DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 49 <-- 49 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS UDK 630-232.31 4 165.3 + 232.32 ! 416.16 (437) Sum. list CXII (1988) 143 ŠUMSKO SJEMENARSTVO, OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA, RASADNIČKA PROIZVODNJA I SUŠENJE ŠUMA U ČEHOSLOVACKOJ Studijsko putovanje u Čehoslovačku od 7. do 13. rujna 1987. godine Dr J. Gračan, đr N. Komlenović, mr N. Pezdirc i đipl. inž. Ž. Orešković* Dipl. inž. C. Klađarin, dipl. inž. M. Ćelap, đipl. inž. N. Lončar i đipl. inž. A. Đermanović*´ SAŽETAK: U radu je obrađena problematika oplemenjivanja šumskog drveća, šumsko sjemenarstvo, rasadnička proizvodnja, umiranje šuma, lovstvo, mehanizacija nekih jaza rada u šumarstvu i transfer rezultata znanstvenoistraživačkog rada u praksu za vrijeme studijskog boravka grupe sprecijalista iz Šumarskog instituta Jastrebarsko i Šumskog gospodarstva Sisak u Čehoslovačkoj od 7. do 13. rujna 1987. Na osnovi dogovora i u organizaciji Šumskog gospodarstva Sisak, grupa specijalista Instituta (dr Joso Gračan. dr Nikola Komlenović, mr Nadežda Pezdirc i dipl. inž. Zeljko Orešković) i Gospodarstva Sisak (dipl. inž. Cedomir Klađarin, direktor, dipl. inž. Milan Ćelap, dipl. inž. Nikola Lončar i dipl. inž. Adam Đermanović) boravila je na studijskom putovanju u Čehoslovačkoj u vremenu od 7. do 13. rujna 1987. godine. Problematika studijskog boravka bila je: organizacija znanstvenoistraživačke djelatnosti i znanstvenoistraživačkog rada. šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća, fiziologija i ishrana šumskog drveća, sušenje šuma, rasadnička proizvodnja, transfer rezultata znanstvenoistraživačkog rada u praksu, mehanizacija nekih faza rada u šumarstvu i lovstvo. Za vrijeme studijskog boravka u Čehoslovačkoj posjetili smo: Šumarski institut u Zvolenu, Sjemenarsku stanicu u Liptovskom Hradoiku. Šumariju Ostravica, Šumariju Litovel, šumske rasadnike »Johi« (Lip. Hradok), »Mlyn«, Litovel, školu za šumske radnike u Ostravici i velik broj pokusnih ploha (njega, prorede, sjemenkse sastojine, sjemenske plantaže, pokuse provenijencija, mehanizirano stovaršte u Ostravici). Domaćin i organizator programa ovog studijskog boravka bilo je Šumsko gospodarstvo K r n o v, uspješnu suradnju. s kojim Gospodarstvo Sisa k ima dugogodišnju vrlo * Šumarski institut Jastrebarsko ** Šumsko gospodarstvo Sisak 143 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Studijski boravak specijalista Instituta u Čehoslovačkoj odobrio je Zbor radnika na 56. sastanku od 29. srpnja 1987. godine. U ovom pregledu detaljnije će se obraditi: Šumarski institut u Zvolenu. sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća, sušenje šuma i rasadnička proizvodnja, dok će se problematika navesti samo informativno. ŠUMARSKI INSTITUT ZVOLEN šumarski institut u Zvolenu (Slovačka) ima već 90-godišnju tradiciju. Institut je započeo radom 1907. godine u Banskoj Štiavnici kao Centralna istraživačka stanica za šumarstvo. Sadašnji Šumarski institut u Zvolenu osnovan je 1959. godine. Institut se sastoji od tri osnovna dijela: administrativno-upravnog, znanstvenoistraživačkog i financijsko-ekonomskog. Znanstvenoistraživački odjel ima ove odsjeke: — genetika i oplemenjivanje, — uzgoj šuma, — iskorišćivanje šuma (forest technics), — šumsko građevinarstvo, — šumarska ekonomika i organizacija, — uređivanje šuma i okoline, — zaštita šuma i lovstvo. Financijsko-ekonomski odjel ima ove odsjeke za: — ekonomiku — transport — administraciju — investicije i nabavu. Sjedište Instituta je u Zvolenu. a istraživačke stanice su: — Bratislava I — Bratislava II — Gabčikovo, — Oravsky Podzamok — Liptovsky Hradok — Košiće Znanstvenoistraživački rad u Institutu obuhvaća ova glavna područja: — biologiju, genetiku, ekologiju, fiziologiju, dondrologiju i oplemenjivanje šumskog drveća, — šumsko sjemenarstvo, — rasadničku proizvodnju, pošumljavanje, obnovu i njegu sastojina, te konverziju, — tipologiju šuma sa uzgajanjem, — mehanizacija radova u iskorišćivanju šuma, — šumsko građevinarstvo. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— šumarska ekonomika, organizacija i racionalizacija rada. — uređivanje šuma i šumarska biometrika i statistika, — humanizacija rada u šumarstvu. — opće korisne funkcije šuma, — sušenje šuma zagađivanjem, — lovstvo, i drugo. Šumarski institut u Zvolenu spada pod Ministarstvo šumarstva Slovačke čije je sjedište u Bratislavi. U sastavu ovoga ministarstva nalazi se i Šumarski fakultet i 3 srednje šumarske škole. U Institutu je sada zaposleno ukupno 316 radnika od čega su 72 sa visokom stručnom spremom, i to: — 3 doktora znanosti. — 11 kandidata za doktore znanosti. — 25 samostalnih istraživača (II) — 1 samostalni istraživač (II). — 18 stručnih suradnika (I), — 10 stručnih suradnika (II), — 4 stručna suradnika (III). U znanstvenoistraživačkom odjelu je zaposleno 250 radnika. Institut izdaje 6 znanstvenih i stručnih časopisa, kao i velik broj različitih periodičkih informacija. U Slovačkoj ima 4 šumska gospodarstva: — zapadno slovačko (Bratislava), — srednje slovačko (Ziline), — sjeverno slovačko (Banka Bystrica), — istočno slovačko (Košiće). Površina šuma u Slovačkoj iznosi 1,980.000 ha. što čini oko 38% o ukupne površine Slovačke, od čega na državne šume otpada 1,898.000 ha (99.3%), ostatak čine društvene i privatne šume. Struktura šuma po vrstama je slijedeća : — obična smreka 26.4% — jela . 5,8% — obični bor 7,5% — evropski ariš 1,6% — ostale četinjače 1.2% Ukupno četinjače 42,5""" hrastovi 11,7% bukva .... 29.5% javor, jasen, brijest 2.2% ostale tvrde listače 10,3% meke listače Ukupno listače 57,5% |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 52 <-- 52 --> PDF |
U Slovačkoj se godišnje pošumljava 20.000 ha šuma, a proizvodi 120,000.000 sadnica različitih vrsta i satrosti. Uglavnom se proizvodi klasični sadni materijal. Sadnice sa obloženim korjenom se upotrebljavaju u predjelima gdje se šume suše uslijed zagađivanja, što iznosi oko 3%, a vegetativni sadni materijal do 15%. Kod pošumljavanja koriste se ove vrste: — obična smreka 35% — jela 17% — borovi 16% — ariš 11´% — hrast 7% — bukva 12,1%. — topole 1,9% Ukupno 100% Potrebne godišnje količine sjemena različitih vrsta iznose: — obična smreka 2020 kg — borovi 1370 kg — ariš 550 kg — hrast 100.000 kg — bukva 20.000 kg Godišnji etat u Slovačkoj iznosi 9,901.000 m;! od čega na četinjače otpada 8,664.400 m^, a na listače 1,236.600 m:!. Informaciju o Institutu dali su nam ing. Liptok i Laffers. ŠUMSKO SJEMENARSTVO I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA Stanica Liptowsky Hradok U okviru ovog studijskog putovanja o problematici šumskog sjemenarstva i oplemenjivanja šumskog drveća informirani smo u Šumarskom institutu u Zvolenu i Stanici Liptovsky Hradok (dr J. H o f f m a n), te prilikom obilaska terenskih objekata (sjemenskih sastojina, sjemenskih plantaža, pokusa provenijencija i drugih pokusa) na području Šumskog gospodarstva Krnov (Šumarije Ostravica i Litovel). Ministarstvo šumarstva Slovačke je izdalo »Smjernice« za: — izbor, izdvajanje i priznavanje sjemenskih sastojina, — izbor i selekciju plus stabala, — osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, — osnivanje sjemenskih plantaža iz sjemena, — razdiobu Slovačke na sjemenske oblasti za: običnu smreku, obični bor, evropski ariš, jelu, bukvu, hrast i druge vrste, — transfer šumskog sjemena i sadnog materijala, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— formulare za evidenciju plus stabala, sjemenskih sastojina i plantaža, sabiranje sjemena, plemki i drugo. Smjernice se sastoje od 20 članova uz potrebne priloge {formuiare, karte sjemenskih oblasti, evidencijske oznake za vrste drveća, sjemenske oblasti, kvalitet plus stabla, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže´. U prilogu se daje kopija razdiobe na sjemenske oblasti za običnu smreku u Slovačkoj. Na osnovi razdiobe Slovačke na sjemenske oblasti za glavne vrste šumskog drveća, prišli su sistematskom osnivanju serije provenijeničnih pokusa za pojedine vrste drveća. Pri toni su se držali principa, da su u pokusima zastupljeni svi ekotipovi za određenu vrstu ili odvojeno u svakom pokusu. Tako na primjer, za obični bor u Slovačkoj pretpostavljaju da ima oko 50— —60 vrlo dobrih ekotipova, te kod transfera sjemena i pošumljavanja nastoje da se koristi ekopit iz tog područja. Po njihovom mišljenju, tako detaljno razrađene sjemenske oblasti i propisi o korištenju sjemena i sadnica gotovo da ne postoje u drugim zemljama. U tu svrhu propisano je pet katgorija sjemenskih sastojina i utvrđeni su kriteriji za sabiranje sjemena. Kategorizacija je provedena za 4 vrste četinjača (smreka, bor, jela, ariš) i dvije vrste listača (hrast i bukva). Glavni zadaci iz područja genetike i oplemenjivanja su: — provenijenični pokusi, — osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, elitnih sjemenskih plantaža, kao i generativnih sjemenskih plantaža, na bazi masovne i individualne selekcije, — osnivanje živih arhiva, banke klonova, arboretuma, posebno radi očuvanja genofonda obzirom na sušenje šuma uslijed zagađivanja, — međuvrsne i unutar vrsna hibridizacija (smreka, jela), — autovegetativno i vegetativno razmnožavanje, kao i kultura tkiva (smreka, ariš i druge). Osim gore navedenih mjera, radi očuvanja genofonda idu i na izdvajanje dodatnih sjemenskih sastojina veličine od 200 do 2000 ha, ovisno o vrsti drveća i njenoj važnosti. U pojedinoj sjemenskoj oblasti takve šume mogu iznositi i do 60.000 ha površine. U takvim sjemenskim sastojinama obavezna je prirodna obnova. U tu se svrhu koriste i nacionalni parkovi, zaštitne šume i ostale šume s posebnom namjenom. Stanica Liptovsky Hradok je u sastavu Šumskog instituta u Zvolenu. Šef Stanice je dr Jan Hoffmann . U Stanici je zaposleno 14 stalnih radnika od čega 6 diplomiranih inženjera šumarstva (5 kandidata za doktora znanosti i 1 stručni suradnik), 6 tehničara i 2 pomoćna radnika. U Stanici se radi na 4 grupe različitih zadataka: 1. šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje (izbor, izdvajanje i priznavanje sjemenskih sastojina, osnivanje klonskih sjemenksih plantaža, generativnih sjemenskih plantaža, individualna i masovna selekcija), 2. tehnologija trušenja i dorade šumskog sjemena, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 54 <-- 54 --> PDF |
3. uskladištenje šumskog sjemena, zaštita i čuvanje sjemena. 4. ispitivanje kvalitete šumskog sjemena (centralni laboratorij). Ukupna djelatnost Stanice se bazira na znanstveno-istraživačkoj djelatnosti (60°/o), kontroli kvalitete šumskog sjemena (2tfJ/o) i stručnoj pomoći šumarskoj operativi (200/o). Kad se radi o sjemenarstvu i oplemenjivanju, planovi rada i programi istraživanja su isti kao i za Šumarski institut u Zvolenu. Sto se tiče tehnologije trušenja i dorade sjemena ,(2), u Stanici se radi na: trušenju sjemena, pretsjetvenoj pripremi sjemena i sjetvi sjemena na papir (taj posao vodi ing. Simončik). Kod sjetve sjemena na papir, za sjetvu ariša se koristi voda, a za ostale vrste benzin alkohol. Klijavost sjemena za praksu se preporuča od 99°/». U sklopu Stanice je izgrađena i trušnica (5 katova) i služi za potrebe cijele ĆSSR. Trušnica ima odjel za pretsušenje češera koji se dovoze željeznicom ili kamionima, a posebnim elevatorom se transportiraju na 5. kat. U hladnjači koja se nalazi u prizemlju iste zgrade ima oko 10 t različitog sjemena, čija se vrijednost kreće oko 20,000.000 kruna. Cijena 1 kg sjemena sudetskog ariša iznosi 6—10.000 kruna. Kad se radi o uskladištenju, zaštiti i čuvanju sjemena ova Stanica to radi za svu šumarsku operativu u Slovačkoj. Osim toga na terenu (šumarije) postoje i priručne hladnjače za čuvanje do 100 kg sjemena. Sada se posebno bave problemom uskladištenja žira hrasta lužnjaka i bukvice. Uspjeli su postići da sjeme bukvice sačuva klijavost do 4 godine, a žir lužnjaka do 3 godine. Problemom uskladištenja žira i bukvice posebno se bavi prof. Svib (Poljska). Kod istraživanja uskladištenja žira koriste se uzorkom od 400 kg, s tim da svake godine siju 50 kg žira iz hladnjače. Pokusi sa čuvanjem žira i bukvice su započeli 1985. godine. Do sada još te rezultate nisu objavili. Bukvica se može čuvati ako sadržaj vlage ne prelazi 17°/», a žir 20—30% vlage. Za kratko čuvanje, temperatura treba biti 0—3° C. a za duže 0—7° C. Kod hrasta temperatura ne smije pasti ispod —15" C. Laboratorij Stanice godišnje analizira 1000 uzoraka sa 4 radnice za 6 mjeseci. Šumsko gospodarstvo Krnov Na području Šumskog gospodarstva Krnov posjetili smo Šumariju Ostravice (ing. S a j 1 e r) i Šumariju Litovel (ing. K u cera). Šumarija Ostravice ima površinu oko 20.000 ha i etat 160.000 m3. Iimaju 5 gospodarskih jedinica, a svaka jedinica se dijeli na 4 revira. U šumariji je zaposleno 650 radnika, od čega 116 inženjera i tehničara. Prosječna drvna masa po 1 ha iznosi 500 m3 u odraslim sastojinama, a prosječni prirast iznosi 7 m3/ha. Godišnje pošumljavaju 300 ha. Pored mehanizacije za privlačenje koriste i konje (imaju 53 vlastitih konja). Konjskom vučom izvuku oko 30.000 m3 drvne mase godišnje. Imaju također i 11 pokretnih žičara, kojima privuku 45.000 m3. Rad takve jedne žičare koju opslužuju tri radnika vidjeli srno u predjelu Rošnja. u vrlo dobroj sastojim smreke. Učinak žičare iznosi 25—35 m3 na dan. Običnim traktorom privuku 5—20.000 m3. U svom sastavu imaju 2 kamiona tatre i bul 148 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 55 <-- 55 --> PDF |
dožer. Radnici u šumi rade cijelu godinu, tj. dok temperatura ne padne ispod —20" C. Za prijevoz drva imaju 6 kamiona sa hidrauličnim dizalicama, 25 automobila za terensko osoblje i 3 autobusa za prijevoz radnika, te 2 automobila za prijevoz toplog obroka radnicima. Kamioni imaju radio vezu sa dispečarom. U mehaničkoj radioni imaju 20 zaposlenih radnika. Izostanci s rada oko 10%. Raspodjela osobnih dhodaka je direktivna, a godišnji plan izvršavaju sa 100"/o. Na području Šumarije fond divljači je slijedeći: 244 jelena, 500 srna, 25 muflona. Najveći trofej za jelena bio je 205 bodova. Na centralnom stovarištu u mjestu Ostrovice demonstriran nam je rad samohodnog stroja za pakiranje oblovine (LONG JOHN) čiji je učinak oko 160 m:! u dvije smjene. Stroj je gotovo potpuno automatiziran i opslužuje ga jedan radnik. Radi informacije navodimo neke od cijena drvnih sortimenata: — celuloza 280 kruna´m:i — furnir 500 kruna/m:! — trupci za (rezonanc) 800—2000 kruna rn:i. Cijena 1 m:i oblovine za izradu klavira iznosi oko 10.000 kruna. Umjestu Ostravice djeluje i škola za obrazovanje radnika: sjekača, dizaličara, traktorista, hidrauličara i drugih. Uvjet za pohađanje takve škole je završena osmogodišnja škola. Škola radi za cijelo gospodarstvo KRNOV a kapacitet joj je 700—800 polaznika godišnje. Na području Šumarije L i t o v e 1. šumski predjel TOROUBKI (ing. Krejči) ima površinu oko 3.000 ha. 70 zaposlenih radnika od čega 12 tehničara i 8 lugara (8 revira). Od ukupne površine šuma 2 ´3 površine čini hrast lužnjak, a 1/3 su brežuljkaste i brdske šume. Osim toga, na ovom području postoji i lovište (oko 3.600 ha) sa fazanerijom, čiji kapacitet iznosi oko 12.000 fazana. U lovištu se cdrstreli godišnje oko 400 zečeva, 130 srna, 10—20 svinja. Planiraju uzgajati i oko 12.000 divljih pataka. U ovom šumskom predjelu pokazane su nam različite pokusne plohe iz problematike proreda, njege, čišćenja, pokusa, provenijencija, sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka i istraživačku stanicu za uzgoj zečeva. 1. Pokus proreda u čistoj kulturi jasena površine 1,20 ha. Na pokusnoj je plohi izabrano 240 stabala koja će se uzgajati do kraja ophodnje. U pokusu je 700 stabala a posječeno je oko 1800 stabala po 1 ha, posječena drvna masa iznosi 6 m;i/ha. Broj biljaka po 1 ha iznosio je 2500. Kultura je stara 19 godina. 2. Pokus prorede u sastojini hrasta lužnjaka započet u proljeće 1987. ima površinu od 1.38 ha. Izvađeno je 14 m:! ha. Do kraja ophodnje ostati će 230 stabala koja su već odabrana. Starost sastojine 24 godine. Broj stabala sada je 515 po 1 ha. Ophodnja 120 godina. Sastojina je umjetno podignuta sjetvom žira i to 350 kg/ha. 3. Pokus prorede hrasta lužnjaka u starosti od 17 godina, površina 1,42 ha. Izabrali su 410 stabala, a broj satbala po ha je 680. U ovom pokusu je 149 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 56 <-- 56 --> PDF |
provedeno kresanje grana. Sastojina je podignuta sjetvom žira, a lipa je unesena sadnjom sadnica. 4. Mlada kultura hrasta lužnjaka, stara 5 godina. Sadnja biljaka izvršena strojem, 8000 biljaka/ha. Kultura je ograđena radi sprečavanja šteta od divljači. Njega se vrši 2 puta godišnje, kraj svibnja i srpnja. 5. Pokusna ploha površine 5,9 ha, sadnja biljaka hrasta lužnjaka je izvršena u proljeće 1987. godine, gustoća sadnje 11000 kom/ha, razmak 170 x 50 cm. Starost biljaka 2 + 0. Cijena jedne sadnice iznosi 0,70 do 1 krune. Zir su kupili u Vinkovcima. 6. Pokus vrsta, jasena i lipe, površina 1,24 ha, starost 14 godina. Proreda provedena 1986. godine, proredom je posječeno 4 m´Vha, omjer smjese 50%> lipa i 50% jasen. Gustoća sadnje 10.000 biljaka po 1 ha. 7. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka. Pokus je osnovala istraživačka stanica Moravske Hradišće. U pokusu se nalaze 42 različite provenijencije hrasta lužnjaka iz cijele Cehoslovačke. Razmak sadnje je 140 x 70 cm. Plohice za svaku provenijenciju su 7 x 7 m. Pokus je osnovan 1984. godine u 6 ponavljanja. Pokus je vrlo dobro planiran i izveden. Ograđen je, te provenijencije i ponavljanja su dobro označeni i vidljivi na terenu. 8. Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka, stara 90—100 godina, Odjel 706 c. Sastojina je umjetno osnovana sjetvom žira hrasta lužnjaka koji je porijeklom iz Jugoslavije. Na ovoj je površini svojevremeno Gutmann sadio šećernu repu, ali kako je to bilo apsolutno šumsko tlo, morao je po Zakonu o šumama na tom mjestu ponovo vratiti šumu hrasta. Sastojina je relativno dobra, stabla dosižu visinu i do 30 m i dobre su kvalitete. Urod žira je relativno rijedak. 9. Farma zečeva. Ovdje se primjenjuje francuski tip uzgoja zečeva. Ima 10 parova zečeva koji se pare 3—4 puta godišnje i imaju oko 10 mladih. Na području Gospodarske jedinice »USOV« (ing. Kučera) obišli smo i pregledali : 1. Visokoplaninsku klonsku sjemensku plantažu obične smreke. Selekcija plus stabala od kojih je osnovana plantaža izvršena je u predjelu »JASENIKU «, nadmorska visina 1000—1100 m. U plantaži se nalazi 70 klonova. Razmak sadnje 5 x 5 m. Plantaža je osnovana 1976. godine. Cijepljenje je izvršeno 1974. godine. Za sada nema punih uroda. Prvi puni urod se očekuje u starosti od 15—20 godina. Prvi urodi češera su pokazali da je sjeme krupnije i ima veću klijavost od sjemena iz sjemenske sastojine. 2. Sjemenska sastojina sudetskog ariša (čuveni sudetski ariš iz Litovela). U godini uroda u ovoj se sastojini sakupi 4—5 tona češera. Starost sastojine je 130 godina. Stabla vrlo visoka (40—42 m) i vrlo kvalitetna. To je mješovita sastojina ariša, bukve i lipe. Originalno je to bila sastojina bukve i lipe, a ariš se proširio naletom sjemena. Urodi sjemena su bili: 1981, 1983, 1985. i 1987. Površina sjemenske sastojine je oko 100 ha. Ovo je njihova najbolja sjemenska sastojina sudetskog ariša sa najjužnijeg dijela rasprostranjenja sudetskog ariša. Ariš se treba uzgajati u smjesi sa hrastom, bukvom ili lipom. Na području gospodarske jedinice »Usov«. su utvrdili vrlo značajno sušenje lipe. Na tom se području pH kreće od 3,5 do 4,0. 150 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
SI. 1 Sjemenska sastojina suđetskog ariša snimio: Ž. Orešković Fig. 1. Seed stand of european larch photo: Ž. Orešković 3. Sjemenska sastojina breze. Na ovom se području breza uzgaja više od 200 godina. Sastojina je vrlo dobre kvalitete. Ophodnja je 50—60 godina. 4. Sjemenska plantaža suđetskog ariša (klonska). Plantaža je osnovana 1984. godine na površini od 11,04 ha od 120 klonova. Zastupljen je cijeli areal suđetskog ariša u Sjevernoj Moravskoj. Urod sjemena očekuju za 2—3 godine. Oko 60 biljaka u plantaži je oštećeno. Šema sadnje klonova napravljena je prema kompjuterskom rješenju. Ovo je prva sjemenska plantaža suđetskog ariša na području Šumskog gospodarstva Krnov. Komercijalni se urod očekuje poslije 10 godina starosti. Sva stručna i znanstvena opažanja u sjemenskoj plantaži rade specijalisti iz Instituta, s kojim vrlo dobro surađuju. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 58 <-- 58 --> PDF |
P mm SI. 2 Sjemenska plantaža sudetskog ariša snimio: 2. Orešković Fig. 2. Seed orcherd of european larch photo: 2. Orešković 5. U neposrednoj blizini plantaže vidjeli smo kulturu hrasta lužnjaka staru 2 godine. Gustoća sadnje 12.000 biljaka po 1 ha. Godišnji plan pošumljavanja iznosi 260 ha. od čega 1 3 sade strojem. Godišnje sade oko 2.250.000 do 2,500.000 biljaka, koje sami uzgoje u svojim rasadnicima. Listačama pošumljavaju više od 50"Vo. 6. GATER. Na području Šumarije Litovel, pregledali smo i gater za uzgoj divljači, čija je površina 330 ha. U ovom gateru uglavnom uzgajaju lopatare, koje su uvezli iz Madžarske. Uzgojni odstrel su počeli 1986. Najveći trofej lopatara ovdje bio je 190 bodova. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 59 <-- 59 --> PDF |
RASADNICKA PROIZVODNJA U toku trajanja studijskog putovanja veći dio vremena posvetili smo problematici rasadničke proizvodnje. U CSSR-u je rasadnička proizvodnja tako organizirana da .se uglavnom rasadnici nalaze u sklopu šumskih gospodarstava a proizvedeni sadni materijal se koristi za pošumljavanje na vlastitim površinama. Čitava CSSR ima oko 2.000 ha šumskih rasadnika, a od toga je oko 50"/o. velikih rasadnika preko 20 ha površine. Proizvodnja je uglavnom klasična, no u posljednje vrijeme počinje se i sa proizvodnjom baliranog sadnog materijala (nisula, paper-pot, kontejneri od tvrde plastike). Za sve rasadnike koje smo pregledali može se reći da su veoma dobro smješteni, da su na dobrom tlu, a isto tako da su opremljeni sa modernom i kvalitetnom mehanizacijom za sve načine uzgoja sadnog materijala. Tokom studijskog putovanja imali smo priliku vidjeti tri rasadnika i to: 1. RASADNIK »JOHI« na području Šumskog gospodarstva Žilina. Rasadnik je površine 36 ha, a od toga 20.2 ha produkcijske površine. Smješten je u sklopu smrekove šume na dobrom tlu i 830 m nm. Proizvodnja sadnica je pod kontrolom Sjemenske stanice iz Liptovskog Hradoka. Godišnja proizvodnja klasičnog sadnog materijala je 4,500.000 sadnica i manje količine baliranog sadnog materijala u nisuli. Osnovna vrsta je obična smreka, zatim slijedi obična jela, evropski ariš, obični bor, planinski bor, te manje količine li´stača. Dio sjemeništa je na gredicarna, dok veću količinu klijanaca proizvode u »Dunemann« lijehama. Supstrat za lijene se radi od mljevene kore četinjača sa dodatkom 38 kg N po 1 t kore, 2,5 kg P>0- na 1 m:l kore i manje količine vapna i agroperlita. Nakon fermentizacije koja traje 6 mjeseci i mješanja svaka dva mjeseca, razgrađena kora sa dodacima se strojno prerađuje u supstrat za lijene. Može se primjetiti da je postupak izrade takvog supstrata skup. tim više što kvaliteta proizvedenog sadnog materijala ne zadovoljava (uočljivi su nedostaci hranjiva). Dio sadnog materijala proizvodi se i u plastenicima, a naročito je interesantno bilo vidjeti plastenike opremljene »MIS« linijama za ožiljavanje reznica. Oprema je veoma kvalitetna te omogućava stvaranje idealnih uvjeta, a to se rezultiralo veoma dobrim uspjehom ožiljavanja reznica. Osim smreke i nešto parkovnog materijala imali smo prilike vidjeti reznice hrasta lužnjaka, koji se veoma teško ožiljava, no i kod njega uspjeh je veoma dobar. Za supstrat se koristi mješavina od 50%> perlita i 50" i: stiropora, a reznice se uzimaju u travnju i kolovozu. U sklopu rasadnika se nalazi i banka klonova (reznice se uzimaju sa otpornih stabala na sušenje, vegetativno razmnožavaju i presađuju na za to određena mjesta). Rasadnik raspolaže sa veoma dobrom mehanizacijom i opremom, a mi smo imali prilike vidjeti stroj za preradu treseta, stroj za motanje nisule, sistem za navodnjavanje sa centralno smještenim dispečarskim tornjem, te traktore sa priključcima za sve faze proizvodnje. Ukupno je zaposleno 43 radnika, od toga, jedan rukovodioc rasadnika, 5 tehničara. 4 traktorista. 3 mehaničara dok su ostalo radnici u rasadniku. 2. RASADNIK »MLYN« se nalazi na području Lesnog zavoda Ostravice. Površina mu je 10 ha na dvije lokacije po 5 ha. osnovan je 1964. godine, a 153 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 60 <-- 60 --> PDF |
SI. 3. Rasadnik »MLYN« snimio: Ž. Orešković Fig. 3. Nursery »MLYN« photo: 2. Orešković nalazi se na 630 m/nm. Proizvodi se 900.000 sadnica, a plan u perspektivi je 1.500.000 sadnica, od toga 400—500.000 baliranih sadnica što bi zadovoljavalo potrebe lokalne šumarije. Osnovna vrsta je obična smreka koja se proizvodi oko 70% od ukupne proizvodnje, dok su ostale vrste evropski ariš, obični bor, planinski bor, bukva, jarebika, gorski javor. Dio proizvodnje (sjemenište i balirani sadni materijal) je u plastenicima, a osim toga rasadnik također ima odgovarajuću mehanizaciju i ostalu opremu. Za nas je veoma interesantno bilo vidjeti napravu za proizvodnju sadnica metodom nisula, koja je tako napravljena da je jedna nisula kvadratičnog oblika, što ima veliku prednost jer zauzima manju površinu u polju od klasične nisule. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U rasadniku je zaposleno 21 radnik od toga jedan rukovodioc rasadnika 5 ^muških radnika (rad sa strojevima i održavanje) i 15 radnica u rasadniku. 3. RASADNIK »SORUŽENA« se nalazi na području šumarije Litovel. Površina mu je 13 ha, a godišnja proizvodnja 2.500.000 sadnica. Sadnice se uglavnom proizvode klasičnim načinom, dok manji dio je proizvodnja metodom nisule. Najviše se proizvodi sadnica obične smreke, zatim hrasta lužnjaka, običnog bora, evropskog ariša dok su ostale vrste manje zastupljene. Kao i prethodni rasadnici i ovaj ima veoma dobru opremu i mehanizaciju. Na kraju može se reći da je razmjena iskustava po pitanju rasadničke proizvodnje bila veoma korisna, te saznanja koja smo stekli i ono što smo vidjeli može se dijelom koristiti za unapređenje proizvodnje u našim rasadnicima. SUŠENJE SUMA O problematici sušenja šuma u Cehoslovačkoj upoznati smo u Šumarskom institutu u Zvolenu, Šumariji Ostravica te prilikom susreta sa direktorom Šumskog gospodarstva Krnov i njegovim suradnicima. Sušenja pojedinih stabala i sastojina bilo je ovdje kao i u drugim područjima oduvijek. Uzroci toj pojavi su različiti, abiotskog i biotskog karaktera ili se radilo o nomalnom prirodnom odumiranju. Međutm, u posljednjih nekoliko godina sušenja šuma u CSSR je poprimilo epidemijski karakter. Stoga je ova problematika zauzela centralno mjesto u istraživačkim programima svih znanstvenoistraživačkih šumskih organizacija. Nažalost u toku našeg boravka u Cehoslovačkoj nismo uspjeli stupiti u kontakt sa istraživačima koji se bave »umiranjem šuma«. Međutim i kroz razgovore sa stručnjacima iz operative uspjeli srno doći do za nas vrlo korisnih podataka. Udovoljeno je našoj želji da posjetimo i jedan šumski predjel u Beskidima gdje je sušenje šuma posebno izraženo. Informirani smo da je od prošle godine organiizran monitoring sušenja u čitavoj zemlji. Prema najnovijim podacima u Češkoj je različitim stupnjevima sušenja zahvaćeno 32% šuma i zbog toga je prirast smanjen za 2 mil. m;!. Predviđa se da će se taj procenat u 1990. godini povećati na 50%. Sadašnje oštećenje šuma u Slovačkoj rezultira se u smanjenju prirasta od oko 17"/«. Na području Šumarije Ostravica obišli smo predjel Mali srrmk u Beskidima. Ovdje je različitim stupnjevima sušenja (1—4) zahvaćeno oko 80% šume. Jela je potpuno nestala, a na površini od 250 ha došlo je do totalnog sušenja svih vrsta drveća. Prvo sušenje započelo js tijekom zime 1979/80. godine. Tome su prethodile dosta visoke temperature od oko +15° C te naglo zahlađenje od oko —20° C. Sušenjem su zahvaćene u pravilu šume iznad 700 m n. v. te strana izložena direktnom utjecaju industrijskog kompleksa Oštrave i drugih knisionih izvora. Određena istraživanja na ovom području se provode, međutim, operativni stručnjaci nisu upoznati s rezultatima dosadašnjih istraživanja. Jedino su informirani da se je reakcija tla u površinskim horizontima spustila do zabrinjavajućeg pH 2.4. Stoga se smatra da je glavni polutant S02. Ugalj sadrži dosta sumpora, a industrija nema sredstava za |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 62 <-- 62 --> PDF |
SI. 4 Sušenje šuma, predjel Mali smrk u Beskidima snimio: 2. Orešković Fig. 4. Forest dieback, area Mali smrk in Beskidi photo: 2. Orešković ugradnju uređaja za odsumporavanje. Smatra se da će se ovaj problem riješiti za oko 15 godina. Ugalj se nalazi na sve većim dubinama i njegova eksploatacija je sva manje rentabilna. Stoga CSSR vidi jedini izlaz u nuklearnoj energiji. Smanjenje emisija je inače obaveza zemlje koja proizlazi i iz Ženevske konvencije. Sanacija na području Malog smrka odvija se prema tzv. Biotehničkom projektu. Njime se regulira cjelokupna sječa i pošumljavanje ogoljelih površina. U pravilu se sijeku sva stabla 3. stupnja oštećenja. Pošumljava se sa ob. smrekom, planinskim borom, jarebikom. srebrenom smrekom i nekim drugim vrstama. Opasnost od erozije je vrlo velika, pa je često puta nužna primjena baliranih sadnica. Prema postojećim zakonskim propisima svaka ogoljela površina mora se pošumiti u roku od dvije godine. Zasađene biljke izgledaju za sada relativno dobro, ali se postavlja pitanje — »Kako dugo?«. Radi smanjenja kiselosti površina od oko 260 ha je tretirano s 3 t ha dolomita. Novooisnovane kulture se i gnoje. U tu svrhu primjenjuje se posebno gnojivo u obliku tableta. Godišnje se pognoji površina od oko 80 ha. Tablete se dodaju u mjesecu -svibnju i rujnu. Troškovi kalcifikacije koja se provodi avionima iznosi oko 3.000 kruna/ha. S primjenom mineralnih gnojiva započelo se ovdje 1984. godine. Dio površina mora se, međutim, izdvojit, jer se u podnožju |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Malog smrka nalazi i akumulacija pitke vode duga 7 km i duboka i do 60 m. Umiranje šuma u CSSR glavnim je razlogom da se ovdje ulažu ogromni napori radi očuvanja genofonda čehoslovačkih šuma. Nastoji se sakupit što veće količine kvalitetnog šumskog sjemena, osnivaju se živi arhivi, jelenske i generativne sjemenske plantaže i dr. To treba poslužit kao osnova za podizanje budućih šuma. Od predstavnika Šumskog gospodarstva Krnov informirani smo i o tome da se je u industrijskim zonama sjeverne Češke u zadnjih nekoliko godina broj oboljelih od karcinoma značajno povećao. Uslijed onečišćenja atmosfere, pedosfere i pitke vode životna dob stanovništva smanjena je ovdje za oko 5 godina. ZAKLJUČAK Zajedničko studijsko putovanje predstavnika Šumskog gospodarstva Sisak i Šumarskog instituta Jastrebarsko u Cehoslovačku u vremenu od 7. do 13. rujna 1987. godine bilo je vrlo dobro organizirano i uspješno obavljeno, te predstavlja još jedan primjer čvrste veze znanosti i prakse. Program studijskog putovanja, koji je sastavilo šumsko gospodarstvo Krnov bio je na visokom stručnom i profesionalnom nivou, jer je obuhvatio široku problematiku iz šumskog sjemenarstva, oplemenjivanja šumskog drveća, rasadničke proizvodnje, sušenja šuma, lovstva, obrazovanja kadrova, te iskorišćivanja šuma. Na studijskom putovanja sa specijalistima iz Šumskog gospodarstva Krnov razmotrena je mogućnost nabave sjemena sudetskog ariša u CSSR za potrebe šumarstva SR Hrvatske, kao i nabava sjemena omorike, žira i bukvice za potrebe CSSR. Dogovoreno je i proišrenje suradnje između Gospodarstva Krnov, Šumskog gospodarstva Sisak i Šumarskog instituta. Grupa specijalista Šumskog gospodarstva Krnov posjetit će Gospodarstvo Sisak i Institut tijekom 1988. godine. LITERATURA 1. Hoffmann , J. i suradnici, 1981: Slachtitelsko-Semenarska činnost a program Vyskumnej Stanice v Liptovskem Hradku. Priroda. Bratislava. 2. C h u d i k, J. i suradnici, 1983: Vyskumny Ustav Lesneho Hospodarstvo vo Zvolene. Priroda. Bratislava. 3. Geg uš, C. i suradnici, 1986: Synteza Uvodnych prognos Lesneho Hospodarstva SSR do roku 2000. Priroda. Bratislava. 4. Valtyni , J. i suradnici, 1986: Zasady Hospodarenia v kupelnych a rekreacnych lesoch SSR. Ministarstvo Lesneho vodeneho hospodarstva SSR. Vyshumny Ustav Lesneho Hospodarstva, Zvolen. 5. Remiš, J. i S o j a k, D., 1986: Priemyslene plantaže ihličnatih a tvrdych listnatych drevin na Slovensku. Lesnicke Studie. Vyshumny ustav lesneho hospodarstva, Zvolen. 6. Smernice Ministarstva lesneho a vodneho hospodarstva SSR. Bratislava, 1985. 157 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Forest Seed Husbandry, Forest Tree Breeding, Nursery Production and Forest Dieback in Czechoslovakia Summary In this work have been presented the problems of forest tree breeding, forest seed husbandry, nursery production, forest dieback, hunting mechanization of some work phases in forestry and the transfer of the results of scientific — research work into pectice during a stay of a group of specialists from Forest Research institute, Jastrebarsko and Sisak Forest enterprise in Czechoslovakia from 7. to 13. September, 1987. U NEKOLIKO REDAKA (3) — U Kanadi, a posebno u provinciji Quebec, javor sladorovac (Acer saccharum Marsh) koristi se i za dobivanje šećera. Stoga je vlasnike ovih javorovih šuma teško pogodilo njegovo ugibanje, koje je zapaženo 1950. i do sada rasprostrto se na području više tisuća km2 (ne samo u provinciji Quebec nego i u Ontariju, pa i u susjednom području USA). Više stradaju stabla na lošijim nego na boljim staništima. Uzroci su razni. Tako je osamdesetih godina sladorovac masovno napadao Bombix nakon što je poharao trepetljiku a pridružio se i drugi defoliator Operophtera bruceata Huist kao primarni štetnik. Na više od 50% defoliranih stabala pojavila se gljiva Armillaria mellea Voh. ex Fr. a k tome se pridružile i kisele kiše i ostale polucije na koje je sladorovac vrlo osjetljiv. — Za skijaške staze (za slalom, spust i dr.) redovno treba sjeći prosjeke u šumi, jer su one najpovoljnije lokacije u predjelima ispod visinske granice šume. Za Zimske olimpijske igre često se moraju prosjecati nove staze, kako bi udovoljavale zahtijevima ovog natjecanja. Tako su nove staž« prosječene, i za Zimske olimpijske igre u Sapporu (Japan), gdje su održane 1980. godine. Međutim Organizacija za pripremu Olimpijade bila je obavezna da obešumljene dijelove (stazama, ali i prilazima te gledalištima pošume u roku od dvije godine! O. Piškorić, dipl. inž. S / oo |