DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 49     <-- 49 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS
UDK 630-232.31 4 165.3 + 232.32 ! 416.16 (437) Sum. list CXII (1988) 143


ŠUMSKO SJEMENARSTVO, OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA,
RASADNIČKA PROIZVODNJA I SUŠENJE ŠUMA U ČEHOSLOVACKOJ


Studijsko putovanje u Čehoslovačku
od 7. do 13. rujna 1987. godine


Dr J. Gračan, đr N. Komlenović,
mr N. Pezdirc i đipl. inž. Ž. Orešković*
Dipl. inž. C. Klađarin, dipl. inž. M. Ćelap,
đipl. inž. N. Lončar i đipl. inž. A. Đermanović*´


SAŽETAK: U radu je obrađena problematika oplemenjivanja
šumskog drveća, šumsko sjemenarstvo, rasadnička proizvodnja, umiranje
šuma, lovstvo, mehanizacija nekih jaza rada u šumarstvu i
transfer rezultata znanstvenoistraživačkog rada u praksu za vrijeme
studijskog boravka grupe sprecijalista iz Šumarskog instituta Jastrebarsko
i Šumskog gospodarstva Sisak u Čehoslovačkoj od 7. do


13. rujna 1987.
Na osnovi dogovora i u organizaciji Šumskog gospodarstva Sisak, grupa
specijalista Instituta (dr Joso Gračan. dr Nikola Komlenović, mr Nadežda
Pezdirc i dipl. inž. Zeljko Orešković) i Gospodarstva Sisak (dipl. inž. Cedomir
Klađarin, direktor, dipl. inž. Milan Ćelap, dipl. inž. Nikola Lončar i dipl.
inž. Adam Đermanović) boravila je na studijskom putovanju u Čehoslovačkoj
u vremenu od 7. do 13. rujna 1987. godine. Problematika studijskog boravka
bila je: organizacija znanstvenoistraživačke djelatnosti i znanstvenoistraživačkog
rada. šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća,
fiziologija i ishrana šumskog drveća, sušenje šuma, rasadnička proizvodnja,
transfer rezultata znanstvenoistraživačkog rada u praksu, mehanizacija nekih
faza rada u šumarstvu i lovstvo.


Za vrijeme studijskog boravka u Čehoslovačkoj posjetili smo: Šumarski
institut u Zvolenu, Sjemenarsku stanicu u Liptovskom Hradoiku. Šumariju
Ostravica, Šumariju Litovel, šumske rasadnike »Johi« (Lip. Hradok), »Mlyn«,
Litovel, školu za šumske radnike u Ostravici i velik broj pokusnih ploha
(njega, prorede, sjemenkse sastojine, sjemenske plantaže, pokuse provenijencija,
mehanizirano stovaršte u Ostravici).


Domaćin i organizator programa ovog studijskog boravka bilo je Šumsko


gospodarstvo K r n o v,
uspješnu suradnju.
s kojim Gospodarstvo Sisa k ima dugogodišnju vrlo
* Šumarski institut Jastrebarsko
** Šumsko gospodarstvo Sisak
143




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Studijski boravak specijalista Instituta u Čehoslovačkoj odobrio je Zbor
radnika na 56. sastanku od 29. srpnja 1987. godine.


U ovom pregledu detaljnije će se obraditi: Šumarski institut u Zvolenu.
sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća, sušenje šuma i rasadnička
proizvodnja, dok će se problematika navesti samo informativno.


ŠUMARSKI INSTITUT ZVOLEN


šumarski institut u Zvolenu (Slovačka) ima već 90-godišnju tradiciju. Institut
je započeo radom 1907. godine u Banskoj Štiavnici kao Centralna istraživačka
stanica za šumarstvo. Sadašnji Šumarski institut u Zvolenu osnovan
je 1959. godine. Institut se sastoji od tri osnovna dijela: administrativno-upravnog,
znanstvenoistraživačkog i financijsko-ekonomskog.


Znanstvenoistraživački odjel ima ove odsjeke:


— genetika i oplemenjivanje,
— uzgoj šuma,

iskorišćivanje šuma (forest technics),
— šumsko građevinarstvo,
— šumarska ekonomika i organizacija,
— uređivanje šuma i okoline,
— zaštita šuma i lovstvo.
Financijsko-ekonomski odjel ima ove odsjeke za:



ekonomiku

transport

administraciju

investicije i nabavu.
Sjedište Instituta je u Zvolenu. a istraživačke stanice su:



Bratislava I
— Bratislava II
— Gabčikovo,
— Oravsky Podzamok
— Liptovsky Hradok

Košiće
Znanstvenoistraživački rad u Institutu obuhvaća ova glavna područja:


— biologiju, genetiku, ekologiju, fiziologiju, dondrologiju i oplemenjivanje
šumskog drveća,
— šumsko sjemenarstvo,

rasadničku proizvodnju, pošumljavanje, obnovu i njegu sastojina, te
konverziju,

tipologiju šuma sa uzgajanjem,
— mehanizacija radova u iskorišćivanju šuma,
— šumsko građevinarstvo.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— šumarska ekonomika, organizacija i racionalizacija rada.
— uređivanje šuma i šumarska biometrika i statistika,
— humanizacija rada u šumarstvu.
— opće korisne funkcije šuma,
— sušenje šuma zagađivanjem,
— lovstvo, i drugo.
Šumarski institut u Zvolenu spada pod Ministarstvo šumarstva Slovačke
čije je sjedište u Bratislavi. U sastavu ovoga ministarstva nalazi se i Šumarski
fakultet i 3 srednje šumarske škole.


U Institutu je sada zaposleno ukupno 316 radnika od čega su 72 sa visokom
stručnom spremom, i to:


— 3 doktora znanosti.
— 11 kandidata za doktore znanosti.
— 25 samostalnih istraživača (II)
— 1 samostalni istraživač (II).
— 18 stručnih suradnika (I),
— 10 stručnih suradnika (II),
— 4 stručna suradnika (III).
U znanstvenoistraživačkom odjelu je zaposleno 250 radnika.
Institut izdaje 6 znanstvenih i stručnih časopisa, kao i velik broj različitih
periodičkih informacija.


U Slovačkoj ima 4 šumska gospodarstva:


— zapadno slovačko (Bratislava),
— srednje slovačko (Ziline),
— sjeverno slovačko (Banka Bystrica),
— istočno slovačko (Košiće).
Površina šuma u Slovačkoj iznosi 1,980.000 ha. što čini oko 38% o ukupne
površine Slovačke, od čega na državne šume otpada 1,898.000 ha (99.3%),
ostatak čine društvene i privatne šume. Struktura šuma po vrstama je slijedeća
:


— obična smreka 26.4%


— jela . 5,8%
— obični bor 7,5%
— evropski ariš 1,6%
— ostale četinjače 1.2%
Ukupno četinjače 42,5"""


hrastovi 11,7%
bukva .... 29.5%
javor, jasen, brijest 2.2%
ostale tvrde listače 10,3%
meke listače


Ukupno listače 57,5%




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 52     <-- 52 -->        PDF

U Slovačkoj se godišnje pošumljava 20.000 ha šuma, a proizvodi 120,000.000
sadnica različitih vrsta i satrosti. Uglavnom se proizvodi klasični sadni materijal.
Sadnice sa obloženim korjenom se upotrebljavaju u predjelima gdje
se šume suše uslijed zagađivanja, što iznosi oko 3%, a vegetativni sadni
materijal do 15%.


Kod pošumljavanja koriste se ove vrste:



obična smreka 35%



jela 17%

borovi 16%

ariš 11´%

hrast 7%

bukva 12,1%.

topole 1,9%
Ukupno
100%


Potrebne godišnje količine sjemena različitih vrsta iznose:


— obična smreka
2020 kg



borovi 1370 kg

ariš 550 kg

hrast 100.000 kg

bukva 20.000 kg
Godišnji etat u Slovačkoj iznosi 9,901.000 m;! od čega na četinjače otpada
8,664.400 m^, a na listače 1,236.600 m:!.
Informaciju o Institutu dali su nam ing. Liptok i Laffers.


ŠUMSKO SJEMENARSTVO I OPLEMENJIVANJE
ŠUMSKOG DRVEĆA


Stanica Liptowsky Hradok


U okviru ovog studijskog putovanja o problematici šumskog sjemenarstva
i oplemenjivanja šumskog drveća informirani smo u Šumarskom institutu
u Zvolenu i Stanici Liptovsky Hradok (dr J. H o f f m a n), te prilikom
obilaska terenskih objekata (sjemenskih sastojina, sjemenskih plantaža, pokusa
provenijencija i drugih pokusa) na području Šumskog gospodarstva
Krnov (Šumarije Ostravica i Litovel).


Ministarstvo šumarstva Slovačke je izdalo »Smjernice« za:



izbor, izdvajanje i priznavanje sjemenskih sastojina,
— izbor i selekciju plus stabala,
— osnivanje klonskih sjemenskih plantaža,
— osnivanje sjemenskih plantaža iz sjemena,

razdiobu Slovačke na sjemenske oblasti za: običnu smreku, obični
bor, evropski ariš, jelu, bukvu, hrast i druge vrste,

transfer šumskog sjemena i sadnog materijala,


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— formulare za evidenciju plus stabala, sjemenskih sastojina i plantaža,
sabiranje sjemena, plemki i drugo.
Smjernice se sastoje od 20 članova uz potrebne priloge {formuiare, karte
sjemenskih oblasti, evidencijske oznake za vrste drveća, sjemenske oblasti,
kvalitet plus stabla, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže´. U prilogu
se daje kopija razdiobe na sjemenske oblasti za običnu smreku u Slovačkoj.


Na osnovi razdiobe Slovačke na sjemenske oblasti za glavne vrste šumskog
drveća, prišli su sistematskom osnivanju serije provenijeničnih pokusa
za pojedine vrste drveća. Pri toni su se držali principa, da su u pokusima
zastupljeni svi ekotipovi za određenu vrstu ili odvojeno u svakom pokusu.
Tako na primjer, za obični bor u Slovačkoj pretpostavljaju da ima oko 50—
—60 vrlo dobrih ekotipova, te kod transfera sjemena i pošumljavanja nastoje
da se koristi ekopit iz tog područja. Po njihovom mišljenju, tako detaljno
razrađene sjemenske oblasti i propisi o korištenju sjemena i sadnica
gotovo da ne postoje u drugim zemljama. U tu svrhu propisano je pet katgorija
sjemenskih sastojina i utvrđeni su kriteriji za sabiranje sjemena. Kategorizacija
je provedena za 4 vrste četinjača (smreka, bor, jela, ariš) i dvije
vrste listača (hrast i bukva).


Glavni zadaci iz područja genetike i oplemenjivanja su:


— provenijenični pokusi,
— osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, elitnih sjemenskih plantaža,
kao i generativnih sjemenskih plantaža, na bazi masovne i individualne
selekcije,


— osnivanje živih arhiva, banke klonova, arboretuma, posebno radi očuvanja
genofonda obzirom na sušenje šuma uslijed zagađivanja,


— međuvrsne i unutar vrsna hibridizacija (smreka, jela),

autovegetativno i vegetativno razmnožavanje, kao i kultura tkiva
(smreka, ariš i druge).
Osim gore navedenih mjera, radi očuvanja genofonda idu i na izdvajanje
dodatnih sjemenskih sastojina veličine od 200 do 2000 ha, ovisno o
vrsti drveća i njenoj važnosti. U pojedinoj sjemenskoj oblasti takve šume
mogu iznositi i do 60.000 ha površine. U takvim sjemenskim sastojinama obavezna
je prirodna obnova. U tu se svrhu koriste i nacionalni parkovi,
zaštitne šume i ostale šume s posebnom namjenom.


Stanica Liptovsky Hradok je u sastavu Šumskog instituta u Zvolenu.
Šef Stanice je dr Jan Hoffmann . U Stanici je zaposleno 14 stalnih radnika
od čega 6 diplomiranih inženjera šumarstva (5 kandidata za doktora
znanosti i 1 stručni suradnik), 6 tehničara i 2 pomoćna radnika.


U Stanici se radi na 4 grupe različitih zadataka:


1.
šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje (izbor, izdvajanje i priznavanje
sjemenskih sastojina, osnivanje klonskih sjemenksih plantaža, generativnih
sjemenskih plantaža, individualna i masovna selekcija),
2.
tehnologija trušenja i dorade šumskog sjemena,


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 54     <-- 54 -->        PDF

3. uskladištenje šumskog sjemena, zaštita i čuvanje sjemena.
4. ispitivanje kvalitete šumskog sjemena (centralni laboratorij).
Ukupna djelatnost Stanice se bazira na znanstveno-istraživačkoj djelatnosti
(60°/o), kontroli kvalitete šumskog sjemena (2tfJ/o) i stručnoj pomoći šumarskoj
operativi (200/o).


Kad se radi o sjemenarstvu i oplemenjivanju, planovi rada i programi
istraživanja su isti kao i za Šumarski institut u Zvolenu.


Sto se tiče tehnologije trušenja i dorade sjemena ,(2), u Stanici se radi
na: trušenju sjemena, pretsjetvenoj pripremi sjemena i sjetvi sjemena na
papir (taj posao vodi ing. Simončik). Kod sjetve sjemena na papir, za sjetvu
ariša se koristi voda, a za ostale vrste benzin alkohol. Klijavost sjemena za
praksu se preporuča od 99°/». U sklopu Stanice je izgrađena i trušnica (5
katova) i služi za potrebe cijele ĆSSR. Trušnica ima odjel za pretsušenje
češera koji se dovoze željeznicom ili kamionima, a posebnim elevatorom se
transportiraju na 5. kat.


U hladnjači koja se nalazi u prizemlju iste zgrade ima oko 10 t različitog
sjemena, čija se vrijednost kreće oko 20,000.000 kruna. Cijena 1 kg
sjemena sudetskog ariša iznosi 6—10.000 kruna.


Kad se radi o uskladištenju, zaštiti i čuvanju sjemena ova Stanica to
radi za svu šumarsku operativu u Slovačkoj. Osim toga na terenu (šumarije)
postoje i priručne hladnjače za čuvanje do 100 kg sjemena. Sada se posebno
bave problemom uskladištenja žira hrasta lužnjaka i bukvice. Uspjeli su
postići da sjeme bukvice sačuva klijavost do 4 godine, a žir lužnjaka do 3
godine. Problemom uskladištenja žira i bukvice posebno se bavi prof. Svib
(Poljska).


Kod istraživanja uskladištenja žira koriste se uzorkom od 400 kg, s tim
da svake godine siju 50 kg žira iz hladnjače. Pokusi sa čuvanjem žira i bukvice
su započeli 1985. godine. Do sada još te rezultate nisu objavili. Bukvica
se može čuvati ako sadržaj vlage ne prelazi 17°/», a žir 20—30% vlage. Za
kratko čuvanje, temperatura treba biti 0—3° C. a za duže 0—7° C. Kod hrasta
temperatura ne smije pasti ispod —15" C. Laboratorij Stanice godišnje
analizira 1000 uzoraka sa 4 radnice za 6 mjeseci.


Šumsko gospodarstvo Krnov


Na području Šumskog gospodarstva Krnov posjetili smo Šumariju Ostravice
(ing. S a j 1 e r) i Šumariju Litovel (ing. K u cera).


Šumarija Ostravice ima površinu oko 20.000 ha i etat 160.000
m3. Iimaju 5 gospodarskih jedinica, a svaka jedinica se dijeli na 4 revira.
U šumariji je zaposleno 650 radnika, od čega 116 inženjera i tehničara. Prosječna
drvna masa po 1 ha iznosi 500 m3 u odraslim sastojinama, a prosječni
prirast iznosi 7 m3/ha. Godišnje pošumljavaju 300 ha.


Pored mehanizacije za privlačenje koriste i konje (imaju 53 vlastitih
konja). Konjskom vučom izvuku oko 30.000 m3 drvne mase godišnje. Imaju
također i 11 pokretnih žičara, kojima privuku 45.000 m3. Rad takve jedne
žičare koju opslužuju tri radnika vidjeli srno u predjelu Rošnja. u vrlo dobroj
sastojim smreke. Učinak žičare iznosi 25—35 m3 na dan. Običnim traktorom
privuku 5—20.000 m3. U svom sastavu imaju 2 kamiona tatre i bul


148




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 55     <-- 55 -->        PDF

dožer. Radnici u šumi rade cijelu godinu, tj. dok temperatura ne padne ispod
—20" C. Za prijevoz drva imaju 6 kamiona sa hidrauličnim dizalicama,
25 automobila za terensko osoblje i 3 autobusa za prijevoz radnika, te 2 automobila
za prijevoz toplog obroka radnicima. Kamioni imaju radio vezu sa
dispečarom. U mehaničkoj radioni imaju 20 zaposlenih radnika. Izostanci s
rada oko 10%. Raspodjela osobnih dhodaka je direktivna, a godišnji plan
izvršavaju sa 100"/o.


Na području Šumarije fond divljači je slijedeći: 244 jelena, 500 srna,
25 muflona. Najveći trofej za jelena bio je 205 bodova.


Na centralnom stovarištu u mjestu Ostrovice demonstriran nam je rad
samohodnog stroja za pakiranje oblovine (LONG JOHN) čiji je učinak oko
160 m:! u dvije smjene. Stroj je gotovo potpuno automatiziran i opslužuje
ga jedan radnik.


Radi informacije navodimo neke od cijena drvnih sortimenata:


— celuloza 280 kruna´m:i
— furnir 500 kruna/m:!
— trupci za (rezonanc) 800—2000 kruna rn:i.
Cijena 1 m:i oblovine za izradu klavira iznosi oko 10.000 kruna.


Umjestu Ostravice djeluje i škola za obrazovanje radnika: sjekača, dizaličara,
traktorista, hidrauličara i drugih. Uvjet za pohađanje takve škole je
završena osmogodišnja škola. Škola radi za cijelo gospodarstvo KRNOV a kapacitet
joj je 700—800 polaznika godišnje.


Na području Šumarije L i t o v e 1. šumski predjel TOROUBKI
(ing. Krejči) ima površinu oko 3.000 ha. 70 zaposlenih radnika od čega 12
tehničara i 8 lugara (8 revira). Od ukupne površine šuma 2 ´3 površine čini
hrast lužnjak, a 1/3 su brežuljkaste i brdske šume. Osim toga, na ovom području
postoji i lovište (oko 3.600 ha) sa fazanerijom, čiji kapacitet iznosi oko


12.000 fazana. U lovištu se cdrstreli godišnje oko 400 zečeva, 130 srna, 10—20
svinja. Planiraju uzgajati i oko 12.000 divljih pataka.
U ovom šumskom predjelu pokazane su nam različite pokusne plohe iz
problematike proreda, njege, čišćenja, pokusa, provenijencija, sjemensku sastojinu
hrasta lužnjaka i istraživačku stanicu za uzgoj zečeva.


1. Pokus proreda u čistoj kulturi jasena površine 1,20 ha. Na pokusnoj
je plohi izabrano 240 stabala koja će se uzgajati do kraja ophodnje. U pokusu
je 700 stabala a posječeno je oko 1800 stabala po 1 ha, posječena drvna
masa iznosi 6 m;i/ha. Broj biljaka po 1 ha iznosio je 2500. Kultura je stara
19 godina.
2. Pokus prorede u sastojini hrasta lužnjaka započet u proljeće 1987.
ima površinu od 1.38 ha. Izvađeno je 14 m:! ha. Do kraja ophodnje ostati će
230 stabala koja su već odabrana. Starost sastojine 24 godine. Broj stabala
sada je 515 po 1 ha. Ophodnja 120 godina. Sastojina je umjetno podignuta
sjetvom žira i to 350 kg/ha.
3. Pokus prorede hrasta lužnjaka u starosti od 17 godina, površina 1,42
ha. Izabrali su 410 stabala, a broj satbala po ha je 680. U ovom pokusu je
149




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 56     <-- 56 -->        PDF

provedeno kresanje grana. Sastojina je podignuta sjetvom žira, a lipa je
unesena sadnjom sadnica.


4. Mlada kultura hrasta lužnjaka, stara 5 godina. Sadnja biljaka izvršena
strojem, 8000 biljaka/ha. Kultura je ograđena radi sprečavanja šteta
od divljači. Njega se vrši 2 puta godišnje, kraj svibnja i srpnja.
5. Pokusna ploha površine 5,9 ha, sadnja biljaka hrasta lužnjaka je izvršena
u proljeće 1987. godine, gustoća sadnje 11000 kom/ha, razmak 170 x 50
cm. Starost biljaka 2 + 0. Cijena jedne sadnice iznosi 0,70 do 1 krune. Zir
su kupili u Vinkovcima.
6. Pokus vrsta, jasena i lipe, površina 1,24 ha, starost 14 godina. Proreda
provedena 1986. godine, proredom je posječeno 4 m´Vha, omjer smjese
50%> lipa i 50% jasen. Gustoća sadnje 10.000 biljaka po 1 ha.
7. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka. Pokus je osnovala istraživačka
stanica Moravske Hradišće. U pokusu se nalaze 42 različite provenijencije
hrasta lužnjaka iz cijele Cehoslovačke. Razmak sadnje je 140 x 70 cm. Plohice
za svaku provenijenciju su 7 x 7 m. Pokus je osnovan 1984. godine u
6 ponavljanja. Pokus je vrlo dobro planiran i izveden. Ograđen je, te provenijencije
i ponavljanja su dobro označeni i vidljivi na terenu.
8. Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka, stara 90—100 godina, Odjel 706 c.
Sastojina je umjetno osnovana sjetvom žira hrasta lužnjaka koji je porijeklom
iz Jugoslavije. Na ovoj je površini svojevremeno Gutmann sadio šećernu
repu, ali kako je to bilo apsolutno šumsko tlo, morao je po Zakonu o
šumama na tom mjestu ponovo vratiti šumu hrasta. Sastojina je relativno
dobra, stabla dosižu visinu i do 30 m i dobre su kvalitete. Urod žira je relativno
rijedak.
9. Farma zečeva. Ovdje se primjenjuje francuski tip uzgoja zečeva. Ima
10 parova zečeva koji se pare 3—4 puta godišnje i imaju oko 10 mladih.
Na području Gospodarske jedinice »USOV« (ing. Kučera) obišli smo i pregledali
:


1. Visokoplaninsku klonsku sjemensku plantažu obične smreke. Selekcija
plus stabala od kojih je osnovana plantaža izvršena je u predjelu »JASENIKU
«, nadmorska visina 1000—1100 m. U plantaži se nalazi 70 klonova. Razmak
sadnje 5 x 5 m. Plantaža je osnovana 1976. godine. Cijepljenje je izvršeno
1974. godine. Za sada nema punih uroda. Prvi puni urod se očekuje u
starosti od 15—20 godina. Prvi urodi češera su pokazali da je sjeme krupnije
i ima veću klijavost od sjemena iz sjemenske sastojine.
2. Sjemenska sastojina sudetskog ariša (čuveni sudetski ariš iz Litovela).
U godini uroda u ovoj se sastojini sakupi 4—5 tona češera. Starost sastojine
je 130 godina. Stabla vrlo visoka (40—42 m) i vrlo kvalitetna. To je mješovita
sastojina ariša, bukve i lipe. Originalno je to bila sastojina bukve i
lipe, a ariš se proširio naletom sjemena. Urodi sjemena su bili: 1981, 1983,
1985. i 1987. Površina sjemenske sastojine je oko 100 ha. Ovo je njihova najbolja
sjemenska sastojina sudetskog ariša sa najjužnijeg dijela rasprostranjenja
sudetskog ariša. Ariš se treba uzgajati u smjesi sa hrastom, bukvom ili
lipom. Na području gospodarske jedinice »Usov«. su utvrdili vrlo značajno
sušenje lipe. Na tom se području pH kreće od 3,5 do 4,0.
150




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 57     <-- 57 -->        PDF

SI. 1 Sjemenska sastojina suđetskog ariša


snimio: Ž. Orešković


Fig. 1. Seed stand of european larch


photo: Ž. Orešković


3. Sjemenska sastojina breze. Na ovom se području breza uzgaja više
od 200 godina. Sastojina je vrlo dobre kvalitete. Ophodnja je 50—60 godina.
4. Sjemenska plantaža suđetskog ariša (klonska). Plantaža je osnovana
1984. godine na površini od 11,04 ha od 120 klonova. Zastupljen je cijeli
areal suđetskog ariša u Sjevernoj Moravskoj. Urod sjemena očekuju za 2—3
godine. Oko 60 biljaka u plantaži je oštećeno. Šema sadnje klonova napravljena
je prema kompjuterskom rješenju. Ovo je prva sjemenska plantaža
suđetskog ariša na području Šumskog gospodarstva Krnov. Komercijalni se
urod očekuje poslije 10 godina starosti. Sva stručna i znanstvena opažanja
u sjemenskoj plantaži rade specijalisti iz Instituta, s kojim vrlo dobro surađuju.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 58     <-- 58 -->        PDF

P
mm


SI. 2 Sjemenska plantaža sudetskog ariša


snimio: 2. Orešković


Fig. 2. Seed orcherd of european larch


photo: 2. Orešković


5. U neposrednoj blizini plantaže vidjeli smo kulturu hrasta lužnjaka
staru 2 godine. Gustoća sadnje 12.000 biljaka po 1 ha.
Godišnji plan pošumljavanja iznosi 260 ha. od čega 1 3 sade strojem. Godišnje
sade oko 2.250.000 do 2,500.000 biljaka, koje sami uzgoje u svojim rasadnicima.
Listačama pošumljavaju više od 50"Vo.


6. GATER. Na području Šumarije Litovel, pregledali smo i gater za uzgoj
divljači, čija je površina 330 ha. U ovom gateru uglavnom uzgajaju lopatare,
koje su uvezli iz Madžarske. Uzgojni odstrel su počeli 1986. Najveći
trofej lopatara ovdje bio je 190 bodova.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 59     <-- 59 -->        PDF

RASADNICKA PROIZVODNJA


U toku trajanja studijskog putovanja veći dio vremena posvetili smo
problematici rasadničke proizvodnje. U CSSR-u je rasadnička proizvodnja tako
organizirana da .se uglavnom rasadnici nalaze u sklopu šumskih gospodarstava
a proizvedeni sadni materijal se koristi za pošumljavanje na vlastitim
površinama. Čitava CSSR ima oko 2.000 ha šumskih rasadnika, a od toga je
oko 50"/o. velikih rasadnika preko 20 ha površine. Proizvodnja je uglavnom
klasična, no u posljednje vrijeme počinje se i sa proizvodnjom baliranog sadnog
materijala (nisula, paper-pot, kontejneri od tvrde plastike). Za sve rasadnike
koje smo pregledali može se reći da su veoma dobro smješteni, da
su na dobrom tlu, a isto tako da su opremljeni sa modernom i kvalitetnom
mehanizacijom za sve načine uzgoja sadnog materijala. Tokom studijskog
putovanja imali smo priliku vidjeti tri rasadnika i to:


1. RASADNIK »JOHI« na području Šumskog gospodarstva Žilina. Rasadnik
je površine 36 ha, a od toga 20.2 ha produkcijske površine. Smješten
je u sklopu smrekove šume na dobrom tlu i 830 m nm. Proizvodnja sadnica
je pod kontrolom Sjemenske stanice iz Liptovskog Hradoka. Godišnja proizvodnja
klasičnog sadnog materijala je 4,500.000 sadnica i manje količine baliranog
sadnog materijala u nisuli. Osnovna vrsta je obična smreka, zatim
slijedi obična jela, evropski ariš, obični bor, planinski bor, te manje količine
li´stača. Dio sjemeništa je na gredicarna, dok veću količinu klijanaca proizvode
u »Dunemann« lijehama. Supstrat za lijene se radi od mljevene kore
četinjača sa dodatkom 38 kg N po 1 t kore, 2,5 kg P>0- na 1 m:l kore i manje
količine vapna i agroperlita. Nakon fermentizacije koja traje 6 mjeseci
i mješanja svaka dva mjeseca, razgrađena kora sa dodacima se strojno prerađuje
u supstrat za lijene. Može se primjetiti da je postupak izrade takvog
supstrata skup. tim više što kvaliteta proizvedenog sadnog materijala ne
zadovoljava (uočljivi su nedostaci hranjiva). Dio sadnog materijala proizvodi
se i u plastenicima, a naročito je interesantno bilo vidjeti plastenike opremljene
»MIS« linijama za ožiljavanje reznica. Oprema je veoma kvalitetna te
omogućava stvaranje idealnih uvjeta, a to se rezultiralo veoma dobrim uspjehom
ožiljavanja reznica. Osim smreke i nešto parkovnog materijala imali
smo prilike vidjeti reznice hrasta lužnjaka, koji se veoma teško ožiljava,
no i kod njega uspjeh je veoma dobar. Za supstrat se koristi mješavina
od 50%> perlita i 50" i: stiropora, a reznice se uzimaju u travnju i kolovozu.
U sklopu rasadnika se nalazi i banka klonova (reznice se uzimaju sa
otpornih stabala na sušenje, vegetativno razmnožavaju i presađuju na za to
određena mjesta).


Rasadnik raspolaže sa veoma dobrom mehanizacijom i opremom, a mi
smo imali prilike vidjeti stroj za preradu treseta, stroj za motanje nisule,
sistem za navodnjavanje sa centralno smještenim dispečarskim tornjem, te
traktore sa priključcima za sve faze proizvodnje.


Ukupno je zaposleno 43 radnika, od toga, jedan rukovodioc rasadnika,
5 tehničara. 4 traktorista. 3 mehaničara dok su ostalo radnici u rasadniku.


2. RASADNIK »MLYN« se nalazi na području Lesnog zavoda Ostravice.
Površina mu je 10 ha na dvije lokacije po 5 ha. osnovan je 1964. godine, a
153




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 60     <-- 60 -->        PDF

SI. 3. Rasadnik »MLYN«


snimio: Ž. Orešković
Fig. 3. Nursery »MLYN«
photo: 2. Orešković


nalazi se na 630 m/nm. Proizvodi se 900.000 sadnica, a plan u perspektivi je


1.500.000 sadnica, od toga 400—500.000 baliranih sadnica što bi zadovoljavalo
potrebe lokalne šumarije. Osnovna vrsta je obična smreka koja se proizvodi
oko 70% od ukupne proizvodnje, dok su ostale vrste evropski ariš, obični
bor, planinski bor, bukva, jarebika, gorski javor. Dio proizvodnje (sjemenište
i balirani sadni materijal) je u plastenicima, a osim toga rasadnik također
ima odgovarajuću mehanizaciju i ostalu opremu. Za nas je veoma interesantno
bilo vidjeti napravu za proizvodnju sadnica metodom nisula, koja
je tako napravljena da je jedna nisula kvadratičnog oblika, što ima veliku
prednost jer zauzima manju površinu u polju od klasične nisule.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U rasadniku je zaposleno 21 radnik od toga jedan rukovodioc rasadnika
5 ^muških radnika (rad sa strojevima i održavanje) i 15 radnica u rasadniku.


3. RASADNIK »SORUŽENA« se nalazi na području šumarije Litovel.
Površina mu je 13 ha, a godišnja proizvodnja 2.500.000 sadnica. Sadnice se
uglavnom proizvode klasičnim načinom, dok manji dio je proizvodnja metodom
nisule. Najviše se proizvodi sadnica obične smreke, zatim hrasta lužnjaka,
običnog bora, evropskog ariša dok su ostale vrste manje zastupljene.
Kao i prethodni rasadnici i ovaj ima veoma dobru opremu i mehanizaciju.


Na kraju može se reći da je razmjena iskustava po pitanju rasadničke
proizvodnje bila veoma korisna, te saznanja koja smo stekli i ono što smo
vidjeli može se dijelom koristiti za unapređenje proizvodnje u našim rasadnicima.


SUŠENJE SUMA


O problematici sušenja šuma u Cehoslovačkoj upoznati smo u Šumarskom
institutu u Zvolenu, Šumariji Ostravica te prilikom susreta sa direktorom
Šumskog gospodarstva Krnov i njegovim suradnicima.


Sušenja pojedinih stabala i sastojina bilo je ovdje kao i u drugim područjima
oduvijek. Uzroci toj pojavi su različiti, abiotskog i biotskog karaktera
ili se radilo o nomalnom prirodnom odumiranju. Međutm, u posljednjih
nekoliko godina sušenja šuma u CSSR je poprimilo epidemijski karakter.
Stoga je ova problematika zauzela centralno mjesto u istraživačkim programima
svih znanstvenoistraživačkih šumskih organizacija. Nažalost u toku našeg
boravka u Cehoslovačkoj nismo uspjeli stupiti u kontakt sa istraživačima
koji se bave »umiranjem šuma«. Međutim i kroz razgovore sa stručnjacima
iz operative uspjeli srno doći do za nas vrlo korisnih podataka. Udovoljeno
je našoj želji da posjetimo i jedan šumski predjel u Beskidima
gdje je sušenje šuma posebno izraženo. Informirani smo da je od prošle
godine organiizran monitoring sušenja u čitavoj zemlji. Prema najnovijim
podacima u Češkoj je različitim stupnjevima sušenja zahvaćeno 32% šuma
i zbog toga je prirast smanjen za 2 mil. m;!. Predviđa se da će se taj procenat
u 1990. godini povećati na 50%. Sadašnje oštećenje šuma u Slovačkoj
rezultira se u smanjenju prirasta od oko 17"/«.


Na području Šumarije Ostravica obišli smo predjel Mali srrmk u Beskidima.
Ovdje je različitim stupnjevima sušenja (1—4) zahvaćeno oko 80% šume.
Jela je potpuno nestala, a na površini od 250 ha došlo je do totalnog
sušenja svih vrsta drveća. Prvo sušenje započelo js tijekom zime 1979/80.
godine. Tome su prethodile dosta visoke temperature od oko +15° C te naglo
zahlađenje od oko —20° C. Sušenjem su zahvaćene u pravilu šume iznad 700
m n. v. te strana izložena direktnom utjecaju industrijskog kompleksa Oštrave
i drugih knisionih izvora. Određena istraživanja na ovom području se provode,
međutim, operativni stručnjaci nisu upoznati s rezultatima dosadašnjih
istraživanja. Jedino su informirani da se je reakcija tla u površinskim horizontima
spustila do zabrinjavajućeg pH 2.4. Stoga se smatra da je glavni
polutant S02. Ugalj sadrži dosta sumpora, a industrija nema sredstava za




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 62     <-- 62 -->        PDF

SI. 4 Sušenje šuma, predjel Mali smrk u Beskidima


snimio: 2. Orešković


Fig. 4. Forest dieback, area Mali smrk in Beskidi


photo: 2. Orešković


ugradnju uređaja za odsumporavanje. Smatra se da će se ovaj problem riješiti
za oko 15 godina. Ugalj se nalazi na sve većim dubinama i njegova
eksploatacija je sva manje rentabilna. Stoga CSSR vidi jedini izlaz u
nuklearnoj energiji. Smanjenje emisija je inače obaveza zemlje koja proizlazi
i iz Ženevske konvencije.


Sanacija na području Malog smrka odvija se prema tzv. Biotehničkom
projektu. Njime se regulira cjelokupna sječa i pošumljavanje ogoljelih površina.
U pravilu se sijeku sva stabla 3. stupnja oštećenja. Pošumljava se
sa ob. smrekom, planinskim borom, jarebikom. srebrenom smrekom i nekim
drugim vrstama. Opasnost od erozije je vrlo velika, pa je često puta nužna
primjena baliranih sadnica.


Prema postojećim zakonskim propisima svaka ogoljela površina mora
se pošumiti u roku od dvije godine. Zasađene biljke izgledaju za sada relativno
dobro, ali se postavlja pitanje — »Kako dugo?«. Radi smanjenja kiselosti
površina od oko 260 ha je tretirano s 3 t ha dolomita. Novooisnovane
kulture se i gnoje. U tu svrhu primjenjuje se posebno gnojivo u obliku tableta.
Godišnje se pognoji površina od oko 80 ha. Tablete se dodaju u mjesecu
-svibnju i rujnu. Troškovi kalcifikacije koja se provodi avionima iznosi
oko 3.000 kruna/ha. S primjenom mineralnih gnojiva započelo se ovdje
1984. godine. Dio površina mora se, međutim, izdvojit, jer se u podnožju




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Malog smrka nalazi i akumulacija pitke vode duga 7 km i duboka i do
60 m.


Umiranje šuma u CSSR glavnim je razlogom da se ovdje ulažu ogromni
napori radi očuvanja genofonda čehoslovačkih šuma. Nastoji se sakupit
što veće količine kvalitetnog šumskog sjemena, osnivaju se živi arhivi, jelenske
i generativne sjemenske plantaže i dr. To treba poslužit kao osnova za
podizanje budućih šuma.


Od predstavnika Šumskog gospodarstva Krnov informirani smo i o tome
da se je u industrijskim zonama sjeverne Češke u zadnjih nekoliko godina
broj oboljelih od karcinoma značajno povećao. Uslijed onečišćenja atmosfere,
pedosfere i pitke vode životna dob stanovništva smanjena je ovdje
za oko 5 godina.


ZAKLJUČAK


Zajedničko studijsko putovanje predstavnika Šumskog gospodarstva Sisak
i Šumarskog instituta Jastrebarsko u Cehoslovačku u vremenu od 7. do


13. rujna 1987. godine bilo je vrlo dobro organizirano i uspješno obavljeno,
te predstavlja još jedan primjer čvrste veze znanosti i prakse. Program studijskog
putovanja, koji je sastavilo šumsko gospodarstvo Krnov bio je na
visokom stručnom i profesionalnom nivou, jer je obuhvatio široku problematiku
iz šumskog sjemenarstva, oplemenjivanja šumskog drveća, rasadničke
proizvodnje, sušenja šuma, lovstva, obrazovanja kadrova, te iskorišćivanja
šuma.
Na studijskom putovanja sa specijalistima iz Šumskog gospodarstva Krnov
razmotrena je mogućnost nabave sjemena sudetskog ariša u CSSR za potrebe
šumarstva SR Hrvatske, kao i nabava sjemena omorike, žira i bukvice
za potrebe CSSR.


Dogovoreno je i proišrenje suradnje između Gospodarstva Krnov, Šumskog
gospodarstva Sisak i Šumarskog instituta. Grupa specijalista Šumskog
gospodarstva Krnov posjetit će Gospodarstvo Sisak i Institut tijekom
1988. godine.


LITERATURA


1.
Hoffmann , J. i suradnici, 1981: Slachtitelsko-Semenarska činnost a program
Vyskumnej Stanice v Liptovskem Hradku. Priroda. Bratislava.
2.
C h u d i k, J. i suradnici, 1983: Vyskumny Ustav Lesneho Hospodarstvo vo
Zvolene. Priroda. Bratislava.
3.
Geg uš, C. i suradnici, 1986: Synteza Uvodnych prognos Lesneho Hospodarstva
SSR do roku 2000. Priroda. Bratislava.
4.
Valtyni , J. i suradnici, 1986: Zasady Hospodarenia v kupelnych a rekreacnych
lesoch SSR. Ministarstvo Lesneho vodeneho hospodarstva SSR. Vyshumny
Ustav Lesneho Hospodarstva, Zvolen.
5.
Remiš, J. i S o j a k, D., 1986: Priemyslene plantaže ihličnatih a tvrdych listnatych
drevin na Slovensku. Lesnicke Studie. Vyshumny ustav lesneho hospodarstva,
Zvolen.
6.
Smernice Ministarstva lesneho a vodneho hospodarstva SSR. Bratislava, 1985.
157




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Forest Seed Husbandry, Forest Tree Breeding, Nursery Production
and Forest Dieback in Czechoslovakia


Summary


In this work have been presented the problems of forest tree breeding, forest
seed husbandry, nursery production, forest dieback, hunting mechanization
of some work phases in forestry and the transfer of the results of scientific —
research work into pectice during a stay of a group of specialists from Forest
Research institute, Jastrebarsko and Sisak Forest enterprise in Czechoslovakia from


7. to 13. September, 1987.
U NEKOLIKO REDAKA (3)


— U Kanadi, a posebno u provinciji Quebec, javor sladorovac (Acer saccharum
Marsh) koristi se i za dobivanje šećera. Stoga je vlasnike ovih javorovih
šuma teško pogodilo njegovo ugibanje, koje je zapaženo 1950. i do sada rasprostrto
se na području više tisuća km2 (ne samo u provinciji Quebec nego i u Ontariju,
pa i u susjednom području USA). Više stradaju stabla na lošijim nego na
boljim staništima. Uzroci su razni. Tako je osamdesetih godina sladorovac masovno
napadao Bombix nakon što je poharao trepetljiku a pridružio se i drugi
defoliator Operophtera bruceata Huist kao primarni štetnik. Na više od 50% defoliranih
stabala pojavila se gljiva Armillaria mellea Voh. ex Fr. a k tome se
pridružile i kisele kiše i ostale polucije na koje je sladorovac vrlo osjetljiv.
— Za skijaške staze (za slalom, spust i dr.) redovno treba sjeći prosjeke u
šumi, jer su one najpovoljnije lokacije u predjelima ispod visinske granice šume.
Za Zimske olimpijske igre često se moraju prosjecati nove staze, kako bi udovoljavale
zahtijevima ovog natjecanja. Tako su nove staž« prosječene, i za Zimske
olimpijske igre u Sapporu (Japan), gdje su održane 1980. godine. Međutim Organizacija
za pripremu Olimpijade bila je obavezna da obešumljene dijelove (stazama,
ali i prilazima te gledalištima pošume u roku od dvije godine!


O. Piškorić, dipl. inž.
S /


oo