skale navest ću primjer tumačenja indikatorskih vrijednosti za vrstu Calamagrostis arundinacea. Ta biljka kao što je vidljivo iz fitocenološke tablice 1. ima ove indikatorske vrijednosti : 65545 (STVRN). Prema Ellenberg u to znači da je milava (Calamagrostis arundinacea) vrsta polusvjetla, koja rjeđe uspijeva i na punom svjetlu, ali vrlo rijetko u sjeni. Težište rasprostranjen ja ima na umjereno |