DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 40 <-- 40 --> PDF |
lužnjaka dovele su do nestanka ili smanjenja većeg broja vrsta, inače karakterističnih za tu zajednicu u normalnoj fazi njena razvitka. S druge strane pojavilo se niz vrsta koje nisu zabilježene u normalnim zajednicama hrasta lužnjaka i žutilovke s rastavljenim šašem u Posavini, ili su prisutne u mnogo manjem broju. Ekoindikatorske osobine tih biljaka pokazuju da su to prije svega biljke karakteristične za mnogo vlažnija, često poplavljena, pa i zamočvarena staništa. Već prvi uvid u florni sastav te zajednice na lokalitetima sušenja upućuje na smjer promjena u staništu. U takvim slučajevima je posebno indikativan sloj prizemnog rašća jer reagira već u prvoj godini promjena, ako one nisu nastale duboko u tlu. Također je potrebno napomenuti da su uz indikatorske i bioindikatorske osobine pojedinih biljaka iz sloja prizemnog rašća predmetom brojnih suvremenih istraživanja u svijetu (Ellenberg , jun . 1986). Pretpostavlja se da bi te biljke trebale mnogo brže reagirati na štetne imisije ili povećanu koncentraciju teških metala u tlu nego što reagira naprimjer jela. Dosadašnji rezultati postignuti na tom području još su nedostatni. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata prikazanih istraživanja može se zaključiti: 1. Primjenom srednjoevropske skale indikatorskih vrijednosti biljaka na istraživanom području moguće je različita šumska staništa ekološki jasno definirati i međusobno usporediti. 2. To prije svega važi za odnose u pogledu svjetla, vlažnosti, opskrbe dušikom i reakcije tla na istraživanim staništima, dok je skala za temperaturne odnose neupotrebljiva. 3. Određene vrste ponašaju se u našim uvjetima drugačije nego u srednjoj Evropi, pa je za njih potrebno indikatorske vrijednosti poboljšati. 4. Vrste s težištem ili isključivom rasprostranjenošću na području sjeverozapadnih Dinarida (istraživano područje) ne nalaze se u upotrijebi]enoj srednjoevropskoj skali, pa je za njih potrebno izraditi indikatorske vrijednosti. Te su vrste u fitocenološkoj tabeli pod kolonama indikatorske vrijednosti označene isprekidanim crtama. 5. Na sličan način potrebno je ispitati primjenjivost skala madžarskih autora (Zolymani i dr. 1967) kao i švicarsku skalu (L a n d o 11, 1977), a iduća istraživanja iz ove problematike usmjeriti postizanju konkretnih rezultata indikatorskih vrijednosti biljaka i zajednica u našim uvjetima. LITERATURA Ellenberg , H., 1963: Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen. In Walter H. (Hrsg.), Einftihrung in die Phytologie I V/2. Stuttgart: Ulmer, 943 S. Ellenberg , H., 1979: Zeigerwerte der Gefasspflanzen Mitteleuropas. Verlag E. Goltze KG, Gottingen, 111 S. Ellenberg, H., jun., 1985: Veranderungen der Flora Mitteleuropas unter dem Einfluss von Diingung und Immissionen. Schweiz. Z. Forstwes. 136. (1) :19—39. Fischer , H., 1986: Zur Vorhersage Okologischer Parameter aufgrund der floristischen Struktur der Vegetation. Tuexenia 6:405—414. 134 |