DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 46 <-- 46 --> PDF |
DISKUSIJA Ako provedemo kvalitativnu analizu Tablice 1, onda valja uočiti da se naša hipoteza, koja je pomalo analogna javnom mnijenju, a koja glasi da je reorganizacija šumarstva negativno utjecala na samoupravljanje i time smanjila samoupravna praava radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu, dakle, naša hipoteza je potvrđena. Dakako, ona nije potvrđena tako izrazito i kategorički kao što smo očekivali. Radi se samo o 40-ak posto ispitanika koji se ta´ko izjašnjavaju. Na prvi pogled iznenađuje rezultat koji smo dobili u vezi s odgovorom da nema razlike u boljem ili lošijem pološaju samoupravljanja prije ili sada. To mišljenje izrazilo je 41 posto ispitanika. Ako bismo bili benevolentni, onda bismo mogli konstatirati da se položaj samoupravljača u odnosu na samoupravna prava nije izmijenio na gore nakon provođenja Zakona o šumama. Međutim, postoji i mogućnost drugačije interpretacije — da je samoupravljačima bilo jednako loše i prije i sada. Na to ukazuju i neka naša ranija istraživanja iz kojih proizlazi da samoupravljanje u šumarstvu SR Hrvatske nije osobito razvijeno. (J. Biskup, 2). Dakle, ako odgovorima da nema razlike prije i sada damo negativan predznak, onda proizlazi da 80 posto ispitanika nema najpovoljnije mišljenje o stupnju samoupravljanja i njegovoj razvijenosti u šumarstvu. Iz tablice se vidi da samo 18 posto ispitanika kategorički smatra da je reorganizacija šumarstva prema novom Zakonu o šumama pozitivno utjecala na samoupravljanje. Očito, radi se o znatnoj grupi ispitanika koja se oslobodila direktne stege rukovodnih struktura i kojoj je novo stanje povoljnije. Da li i u smislu samoupravnog odlučivanja, preostaje da se utvrdi. Kada se pak radi o članovima Saveza komunista, kao što se vidi iz Tablice 2, skoro trećina ispitanika smatra da se reorganizacijom postiglo i poboljšanje u samoupravljanju, ali nešto više od trećine ispitanika (36,58%) smatra da je reorganizacija utjecala negativno na samoupravljanje. Manje je onih koji smatraju da nema razlike sada i prije reorganizacije (28,57,;,/o´). Sto bi se iz tih rezultata moglo zaključiti? Očito da je nešto veći broj članova SK vezan uz rukovodne i političke strukture u općini. Ti anketirani nisu zadovoljni promjenama. Druga grupa su »pravovjerni« i poštuju i provode Zakon i odgovaraju da je reorganizacija pridonijela razvoju samoupravljanja. Logično je da medu članovima SK bude manje nego među ostalima onih koji smatraju da je sve ostalo po starom kad je riječ o samoupravljanju, ili — još gore — da konstatiraju da samoupravljanje nije razvijeno, jer za tu nerazvijenost i oni snose odgovornost. ZAKLJUČAK Rezultati istraživanja putem ankete o tome da li je reorganizacija šumarstva prema novom Zakonu o šumama utjecala pozitivno ili negativno, odnosno nije li uopće utjecala na samoupravljanje, pokazuju da najveći broj |